Romanos 2
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Oimese que pe pãhu pendar ‘co oyapo mbahe tẽi; tocañi’ ohesave ambuae upe, ahese ahe ae oyemocañɨ tẽi uca. Esepia, ahe inungar tuprɨ avei.
1 Isan imih kwa isa men ef ta ema’am boro imaim kwanabat sabuw afa hai kakafih kwanasebmatar ubar kwanitih, anayabin nati kakafin ta’imon kwa auman kwasisinaf.
2 Yaicua rumo Tũpa omocañɨse evocoi nungar mbahe tẽi aposar recocuer, ahe evocoiyase oyapo mbahe supi tuprɨ vahe.
2 Baise God turobe tafanamaim bat sabuw iyab kakafih tisisinaf isan baibatiyen ebitih i taso’ob.
3 Pe opase ava recocuer pesenoi, pe avei rumo ẽgüe peye tuprɨ peico. Pe avei eté evocoiyase ndapeñemi chietera Tũpa ñemoɨrosa sui.
3 Imih o orot maiyow, sawar kakafin o kusisinaf na’atube sabuw tisisinaf isan o kubibatiyih o kunotanot God ana baibatiyen boro inahaiw?
4 ¿Peroɨ̃ro tie Tũpa oyapo vɨtese mbahe avɨye vahe oñemosase, seco mbegüe tuprɨ ai vɨtese avei pẽu? ‘Tosecuñaro güecocuer yuvɨreco’ oyapave rumo ẽgüe ehi pẽu.
4 Ai o God ana baiwanbabanen, ana yawanan, ana yatenub i ku’i’itin furuw. Naatu o iwanbabani dogor baikitabirin isan enanawiyi kwa’i’itin ai en?
5 Pe rumo pepɨharãta vɨteño ité Tũpa upe pe yevɨ potaẽhɨ ãgua. Sese pereco catu vɨteño ité Tũpa ñemoɨrosa peyese, acoi arɨ oyepotase Tũpa güeco tuprɨsa pɨpe yande renoipara yande mocañɨ ãgua, anise yande pɨ̃sɨro ãgua curi.
5 Baise anayabin kwa i kwafokar naatu dogor kwahir, a baimakiy kwama kwatutu ra’at eyey ana Veya’amaim God ana yaso’ar bebeyan nab natit turobe’emaim tafaram boro nabibatiy kwana’itin.
6 Ahese opara omboepɨ ñepei-pei yande rembiapogüer rupi yandeu.
6 God boro ta’ita’imon abowabow ana fofonin a baiyan nit.
7 Omboura tecovesa apɨrẽhɨ vahe yandeu yasecase teco orɨ, Tũpa suindar poromboeteisa iyavei mbahe apɨrẽhɨ vahe yande mbahe tuprɨ aposa pɨpe.
7 Sabuw iyab yatehnub hima gewasin tisisinaf, naatu marakaw, baifa’en, ma wanatowan tinunuwih boro ma’ama wanatowanin nitih.
8 Ombou aveira oñemoɨrosa ava ndiporomboyeroyai vahe upe, ahe acoi co ñehesa supi eté vahe reroya rãgüer sui vɨroya vahe mbahe tẽi.
8 Baise sabuw iyab i taiyuwih hai yawas tinunuwih, naatu turobe hikwahir kakafih tibi’ufunun, God ana gagamat naatu ana yaso’ar boro tafah yan nisuwai nare.
9 Judío opacatu mbahe-mbahe tẽi aposar ranengatu oiporarara mbahe rasɨcuer yuvɨreco, iparera ndahei vahe avei judío.
9 Sabuw iyab bowabow kakafih tisisinaf i boro bai’akir naatu biyababan gagamin maiyow hinab. Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
10 Tũpa rumo opacatu seco catuprɨ vahe upe omondora imboetei ãgua ‘toipɨsɨ teco orɨ iyavei toyuvɨrecoi mbahe tuprɨ pɨpe’ oya chupe. Yɨpɨndar rumo judío eta upe rane omondora, iparera ndahei vahe judío upe.
10 Baise sabuw iyab bowabow gewasih tisisinaf, God boro fair, baifa’en, borara’aten naatu tufuw nitih, Jew sabuw biyahimaim boro nabusuruf nan Ufun Sabuw biyahimaim nisawar.
