Lucas 9

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús opa omonuha güemimbohe doce vahe oyeupe. Ipare omondo opĩratasa opacatu upe caruguar ambuae-ae tẽi vahe imboyepepɨ ãgua ava sui iyavei ava mbogüera ãgua imbaherasɨsa sui.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Opa omondo Vu Tũpa mborerecuasa resendar mombehu ãgua, ava imbaheasɨ vahe mbogüera ãgua avei.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Yɨpɨndar rumo aipo ehi chupe:
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Pepɨtami ranera ñepei oɨ pɨpe güeraño tecua yacatu peico.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Acoi ava ndape moingue uca potaise güẽta pɨpe yuvɨreco, peyepepɨñora ichui iyavei peipɨpetera pe pɨ sui ɨvɨ cuhi ‘toicua Tũpa ñemoɨrosa oyeupendar yuvɨreco’ pe hesave —ehi güemimbohe eta mondo.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Evocoiyase opa yuvɨnose yuvɨraso, iyavei oñemosai opacatu tecua rupi omombehu Tũpa Ñehengagüer pɨ̃sɨrosa resendar yuvɨreco iyavei ombogüera-güera ité ava imbaherasɨsa sui opacatu oguatasa rupi yuvɨreco.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Co mborerecuar guasu Herodes oyandu opacatu mbahe Jesús rembiapo. Evocoiyase, “¿Mara ahera pĩha?” ehi tẽi. Esepia niha, aipo, “Juan ocuerayevɨ” ehi yuvɨreco chupe.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Ambuae aipo ehi: “Tũpa ñehe mombehusar Elías, ahe tẽi oñemoporẽhɨ iri” ehi yuvɨreco. Ambuae aipo ehi: “Que ñepei Tũpa ñehe mombehusar aracahendar revo, ahe tẽi ocuerayevɨ” ehi yuvɨreco viña.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Herodes rumo aipo ehi:
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Apóstol oyevɨpase Jesús upe, ahese opa tuprɨ mbahe güembiapogüer omombehu yuvɨreco. Ahese opa vɨroyepepɨ ava rehɨi sui, vɨraso ɨvɨ iporupɨrẽhɨsave tecua Betsaida cotɨve.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Ahe ava rehɨi rumo oyanduse yuvɨreco, yuvɨrasoño saquɨcuei. Evocoiyase, “Perioño” ehi chupe. Ipare oñehe Vu Tũpa mborerecuasa rese ava upe iyavei ombogüerapa ava imbaherasɨsa sui.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Caharuse co doce semimbohe oyemboya yuvɨreco sese aipo ehi chupe:
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Ahe rumo aipo ehi güemimbohe eta upe:
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Esepia niha, cuimbahe retacuer cinco mil tuprɨ. Jesús rumo aipo ehi güemimbohe eta upe:
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Ẽgüe ehi semimbohe yuvɨreco chupe. Ipare oguapɨ opacatu ava yuvɨreco.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Evocoiyase oipɨsɨ poyandepo pan iyavei ñuvɨrío pira. Ipare omahe ɨva rese, “Avɨye ndeu, che Ru” ehi. Imbohi-mbohi pare, opa omondo güemimbohe upe ava rehɨi upe imondo ãgua yuvɨreco.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Evocoiyase opacatu ava ocaru vahe ihɨ̃taropa tẽi yuvɨreco. Ipare semimbohe omboapɨpopa doce tuprɨ ɨruova sembihu rumbɨrer yuvɨreco.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Ñepei arɨ pɨpe Jesús oyeroquɨ ahe ae güemimbohe pãhuve. Ahese oporandu güemimbohe upe:
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 —Amove ava, “Juan Oporoãpiramo vahe” ehi yuvɨreco ndeu; ambuae, “Elías” ehi yuvɨreco ndeu, iyavei ambuae, “Avɨyeteramo que ambuae Tũpa ñehe mombehusar aracahendar ocuerayevɨ” ehi yuvɨreco ndeu —ehi.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Evocoiyase oporandu güemimbohe upe:
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Ahe rumo aipo ehi güemimbohe eta upe: “Pemombehui rene Tũpa Rembiporavo che recosa ava upe” ehi.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Iyavei aipo ehi chupe:
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Ipare aipo ehi opacatu upe:
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Esepia, acoi ava güetecuer tẽi raɨsupar ocañɨ tẽi itera; acoi ava omocañɨ tẽi vahe rumo güetecuer che recocuer rese, ahe oñepɨsɨrora.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Esepia, ¿avɨye ai angahu pĩha ava upe opacatu mbahe co ɨvɨ pɨpendar pɨsɨ ãgua tẽi, ahe ae tẽi omocañɨse güecocuer yuvɨreco viña?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Esepia, acoi ava yuvɨnochi ai vahe che sui iyavei che ñehengagüer sui avei no, che avei, Ava Rɨquehɨr, ẽgüe ahera ichui acoi ayevɨse che reco pĩratasa pɨpe, che Ru reco pĩrata porañetesa pɨpe avei sembiguai rehɨi ɨva pendar maranehɨ reseve curi.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Supi eté, oimera amove cohave ava nomano vɨtei chivaherã, osepia rane itera ouse Tũpa mborerecuasa yuvɨreco curi —ehi.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Ocho arɨ pare Jesús oyeupi ɨvɨtrɨ rese oso oyerure ãgua. Pedro, Santiago iyavei Juan ahe vɨraso oyeupi.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Oyerure vɨteseve, oñecuñaro sepiaca. Iturucuar evocoiyase sendɨ, morochí eteanga.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Ahese ñuvɨrío ava oyemboyecua yɨvɨi imoñeta yuvɨnoha. Evocoi ava yuvɨrecoi vahe ahe Moisés, Elías avei.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 Oyere tuprɨ sendɨgüer iporañetesa yuvɨreco sese, iyavei co ñuvɨrío mbɨa oñehe imano ãgua rese yuvɨreco chupe: “Nde niha ereyemomborarara nde mano ãgua Jerusalén pɨpe eico” ehi yuvɨreco chupe.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Yepe Pedro, ondugüer reseve sopesɨí eteanga yuvɨreco viña. Avɨyeteramo tẽi opa sopesɨi yuvɨreco ichui. Ahese osepia Jesús porañetesa yuvɨreco iyavei co ñuvɨrío mbɨa yuvɨnoha vahe yɨvɨi no.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Evocoi mbɨa oyepepɨse ichui yuvɨreco, ahese Pedro aipo ehi chupe:
