Lucas 8

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ipare Jesús oguata opacatu tecua rupi, omombehu ñehesa avɨye vahe Tũpa mborerecuasa resendar oico. Doce vahe apóstol supive yuvɨrecoi.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 Cuña avei yuvɨraso supi, ahe ombogüera vahecuer caruguar rerecosa sui imbaherasɨsa sui avei no. Ahe ipãhuve avei María secoi, Magdalena serer yoapɨsa vahe, ahe ichui osẽ vahecuer siete tuprɨ caruguar;
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 iyavei Juana Cuza rembireco, ahe mbɨa Herodes mbahe rese ñangarecuar; Susana iyavei ambuae setá cuña oipɨ̃tɨvɨi mbahe güembiereco pɨpe yuvɨreco.
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Setá ava yuvɨnose tecua yacatu rupi pɨpe sui Jesús repia ãgua yuvɨreco. Ipare oñemonuha guasuse yuvɨreco, ahese Jesús setá mbahe rese omboyoya-yoya oporombohe aipo ehi:
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 “Ñepei mbɨa osẽ omahetɨ oico. Ahe otɨapɨ-apɨise mbahe rãhɨi oso, movɨro oitɨ perɨ rupi. Ahe opa tẽi oicambe yuvɨreco, iyavei vɨ̃rai opa tẽi yuvɨrohu.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Iyavei movɨro tẽi oitɨ ɨvɨ nayanai vahesave ita pãhuve. Sese cũritei sorɨ; opaño rumo ipiru. Esepia niha, ɨvɨ nañaquɨi chupe.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Iyavei ambuae oitɨ yu pãhuve. Ipare oyoya tuprɨ sorɨ yuvɨreco; yu rumo opaño oyopɨ.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 Ambuae rumo oitɨ ɨvɨ avɨye vahesave. Ipare sorɨse, iha vai eté yuvɨreco; ahe iha retacuer amove cien tuprɨ ité ñepei-pei mbahe mitɨ sui osẽ” ehi.
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 Ipare semimbohe eta oporandu yuvɨreco chupe: “¿Mara oyapave vo aipo co yembohesa?” ehi.
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 Evocoiyase omboyevɨ chupe: “Pẽu Tũpa oicua uca ité mbahe ndicuasai vahe omborerecuasa resendar; ambuae ava rumo ambohe tẽi ambuae mbahe mboyoyasa pɨpe; yepe osepia mbahe viña ‘tomahecua eme iyavei yepe osenduño mbahe tosenducua eme yuvɨreco’ viya” ehi.
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 “Co yembohesa resendar aipo oyapave aipo ehi: Mbahe rãhɨi ahe inungar Tũpa Ñehengagüer;
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 iyavei mbahe rãhɨi perɨ rupi seitɨprɨ, ahe inungar acoi ava osendu tẽi vahe Tũpa Ñehengagüer yuvɨreco oyapave. Ipare rumo ou vɨ̃rai chupe, ahe inungar caruguar ou vahe chupe opaño oyaracua mocañɨ Tũpa Ñehengagüer sui ‘tovɨroya eme iyavei toñepɨsɨro eme yuvɨreco’ oyapave tẽi.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 Acoi mbahe rãhɨi seitɨprɨ ita mahugüer rupi, ahe inungar acoi ava osendu tẽi vahe Tũpa Ñehengagüer yuvɨreco iyavei oipɨsɨ tuprɨ ovɨharetesa pɨpe yuvɨreco viña no. Ahe rumo inungar co mbahe mitɨ ndovɨrecoi vahe guapo ovɨ̃racua ãgua; vɨroya raimi tẽi yuvɨreco. Oyepotase rumo mbahe tẽi chupe, oyepepɨ voiño yuvɨreco ichui.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Acoi mbahe rãhɨi seitɨprɨ yu pãhu rupi, ahe inungar acoi osendu tẽi vahe. Ipare rumo oyemboyepepɨ uca mbegüeño ambuae mbahe rese opɨhañemoñetá iteangasa pɨpe tẽi, ombahe eta rese iyavei güemimbotarai mbahe tẽi potasa pɨpe avei. Ẽgüe ehi ahe ava inungar mbahe mitɨ ndihai vahe ité.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Acoi mbahe rãhɨi seitɨprɨ rumo ɨvɨ avɨye vahesave, ahe inungar ava vɨreco vahe opɨhañemoñetasa avɨye vahe iyavei oyemoingatu voi Tũpa Ñehengagüer rese oyapɨsaca ãgua yepi; vɨroya tuprɨ ité no; yuvɨrecoiño ité sese. Ẽgüe ehise, oyapo mbahe avɨye vahe yuvɨreco” ehi.
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 “Ndiyai eté ava upe guataendɨ omoendɨse omoha vahe que mbahe pɨpe, ‘Tamondo che rupavrɨve’ ndehi eté chupe; osupiño ɨvate imoi opacatu oɨ pɨpe yuvɨroique vahe resape ãgua.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Esepia, ndipoi eté mbahe ñomiprɨ, ndayasepiai vaherã curi. Iyavei yaposa vahe imombehupɨrẽhɨ, icuasaño itera curi.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 “Sese peyapɨsaca tuprɨ co ñehesa rese. Esepia, acoi oyapɨsaca tuprɨ vahe, chupe imondosa catura; acoi nomombɨtai vahe rumo mbahe güembieroya oyese, ichui serocuasaño itera” ehi oporombohe.
