Atos 19

Tuivang Matu Chin Bible (HLT_THB) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Apollo ce Korin khaw awh a awm awh, Paul ing tlang lam benna kawng Ephesa khaw na ce cet hy. Cawh hubat pynoet ce hu nawh,
1 Enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo atravessou as províncias superiores e chegou a Éfeso, onde achou alguns discípulos e indagou deles:
2 doet khqi hy, Namik cangnaak awhkawng Ciim Myihla namik hu aw?” tinak khqi hy. Cekkhqi ing, “Am hu unyng, Ciim Myihla awm hy ti awm am za khawi unyng,” tina uhy.
2 Recebestes o Espírito Santo, quando abraçastes a fé? Responderam-lhe: Não, nem sequer ouvimos dizer que há um Espírito Santo!
3 Cawhtaw ikaw baptisma nu nami huh?” Paul ing tinak khqi hy. Cekkhqi ing, “Johan a baptisma ni ka mi huh,” tina uhy.
3 Então em que batismo fostes batizados?, perguntou Paulo. Disseram: No batismo de João.
4 Cawh Paul ing, Johan baptisma taw zutnaak baptisma ni. Anih a hu awh ak law hly kawi ce cangnaak aham thlangkhqi venawh kqawn pehy, ak law hly kawi Jesu ce cangnaak aham,” tina hy.
4 Paulo então replicou: João só dava um batismo de penitência, dizendo ao povo que cresse naquele que havia de vir depois dele, isto é, em Jesus.
5 Ce ak awi ce a ming zaak awh, cekkhqi ing Jesu Khrih ang ming awh baptisma ce hu uhy.
5 Ouvindo isso, foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Paul ing a mingmih ak khan awh a kut tloeng pek khqi nawh, Ciim Myihla ce a mingmih ak khan awh law hy, cekkhqi ing amsim awi na pau unawh awi ce kqawn uhy.
6 E quando Paulo lhes impôs as mãos, o Espírito Santo desceu sobre eles, e falavam em línguas estranhas e profetizavam.
7 Cawhkaw ak awm tloek ce pa thlanghqa hlaihih law uhy.
7 Eram ao todo uns doze homens.
8 Paul ing sinakawk na cet nawh hla thum khuiawh qaal leeknaak ing awi kqawn hy, Khawsa qam awithang leek benna thlangkhqi ce zoek khqi nawh awi kqawn pek khqi hy.
8 Paulo entrou na sinagoga e falou com desassombro por três meses, disputando e persuadindo-os acerca do Reino de Deus.
9 Cehlai thlang vang tloek taw a mim thin sah soeih nawh; ak awih kqawn ce ama mik cangnaak coengawh lam akawng ce qangpui a haiawh ak che na kqawn uhy. Cedawngawh Paul ing cekkhqi ce cehtak khqi hy. Hubatkhqi ce khy nawh Turanna ca cawngnaak im awh myngawi na awi kqawn hy.
9 Mas, como alguns se endurecessem e não cressem, desacreditando a sua doutrina diante da multidão, apartou-se deles e reuniu à parte os discípulos, onde os ensinava diariamente na escola de um certo Tirano.
10 Ceamyihna kum hih dy awh sai phat hy, cedawngawh Asia qam awh ak awm Judakhqi ingkaw Greekkhqi ingtaw Bawipak awi ce za uhy.
10 Isto durou dois anos, de tal maneira que todos os habitantes da Ásia, judeus e gentios, puderam ouvir a palavra do Senhor.
11 Khawsa ing Paul hawnaak ing kawpoekkyi themkhqi sai hy,
11 Deus fazia milagres extraordinários por intermédio de Paulo, de modo que lenços e outros panos que tinham tocado o seu corpo eram levados aos enfermos;
12 cedawngawh Paul a pum awhkaw pavawh ingkaw a hi aawica pateng awm thlaktlokhqi venna khyn pe unawh, ak bikhqi boeih ing qoei unawh kawkkhui awhkaw qaaikhqi ing cawn uhy.
12 e afastavam-se deles as doenças e retiravam-se os espíritos malignos.
13 Juda thlang pynot ing Bawipa Jesu ang ming hawnaak ing sungqaaikhqi hqek aham sungqaai ing am tukhqi venna ce cet uhy, “Paul ing ak khypyi Jesu ang ming ing, cawn aham awi ni pe unyng,” tina uhy.
13 Alguns judeus exorcistas que percorriam vários lugares inventaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre os que se achavam possessos dos espíritos malignos, com as palavras: Esconjuro-vos por Jesus, a quem Paulo prega.