11 Esepia, Tũpa ndayande mboyoavɨratɨi yande rereco.
11 Anayabin God i ana fofoninamaim sabuw bai’ubaren ebitih, men ta aukoun ebatabatamih.
12 Ẽgüe ehi eté, opacatu oyemboangaipa vahe Moisés porocuaita porẽhɨ oyemocañɨ tẽira yuvɨreco. Acoi oyemboangaipa vahe Moisés porocuaita rereco pɨpe yuvɨreco, ahe porocuaita pɨpe avei opara ocañɨ tẽi porandusave yuvɨreco coiye.
12 Sabuw iyab ofafar ufunane hima kakafin hisisinaf auman boro baimakiy hinab. Naatu sabuw iyab ofafar babanamaim hima kakafin hisisinaf boro ofafar nibatiyih.
13 Esepia, osenduño tẽi vahe porocuaita ndahei seco catuprɨ vahe yuvɨreco. Vɨroya vahe ité rumo porocuaita, ahe seco catuprɨ vahe yuvɨrecoi.
13 Anayabin sabuw i boro men ofafar tenonowaramaim nayamutufurih God matanamaim hinatitamih, en baise ofafar hinowar tibi’ufunun boro nayamutufurih.
14 Supi eté acoi ndahei vahe judío yuvɨrecoi vahe yepe ndovɨrecoi co porocuaita yuvɨreco viña, ahe rumo co porocuaita rupi tuprɨ oyapose mbahe, ahe evocoiyase inungar porocuaita vɨreco vahe yuvɨreco.
14 Eteni Sabuw aurih ofafar i en, baise abisa i hai yawasamaim eo na’atube tisisinaf i hai ofafar turaban nati, basit i aurih ofafar anababatun i en.
15 Esepia, güembiapo catuprɨ pɨpe omboyecua porocuaita vɨrecose opɨha pɨpe. Opɨhañemoñeta pɨpe avei oyandu porocuaita mboavɨyesa. Ahe ipɨpe avei oyandu mbahe güembiavɨ, ichui avei oyemonguerẽhɨ mbahe avɨye vahe apose.
15 Anayabin kakafin gewasin kousibin ana not i ofafar na’atube dogoromaim ema’am boro a tur na’owen, a kakafin isan boro ubar nit nakusairi, naatu a gewasin isan boro natafafari.
16 Ahe arɨ cañɨ pɨpe Tũpa oyocuai ucara opacatu ava rembiapo cuaẽhɨsa reprɨ pɨsɨ ãgua Jesucristo upe, co ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar amombehu vahecuer rupi tuprɨ ẽgüe ehira curi.
16 Tur Gewasin iti ao’orereb na’atube boro namatar. Nati baibatebat ana veya God boro Jesu Keriso narubin sabuw hai not wa’iwa’irih etei boro nabow hinatit rerereb yah naya.
17 Pe rumo, “Judío aico” peye vahe, peyeroya opacatu Moisés porocuaita mboavɨyesa pɨpe pe reco catuprɨ ãgua Tũpa rovaque viña. Iyavei ipɨpe peyeecomboɨvate ai Tũpa rese peicose.
17 Baise kwa Jew sabuw kwarouw kwao, naatu ofafar tafanamaim kwabat God isan kwanao ra’at.
18 Peicua semimbotar. Ahe porocuaita pe mbohe avei mbahe avɨye catu vahe poravo ãgua.
18 God ana kokok sinaf isan i kwaso’ob, naatu kakafin gewasin hairi kusibin isan i ofafaramaim ebi’obaiyi.
19 Pe, “Aicatu ité ndasesapɨsoi vahe nungar ava ndayaracuai vahe mboaracua iyavei ava angaipa viyar pɨ̃tumimbi vahe nungarsave tẽi resape ãgua” peye tẽi.
19 Taiyuw kwaso’ob, kwa i matah fim hai nabatanayah, gugumin ma’ayah hai marakaw
20 “Aicatu avei ava mbahe ndosenducuai vahe mboaracua iyavei ava chĩhivahemi nungar mbohe ãgua. Esepia, areco co mborocuaita vɨreco vahe opacatu mbahecuasa iyavei mbahe supi tuprɨ vahe ité” peye tẽi avei.