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Iyavei iñehe vɨteseve, avɨyeteramo tẽi iporẽhɨ ɨva quɨha, oyopɨpa tuprɨ ité. Evocoiyase osɨquɨye tẽi yuvɨreco.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Ipãhuve oyeendu ñehesa aipo ehi vahe: “Co che Rahɨr, che Rembiporavo ité; peyapɨsaca catu iñehe rese” ehi.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Opase osendu co ñehesa yuvɨreco, ahese osepia Jesús, ahe ae ihãise yuvɨreco. Semimbohe rumo oyeupe tẽi ovɨreco yuvɨreco; ndomombehu vɨtei eté ava upe mbahe osepia vahecuer yuvɨreco.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Ahere ayihive, ogüeyɨse ɨvɨtrɨ sui yuvɨreco, setá ava oyugüeru Jesús rovaĩchi yuvɨreco.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Ahese mbɨa ava pãhuve aipo ehi pĩrata voi eté:
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 caruguar rumo opoco sese, omoase pucu-pucu uca yepi iyavei omoeõha-õha sereco iyavei iyuru rupi tɨyui yusu-yusu. Mara-mara tẽi vɨreco iyavei ndopoi potai eté ichui.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Amombehu tẽi niha nde remimbohe upe ‘tomboyepepɨmi tẽi caruguar ichui’ che yapave viña; nomboyepepɨi eté rumo ichui yuvɨreco —ehi.
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Ahe omboyevɨ:
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Chĩhivahe oyemboyase rumo sese, caruguar ombovɨapi voi imondo ɨvɨve, imoeõha iri. Jesús rumo oñehe pĩrata caruguar upe imose ãgua chĩhivahe sui. Ahese chĩhivahe ocuera tuprɨ ité. Ipare omboyevɨ tu upe.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Ahese opacatu ava, “¡Mara ehi rutei!” ehi tẽi yuvɨreco Tũpa pĩratasa rembiapo avɨye vahe repiase.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 —Pesendu tuprɨ che ñehe; peresarai eme ichui: che, Ava Rɨquehɨr, imondoprɨ aicora che amotarẽhɨmbar povrɨve —ehi.
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Semimbohe rumo ndosenducuai eté oyeupe ñehesa yuvɨreco. Esepia niha, Tũpa ndoipotai eté senducua ãgua chupe; osɨquɨye chupe oporandu ãgua yuvɨreco yepi.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Coiye semimbohe eta omboɨpɨ oyeecopɨ-copɨ yuvɨreco ‘¿ava ité pĩha ɨvate catu vaherã curi?’ oyapave.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Jesús rumo oicuaño ipɨhañemoñetasa yuvɨreco. Evocoiyase oipɨsɨ chĩhivahemi seru oɨpɨve imoha.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Ipare aipo ehi güemimbohe eta upe:
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Evocoiyase Juan aipo ehi chupe:
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Jesús rumo,
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Vɨrovɨse rumo arɨ ɨvave Jesús so ãgua, ahese ahe aipo ehi: “Yaso ru Jerusalén ve cũritei” ehi.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Evocoiyase omondo ava güenonera. Ahe yuvɨraso tecua Samaria ɨvɨ rupi ipɨtuhu ãgua moingatu viña;
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Samaria ɨguar rumo nomoingue potai eté güẽtave yuvɨreco. Esepia, oicua Jerusalén ve ichose yuvɨreco.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Co mbahe naporai vahe repiase rumo, semimbohe Santiago iyavei Juan oporandu yuvɨreco chupe:
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 “¡Aní!” ehi oyemboyere chupe.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Ipare yuvɨraso ambuae tecuave.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Yuvɨrasose perɨ rupi aipo ehi mbɨa Jesús upe:
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Ahe rumo aipo ehi:
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Ipare ambuae upe aipo ehi:
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 —Aní —ehi—. Acoi omano vahe nungar ahe ae toñeñetɨño yuvɨreco; nde rumo eso, emombehuño ñehesa Tũpa mborerecuasa resendar ava upe —ehi.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Evocoiyase ambuae aipo ehi chupe no:
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 —¡Aní! —ehi ahe mbɨa upe—. Esepia, inungar acoi oipɨsɨ vahe ɨvɨ mboyeresa imohɨvi tuprɨ ãgua, omahese rumo guaquɨcuei cotɨ, evocoi nungar naporai Tũpa mborerecuasave yuvɨroique vaherã —ehi.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.