14 Juda khawsoeih boei, Skeva ak thlang khqih tloek ing cemyihna ce sai uhy.
14 Assim procediam os sete filhos de um judeu chamado Cevas, sumo sacerdote.
15 Hypoet awhtaw qaaiche ing, “Jesu awm sim nyng, Paul akawng sim nyng, nang ve a u a myih nu?” tina hy.
15 Mas o espírito maligno replicou-lhes: Conheço Jesus e sei quem é Paulo. Mas vós, quem sois?
16 Cawh qaaiche ak ta thlang ing cekkhqi ce cuuk sih khqi nawh cekkhqi ce noeng khqi hy. Cekkhqi ce khqaak khqi doet hloet nawh ak pum a zal na ami thi ami hai ing cet uhy.
16 Nisto o homem possuído do espírito maligno, saltando sobre eles, apoderou-se de dois deles e subjugou-os de tal maneira, que tiveram que fugir daquela casa feridos e com as roupas estraçalhadas.
17 Ce ak awi ce Ephesa khaw awh amik awm Judakhqi ingkaw Greekkhqi ing a ming zaak awh kqih uhy, Bawipa Jesu ang ming ce zoeksang uhy.
17 Este caso tornou-se {em breve} conhecido de todos os judeus e gregos de Éfeso, e encheu-os de temor e engrandeceram o nome do Senhor Jesus.
18 Ak cangnaak thlang khawzah ce law unawh a mimah ing them amak leek ami saikhqi ce pho qu uhy.
18 Muitos dos que haviam acreditado vinham confessar e declarar as suas obras.
19 Kutlam ak toek thai thlangkhqi ingawm a mimah a caukkhqi ce haw law unawh thlang a haiawh caukkhqi ce mai awh phum uhy. Cawhkaw cauk phu ce ami tawh awh tangka thawng sawmnga phu ting hy.
19 Muitos também, que tinham exercido artes mágicas, ajuntaram os seus livros e queimaram-nos diante de todos. Calculou-se o seu valor, e achou-se que montava a cinqüenta mil moedas de prata.
20 Ceamyihna Bawipak awi ce pung a tai nawh taanaak ta hqui hqui hy.
20 Foi assim que o poder do Senhor fez crescer a palavra e a tornou sempre mais eficaz.
21 Vemyihna a awm coengawh, Paul ing Makedonia qam ingkaw Akhaia qam nakawng awh Jerusalem na ceh aham cai hy. “Ce ka pha coengawh Rom khaw na awm ka ceh aham awm hy,” tihy.
21 Concluídas essas coisas, Paulo resolveu ir a Jerusalém, depois de atravessar a Macedônia e a Acaia. Depois de eu ter estado lá, disse ele, é necessário que veja também Roma.
22 Amah ak bawmkung Timote ingkaw Erasta ce Makedonia qam na tyi hy, amah Asia qam awh awm hyn hy.
22 Enviou à Macedônia dois dos seus auxiliares, Timóteo e Erasto, mas ele mesmo se demorou ainda por algum tempo na Ásia.
23 Cawh lam akawng awh awipungnaak awm hy.
23 Por esse tempo, ocorreu um grande alvoroço a respeito do Evangelho.
24 Artemi bawkthang ak saikung, Demetria ak mingnaak, tangka thi ak deep ing bawkthang a sainaak ak caming tangka hu hy.
24 Um ourives, chamado Demétrio, que fazia de prata templozinhos de Ártemis, dava muito a ganhar aos artífices.
25 Anih ing a bibi phukhqi ing, ce bawkthang ak zawikhqi ce pynoet na khy khqi nawh, “Ve bibinaak awhkawng tangka ni hu uhy tice sim uhyk ti.
25 Convocou-os, juntamente com os demais operários do mesmo ramo, e disse: Conheceis o lucro que nos resulta desta indústria.
26 Cehlai vawhkaw Paul ing ve Ephesa khaw ingkaw Asia qam pum awhkaw thlangkhqi ce, 'Kut ing khawsakhqi ve khawsa tangkhqi am ni,' tinawh thlang khawzah zoek khqi nawh lam hang pyi khqi hawh hy tice za unawh sim hawh uhyk ti;
26 Ora, estais vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas quase em toda a Ásia, esse Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, dizendo que não são deuses os ídolos que são feitos por mãos de homens.
27 Cedawngawh ni bibi pho kaw tinawh kqih a awm doeng am nawh, khawsanu Artim a bawkim ve awm ikawna am sui law voel kawm usaw, Asia qam awhkaw thlang boeih ingkaw khawmdek thlangkhqi ing a mi bawk, ak boeimang soeih ve ikawna am sui kawm uh tive kqih awm hy,” tinak khqi hy.
27 Daí não somente há perigo de que essa nossa corporação caia em descrédito, como também que o templo da grande Ártemis seja desconsiderado, e até mesmo seja despojada de sua majestade aquela que toda a Ásia e o mundo inteiro adoram.