20 koko’aw sabuw hai roube’atenayah, bereberefiy hai bai’obaiyenayan, naatu ofafar wanawanan ana kinitur tutufin etei naatu turobe etei auman i kwaso’ob.
21 Pe pembohe vahe ambuae ava, ¿mahera ru ndapeyembohei pe ae? Pe pemombehu vahe ambuae ava mondaẽhɨ ãgua, ¿mahera ru pe ae avei pemonda no?
21 Sabuw kwabi’obaibiyih, baise kwa taiyuwiban kwabi’obaiyi ai en? A binanumaim kwao, “Men kwanabain” Baise o kubabain ai en?
22 Pe, “Ndiyai pe aguasa” peye; pe teieté avei rumo ẽgüe peye. Ndapesepia potai eté mbahe rahanga; pe avei rumo opa peñomi mbahe sepɨ vahe itũparo pɨpe sui.
22 Sabuw turahinah aawah ufun na isan i kuo’otanih, baise o turanah aawah ufuh kwenan ai en? Umataratar baifa’ifa’ih irouw kuo, baise hai kwafiren bar wanawanan o kubabain ai en?
23 Peyeecomboɨvate ai co mborocuaita rerecosa rese; ndapemboetei rumo Tũpa ipɨpe ahe mborocuaita mboavɨyeẽhɨ pɨpe.
23 God ana ofafar isan i kuo’ora’ara’at, baise ofafar i’astu’ub God biya’ohow kubitiniban kui’itin ai en?
24 Supi eté icuachiaprɨ aracahendar pɨpe aipo ehi: “Pe sui tẽi ava ndoicuai vahe Tũpa iñehe-ñehe tẽi serer maranehɨ rese yuvɨreco” ehi.
24 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum, “Eteni Sabuw God wabin tibigigim anayabin kwa Jew sabuw asinafumaim.”
25 Supi eté co tecocuer cuacua circuncisión resendar ahe avɨyere angara pẽu, peroya tuprɨ itese Moisés porocuaita viña. Ndaperoya tuprɨise rumo, pe evocoiyase inungar ndapeyembocircuncidai vahe peico.
25 O ofafar inabobosiyasiyar na’at, a’ar hi’a’afuw i boro nan ana’an gagamin namatar, baise ofafar ina’a’astu’ub, o a’ar kanabin hi’a’afuw ana’itin i afuwina’e.
26 Acoi ava ndoyembocircuncidai vahe, ahe rumo vɨroyase porocuaita, ahe seroyaprɨ inungar imbocircuncidaprɨ yuvɨrecoi.
26 Sabuw iyab hai ar kanabih men hi’afuw, baise ofafar eo biyunih na’atube tebobosiyasiyar, nati sabuw i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw hinasairih.
27 Acoi ndoyembocircuncidai vahe, oyapose rumo mborocuaita yuvɨreco, ahe evocoiyase omombehura pe cañɨ ãgua yuvɨreco. Esepia, yepe pereco Tũpa porocuaita viña, pe rumo ndapemboavɨyei eté.
27 Orot yait biyanane ana ar kanabin men hi’afuw, baise ofafar i ebobosiyasiyar, o boro nasiksairi, anayabin o i ofafar iso’ob naatu a’ar kanabin hi’afuw, baise ofafar men kubobosiyasiyar.
28 Judío supi eté vahe yaicose, ndahei yande yesupa judío recocuer rupi güeraño ẽgüe yahera. Iyavei circuncisión supi eté vahe ndahei yande retecuer rese güeraño tẽi avei no.
28 O yait Jew orot kumamatar i men biya ufunane hi’a’afuw imaim o ina Jew orot kumamataramih.
29 Judío ete ité rumo opɨhá pɨpe ité vɨroya Tũpa. Iyavei circuncisión supi eté vahe, Espíritu rembiapo yande pɨha pɨpe, ndahei porocuaita icuachiaprɨ rembiapo tẽi. Evocoiyase judío supi eté vahe oipɨsɨra omboeteisa Tũpa suindar ité, ndahei ava tẽi suindar.
29 En baise, Jew orot anababatun i dogor wanawanan. Naatu afu’afuw anababatun i dogor wanawananamaim Anun Kakafiyin esisinaf, men biya. Naatu bora’ara’aten etei i Godane nan inab men orot biyahine.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.