Atos 20

Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Afe íaɨoɨ faɨllíñeinafue llɨ́ɨcailla meífomo, Pablo Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno ñue llófuellena jɨ́ɨritade. Daɨí íaɨoɨ llófuia méifomo íaɨoɨ llɨ́ɨnuano íiraɨcaiño uáidonocaide. Uáidonocaillano Macedóniamo jáizaide.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Nana afénomo itɨ́gobiaɨ comɨnɨ uáiduaide. Ie uáillaɨdo afénomo ite ámatɨaɨ náɨcaitade. Afe mei Pablo ja Grecia énɨemo dúcɨde.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Dɨnomo daámani fɨui llófuete. Dɨnómona nocaedo Síriamo jáizaidemo, judíuaɨ íena llaɨtáacanafuena fɨdɨde. Ie jira arɨ énɨedo Macedóniamo abɨdo jáillena comecɨ facade.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Dɨnómona ie nabáidɨno: Berea ímɨe Sópater; Tesalónica ímɨe íaillɨnoɨ Aristarco Segundo dɨga; Derbe ímɨe íaillɨnoɨ Gayo Timoteo dɨga; jɨáɨe Asia énɨe íaillɨnoɨ Tíquico Trófimo dɨga.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Afe bie ámatɨaɨ uícomo Troas jófuemo caɨna uíñuaidiaɨoɨ.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Fáitara jóoneñega pan güilla ɨráɨzilla meífomo, Filípomona nocaedo ruica jáidɨcaɨ. Ja cinco dɨ́garui íllamona Tróasmo dúcɨdɨcaɨ. Dɨnomo daa semana itɨcaɨ.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Semana nanóidɨruido gaɨrídɨcaɨ pan dɨtada fecállena. (Afe pan dɨtada güíllamona Jesucristo íiraɨcaiño güíllamo úibicaidɨcaɨ.) Güilla mei Pablo Jesumo ɨ́ɨnotɨno llófuete. Afe jítɨramo afémɨe ja jáiacade. Ie jira úrioidemo ja dáaferui ite.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Caifo jɨca ite caifóneco ero icomo gaɨrídɨcaɨ. Afe dɨnomo aillo unérachecoɨ bóotatiaɨoɨ.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Dɨnomo ite daa jitócome, Eutícona maméidɨmɨe. Afémɨe jino eróirafomo ráɨide. Pablo ɨere are úrillamona, afe jitócome jamánomo ɨ́nɨetaide. Ɨcoɨnia izire ɨ́nɨamona, caifona ana baɨíde. Afécomo dabaniámani ite. Dɨnómona ana énɨemo baɨíde. Tɨíde caifo llɨ́ɨnotiaɨoɨ.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Mei jira Pablo ana afémɨemo jáillano, ie acónimo dújuillano íena meníñote. Afe mei ámatɨaɨna daɨde:
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Daɨí daɨna mei Pablo meine caifo jaide. Caifo meine dúcɨillano, pan dɨtada güillano naɨ íaɨoɨmo nane úrite. Da úritemo monaide. Monáillamo oni jaide.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Afe baɨídɨmɨena ñue caade uitíaɨoɨ. Iemona nana comɨnɨ ñue caɨmare íficaidiaɨoɨ.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ie meífomo Pablo Asonmo iodo jáiacade. Ie jira caɨ jɨáɨmacɨ nocaedo uícomo Asonmo jáidɨcaɨ dɨnomo Pablo otá caɨ úillena.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Afémɨena Asonmo caɨ báillamona, dɨnómona caɨ nocaedo nana Mitilénemo jáidɨcaɨ.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Dɨnómona jáillano jítɨramoidɨruido Quío jofue áɨnodo jáidɨcaɨ. Afe jɨáɨruido Samos ígobemo zɨ́jɨdɨcaɨ. Dɨnómona Trogíliomo ocózinaidɨcaɨ. Afe jɨáɨruido Milétomo dúcɨdɨcaɨ.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pablo Asia énɨemo are íacañede. Ie jira Efésomo meine jáiacañede. Mei íadɨ Pablo raɨre Jerusalemo dúcɨacade, afénomo íacade Pentecostés ráfuena cɨ́oillena, íadɨ nɨbaɨ cɨ́oiñeite.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Naɨ Mileto jófuemo caɨ illa llezica, Efésomo Juzíñamuimo gaɨríraɨnɨ éinamacɨ jɨ́ɨritate.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Iaɨoɨ dúcɨnamona Pablo íaɨoɨna daɨde:
