Tiago 1
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Che, Santiago, Tũpa, yande Yar Jesucristo rembiguai aico. Amondo che mahenduhasa doce yuvɨrecoi vahe Israel ɨguar opacatu ɨvɨ rupi oñemosai vahe upe.
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 Che rɨvɨreta, pevɨhareteñora peico acoi oimese tecoãhasa pẽu yepi.
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 Esepia, peicua niha pe poreroyasa rese oimese mbahe tecoãhasa, ahe ipɨpe peyembohe pe ñemosa ãgua rese peico.
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Peicoño ité pe reco ñemosasa pɨpe pe reco mohɨvi tuprɨ catu ãgua. Evocoiyase nipane iri chira mbahe Tũpa suindar pẽu.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Iyavei acoi ipanese que ava pe pãhu pendar upe yaracua ãgua, toporandu Tũpa upe. Evocoiyase ahe omboura chupe. Esepia, ahe opacatu upe mbahe ombou güecatẽhɨẽhɨsa pɨpe iyavei ombahe mboasɨẽhɨsa pɨpe avei.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 Iyacatu rumo evocoi ava oporandura Tũpa upe sese oyeroyá pɨpe, ndahei chira opɨhañemoñeta rerova-rova tẽisa pɨpe inungar acoi ɨvɨtu ɨ ombohɨtu-hɨtu tẽi vahe.
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 Acoi ẽgüe ehi-ehi tẽi vahe ava ndoipɨsɨi chira mbahe yande Yar sui yuvɨreco.
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 Esepia, ñepei arɨ ipɨhañemoñeta ñepei mbahe rese, ambuae arɨ ambuae rese. Ndoyemovɨracuai güeco tuprɨ ãgua rese yuvɨreco.
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Iyavei que Jesús reroyasar seco mbegüe vahe toyembovɨhareteño yepi Tũpa omboeco ɨvate ãgua rese.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Iyavei mbahe yar secoi vahe pe pãhuve, toyembovɨha vɨteño Tũpa vɨroyɨse seco ɨvatesa sui. Esepia, mbahe yar yuvɨrecoi vahe inungar caha potrɨ ẽqüe ehi raimi tẽi vahe yuvɨreco.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Evocoiyase acoi arɨ osẽse, sacú iteangase, ahese caha opa ipiru; ipotrɨ avei opa ovɨapi ichui iyavei iporañetesa opa ichui. Ẽgüe ehi aveira ava mbahe yar; omanora oporavɨquɨsa sui.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 Acoi ava oyemovɨracua vahe poroãtoisa upe oyembovɨhara oico. Esepia, osasa tuprɨse evocoi poroãtoisa, oipɨsɨra porerecosa, ahe tecovesa apɨrẽhɨ vahe Tũpa ombou vahe guaɨsupar upe.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Acoi ava oyanduse poroãtoisa oyeupe mbahe tẽi apo ãgua, “Tũpa revo ẽgüe ehi cheu” ndehi chira. Esepia niha, Tũpa ãtoisar ndipoi eté mbahe tẽi oyapo uca vaherã chupe. Iyavei ahe noñatoi avei mbahe tẽi apo ãgua ava.
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Co rumo ava opɨhañemoñeta rai upe oñeatoi uca mbahe tẽi apo ãgua yepi.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Güemimbotarai pɨpe evocoiyase oyapo angaipa. Ipare angaipa apo pɨpe sui ou manosa chupe.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 Che rɨvɨreta, che rembiaɨsu, peyembopai rene.
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 Esepia, opacatu mbahe avɨye vahe ahe Tũpa ombou vahe yandeu. Ahe niha opacatu ɨva rese mbahe aposar. Ndahei rumo güembiapo nungar secoi. Esepia, sembiapo oñecuñaro vahe.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 Ahe rumo ombou ité tecovesa yandeu co ñehesa supi eté vahe pɨpe ‘toyuvɨrecoi inungar yɨpɨndar mbahe mitɨ ha seropovẽheprɨ cheu opacatu che rembiapo sui’ ohesave yandeu.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 Iyavei che rɨvɨreta, che rembiaɨsu, peyemomahenduha co che ñehe rese: peyapɨsaca tuprɨ voira ambuae ava ñehe rese, mbegüe rupi rumo peñehera chupe iyavei ndapembahemboasɨ voi tẽi chiaveira.
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 Esepia, yambahemboasɨ voi tẽise, ndayayapoi Tũpa remimbotar.
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Evocoiyase peseya teco raisa, opacatu ambuae oime vahe mbahe naporai vahe pe pãhuve. Co catu pe yemominisave peroya catu vɨte Tũpa ñehe omoingue vahe pe pɨha pɨpe. Ahe niha vɨreco pĩratasa pe pɨ̃sɨro ãgua.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 Pe rumo pemboavɨyera co pe mbohe vahe ñehesa; ndahei acoi pesenduño tẽira. Esepia, pesenduño tẽise, pe ae peyembopara.
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 Supi eté acoi ava osenduño tẽise Tũpa Ñehengagüer, ipare rumo ndovɨroyai, ahe inungar acoi ava osepiaño tẽi vahe vova yepiasa pɨpe.
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 Ipare rumo oyepepɨse ichui, cũriteimi sesaraiño ichui.
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Acoi ndasesarai vahe ité rumo güemiendu sui iyavei oyapɨsaca tuprɨ vahe co mborocuaita maranehɨ mbahe-mbahe tẽi sui yande rerocua vahe rese iyavei oyemovɨracuaño ité vahe oyapo vaherã iporocuaita, ahe ovɨharetera opacatu güembiapo tuprɨ rese.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 Amove ava, “Che aguata tuprɨ Tũpa rupi” ehi tẽi. Ndoicuai rumo oñehe monguiriri ãgua. Evocoiyase ahe ae oyembopa oico. Sembieroya evocoiyase ẽgüe ehi tẽi vahe.
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Yarecose rumo yande rembieroya icatuprɨ, nimarai vahe yande Ru Tũpa rovai, ahese yaipɨ̃tɨvɨira co tɨrẽhɨ, imer mano vahecuer avei iparaɨsusa rese. Iyavei ndayayapoi chira mbahe naporai vahe.
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.