28 Ce ak awi ce ang zaak awh, amik kaw so nawh, “Ephesa khaw awhkaw Artemi ve bau khyt hy!” tinawh khy uhy.
28 Estas palavras encheram-nos de ira e puseram-se a gritar: Viva a Ártemis dos efésios!
29 Kawlhkalh awh khawk khui pum ce awipungnaak ing be hy. Makedonia nakawng Paul anik bawng law Gaia ingkaw Aristarka ce tu unawh lam awh ipkhui na ceh pyi qawi uhy.
29 A cidade alvoroçou-se e todos correram ao teatro levando consigo Caio e Aristarco, macedônios e companheiros de Paulo.
30 Paul ing tlang kqeng venna ceh aham ngaih hlai hy hubatkhqi ing am ceh sak uhy.
30 Paulo queria apresentar-se ao povo, mas os discípulos não o deixaram.
31 Ce a qam khuiawh kaw boei pynoet, Paul amah a pyikhqi ingawm lamnaak ipkhui na ama ceh aham awi yn uhy.
31 Até alguns dos asiarcas, que eram seus amigos, enviaram-lhe recado, pedindo que não se aventurasse a ir ao teatro.
32 Cawhkaw thlang kqeng ce ngaihang tum ing awm uhy: Thlang vang ing ak chang na amik khy awh, thlang vang bai ce ak chang na khy toek toek bai uhy. Thlang khawzah ngai ing kawtih ce a hun ami pha, ti awm am sim uhy.
32 Todos gritavam ao mesmo tempo. A assembléia era uma grande confusão e a maioria nem sabia por que se achavam ali reunidos.
33 Judakhqi ing Alexandria ce hai benna buuk uhy, cawh thlang vang ing anih ce khy sih noe noe uhy. Anih ing thlang kqeng ce awm sap aham a kut ing zap khqi hy.
33 Então fizeram sair do meio da turba Alexandre, que os judeus empurravam para a frente. Alexandre, fazendo sinal com a mão, queria dar satisfação ao povo.
34 Cehlai thlang kqeng ing anih ce Juda phyn ni, tinawh a mi sim awh khawnoek pakkhih khuiawh awi kutoet na, “Ephesakhqi a Artemi ve bau khyt hy!” tinawh khy uhy.
34 Mas quando perceberam que ele era judeu, todos a uma voz gritaram pelo espaço de quase duas horas: Viva a Ártemis dos efésios!
35 Khawk khuiawh kaw caqeekung ing thlang kqeng ce ang dym sak coengawh: “Nangmih Ephesa thlangkhqi aw, Ephesa khaw ve ak bau Artemi bawkim ingkaw khawk khan nakawng anuk hlah law a myi a mee ak khoemkung na awm hy, tice khawmdek thlangkhqi boeih ing am sim uhy nami ti nawh nu?
35 Então o escrivão da cidade {veio} para apaziguar a multidão e disse: Efésios, que homem há que não saiba que a cidade de Éfeso cultua a grande Ártemis, e que a sua estátua caiu dos céus?
36 Ve ak awi ve u ingawm ama oelh thai a dawngawh ikaw awm ang tawn tawna a sai paqap kaana nami awm dym aham awm hy.
36 Se isso é incontestável, convém que vos sossegueis e nada façais inconsideradamente.
37 Vekqawi ing bawkim awhkaw them am qu hy nih, khawsanu awm am kqawn seet hlai hy nih vena sawi law uhyk ti.
37 Estes homens, que aqui trouxestes, não são sacrílegos nem blasfemadores da vossa deusa.
38 Demetria ing a pyikhqi ing u ak khan awh awm amik kaw ama law awhtaw, awih kqawnnaak a hun ce awng hyt na awm nawh, awih kqawnkungkhqi awm awm uhy. Cawh ce amik kqawn aham awm hy.
38 Mas, se Demétrio e os outros artífices têm alguma queixa contra alguém, os tribunais estão abertos e aí estão os magistrados: institua-se um processo contra eles.
39 Cawhkawng kqawn tlaih aham nami ngaih bai awhtaw, cunnaak khawi awh ce kqawn aham awm hy.
39 Se tendes reclamação a fazer, a assembléia legal decidirá.
40 Tuhngawi awhkaw awipungnaak ve, awipungnaak ak saikung amyihna awm nik puk hau kawm uk ti tive kqih awm hy. Ve awipungnaak awh ve a kung a dawng awm am nik kqawn thai laklaw hy,” tinak khqi hy.
40 Do que se deu hoje, até corremos risco de sermos acusados de rebelião, porque não há motivo algum que nos permita justificar este concurso.
41 Ve ak awi ak kqawn boeih coengawh thlang kqeng ce hlat sak khqi hy.
41 A estas palavras, dissolveu-se a aglomeração.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.