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Nágaruillaɨdo comecɨ mánaɨnafuedo éeiafuedo omoɨ cɨ́gɨri itɨcue. Daɨí caɨ Ocuíraɨma Jesumo táɨjɨfɨredɨcue. Afe llezica judíuaɨ ɨere aillo duere cuena fɨnóacadiaɨoɨ. Afedo aillo facátafuiaɨ cuemo nitádiaɨoɨ.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Mei íadɨ fáɨcanocaiñeno nana ómoɨmo ñue illɨ́fuena llófuefɨredɨcue. Daɨí uáfodo omoɨ gaɨríracomo ómoɨmo llófueritɨcue. Daje izói naga omoɨ jofomo llófuefɨredɨcue.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Judíuaɨmo llotɨcue; daje izói judíoñedɨnomo llotɨcue. Nana íaɨoɨna daɨdɨcue: “Omoɨ fɨénidɨfuiaɨ ñúefuiaɨna Juzíñamui comecɨ jitailla izói omoɨ meídori. Iemona caɨ Ocuíraɨma Jesucrístomo omoɨ ɨ́ɨnori,” daɨí íaɨoɨna daɨdɨcue.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Mei birui benómona Jerusalemo jáitɨcue; afénomo cue jaille Juzíñamui Ñuera Joreño cue ocuilla izói. Dɨnomo cuemo cómuitɨfuena ónoñedɨcue.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Dama dafue cue comécɨdo onóigafue: nana cue jailla jófuedo Ñuera Joreño cue llavébillɨfue aillo duere cue fɨnóbillɨfue dɨga cuena fɨdɨ́tate.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Mei íadɨ aféfuena due lloñédɨcue. Ocuíraɨma Jesús cuemo jóonega táɨjɨnafuena ñue ɨ́coɨmo cue fuitáadɨ cue cáanano cúemona ráifiñede. Afe táɨjɨnafue Juzíñamui ñue caɨna izíruillafue comɨ́nɨmo llócadɨcue. Ua comɨnɨ áizɨa izóidɨnomona cue táɨjɨna ɨ́coɨmo caɨmare ñue dúcɨtaiacadɨcue.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 ‘Omoɨ cɨ́gɨdo Juzíñamui illáɨmana illafue llócaidɨcue; mei birui ua onódɨcueza, ómoɨmacɨmona buna cuena meine cɨ́oñeite.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Ie jira biruido daɨíacadɨcue, ja ómoɨmona nɨ́fuenidɨmɨedɨcue.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Mei jira nana Juzíñamui caɨmo llófuegafuiaɨ ómoɨmo uáfodo llotɨcue. Nɨ́fuena báinino lloñédɨcue.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Ie jira afe izói danɨ abɨ omo rairuiri. (Jae einamácɨdɨomoɨza.) Daje izói nana Juzíñamuimo gaɨrídɨnona úiñori, mei jira Ñuera Joreño íaɨoɨna úiñotade. Ua Ocuíraɨma Jesumo gaɨrídɨno úiñotagaomoɨ. Afe gaɨrídɨnona Jesús dama ie tɨ́illado, ie dɨe tóillamona dama ie comɨ́nɨna meine maiñode.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Cue jailla mei jɨáɨmacɨ Juzíñamuimo gaɨrídɨnona jɨ́fueridɨno bíitiaɨoɨ. Ua rɨírede jɨcónɨaɨ ovéjaɨna fázɨa izói Juzíñamuimo omoɨ ɨ́ɨnogafuena féitataɨbitiaɨoɨ.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Daje izói omoɨ cɨ́gɨri táɨnofuiaɨ llóitɨnona iite. Afémacɨ uáfuena féitajano táɨnofuiaɨ ómoɨmo llóitiaɨoɨ, ɨ́ɨnotɨno afe uai jeire otátallena.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Mei jira abɨ omoɨ rairuiri. Naui omoɨ dɨga cue illáfuemo omoɨ uibíoiri. Dafɨmonaámani, mona naɨo dɨga éebicaillano izire ómoɨmona nágamɨiaɨmo fáɨcanocaiñeno ómoɨmo jino llotɨcue.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 ‘Mei cue ámatɨaɨ, ja birui Juzíñamuimo ómoɨna jóoneitɨcue, omoɨ úiñollena. Daje izói Juzíñamui caɨna izíruilla uaimo omoɨ comecɨ uibíoillena jitáidɨcue. Afe uai ómoɨna náɨrecaitaite. Afe daje llezica, aféuaido Juzíñamui dɨbénemo ñue rairuícamacɨna ja itɨ́omoɨ naa jɨáɨe ie rairuícamacɨri. Mei afe rairuícamacɨ Juzíñamuido ñue fɨnócamacɨdɨomoɨ.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Jɨáɨmɨemo ite úcubiaɨri íaɨoɨmo ite ɨníroillaɨri dama cúeɨena jaca úradoiñedɨcue.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Mei íadɨ jɨáɨfodo, dama cue jitailla raa óllena dama cue ónoɨdo táɨjɨdɨcue. Daje izói cue dɨga itɨno íena otɨcue.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Daɨí omoɨ táɨjɨllena llotɨcue. Afe izói raana jitáidɨno omoɨ canóllena ómoɨna llófuetɨcue, Ocuíraɨma Jesús daɨna uaimo comecɨ omoɨ facáoicaillena. Afémɨe daɨna uai daɨí daɨde: “Fia iga raa llɨ́ɨnotɨmɨe baɨmo, fecáfɨredɨmɨe jamánomo ióbide,” —daɨde.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Daɨí íaɨoɨna daɨna meífodo, Pablo cañɨcɨ ana dújuillano Moo Juzíñamuimo nana afémacɨri úritiaɨoɨ.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Iemona nana éenaitiaɨoɨ. Afe llezica Páblona meníñuano ñɨtada cáɨmadotiaɨoɨ.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Afe llezica Pablo “Ja meine abɨdo cuena cɨ́oñeitɨomoɨ” dáɨnari ɨere zúucaidiaɨoɨ. Afe mei feɨ nocaemo íiraɨcaiño íena nabáidiaɨoɨ.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.