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Ichui Jesús sɨ iyavei tɨvɨreta oyepota secosave yuvɨraso. Ndiyai eté rumo chupe yuvɨraso vaherã yuvɨreco ava rehɨi sui.
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 Oime rumo ambuae ava imombehusar chupe,
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 Ahe rumo aipo ehi chupe:
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Ñepei arɨ Jesús oha carite pɨpe güemimbohe eta reseve. Ipare aipo ehi:
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 Yuvɨroguata vɨteseve, oqueño Jesús ou. Ahese ɨpa pɨpe avɨyeteramo tẽi ɨvɨtu ai omboha guasu-guasu carite pɨpe ɨ, omondo pota ité ɨpɨve viña.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 Evocoiyase semimbohe yuvɨraso imomba aipo ehi chupe:
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Evocoiyase aipo ehi güemimbohe eta upe:
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Coiye oyepota yuvɨraso Gerasa ɨvɨ rese cute, ahe ambuae ɨpa cotɨ ɨvɨ Galilea rovai.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 — ausente —
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 — ausente —
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 — ausente —
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 —¿Mara vo nde rer? —ehi chupe.
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 — ausente —
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 — ausente —
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Ahese opa yuvɨnose mbɨa sui yuvɨroique cuchi avɨterve cute. Aheseve voi cuchi opa yuvɨnoña yuvɨraso ɨvɨvate sui ɨpa pɨpe. Aheve ɨpɨve opa tẽi eté ocañɨ yuvɨreco.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Cuchi rãrosar osepiase ahe mbahe yuvɨreco, opa yuvɨnoña yuvɨraso co mbahe mombehu tecua pɨpe ava upe, cove rupi avei no.
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 Ipare setá ava yugüeru aipo mbahe oime vahecuer repia. Oyepotase rumo secosave yuvɨraso, aheve osepia ahe mbɨa caruguar rerecosarer oguapɨ oĩ ñɨpɨimi, oyemonde tuprɨ, yaracua tuprɨ avei oico. Ahese oyembosɨquɨye tẽi yuvɨreco.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Acoi ava osepia vahecuer, ahe opa mbahe omombehu yuvɨreco co mbɨa caruguar rerecosar cuera agüer.
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 Ahese opacatu ava Gerasa pendar, yɨvɨrindar avei Jesús upe, “Esɨrɨ cohave sui” ehi yuvɨreco. Esepia niha, osɨquɨyé iteanga yuvɨreco ichui. Evocoiyase oha carite pɨpe. Ipare osoño.
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 Yɨpɨndar rumo evocoi mbɨa caruguar vɨreco vahecuer, “Tasomi tẽi nde rupi” ehi viña. Ahe rumo, “Epɨtaño” ehi.
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 —Eyevɨ nde rẽtave, emombehupa opacatu mbahe Tũpa oyapo vahecuer nde rese —ehi.
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Oyevɨse Jesús ɨpa rovai oso, aheve ava rehɨi ovɨharetesa pɨpe oipɨsɨ tuprɨ yuvɨreco. Esepia niha, ava opacatu ité osãro yuvɨreco.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 Ahese Jairo serer vahe oyepota oso Jesús upe, evocoi judío tũparo rese yangarecuar secoi vahe. Ahe mbɨa oñenopɨha sovai oso, oporandu chupe ‘tosomi tẽi che rẽtave che rayrɨ mbogüera’ oyapave.
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 Esepia niha, vɨreco guayrɨ ñepeimi vahe ité, doce aravɨter vɨreco vahe. Ahe omano potami eté ou.
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Ahe ipãhu rupi oime cuña doce aravɨter rupi suvɨ yepɨyere-yere vahe. Opa-opa tẽi omondo ombahe ocuera ãgua repɨrã yepi; ndocuerai eté rumo.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Ahe cuña evocoiyase oyemboya oso saquɨcuei cotɨ opoco iturucuar popɨ rese. Ipare ahe pɨpeve voi opɨtuhu suvɨ ichui.
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 Evocoiyase Jesús oporandu:
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 —Che rumo aicua oime ava opoco vahe che turucuar rese. Esepia, ayandu che pĩratasa osẽse che sui —ehi Pedro upe.
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 Ahe cuña ndoicatui oñemi. Sese orɨrɨi oñenopɨha sovai. Oyemombehu chupe opacatu ava rovaque: “Che apoco nde turucuar rese. Esepia, ‘Acuera tuprɨra apocose iturucuar rese’ ahe ndeu” ehi.
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 Ahese aipo ehi cuña upe:
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Jesús ñehe vɨteseve, ahese oyepota aheve mbɨa Jairo rẽta sui aipo ehi Jairo upe oso:
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Evocoiyase iñehe renduse aipo ehi Jairo upe:
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Oyepotase Jairo rẽtave oso, aheve ndomoingue uca potai eté ava oyeupi. Pedro, Santiago, Juan iyavei cuñatai yesupa upeño oipota seique ãgua.
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 Aheseve opacatu ava oyaseho atɨ, ndoyembovɨhai tẽi sese yuvɨreco. Jesús rumo aipo ehi chupe:
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 Ava rumo opuca ete-eteño seroyaẽhɨsave yuvɨreco. Esepia niha, ahe oicua ité imanose yuvɨreco viña.
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Evocoiyase oipopɨsɨ cuñatai. Ipare aipo ehi chupe:
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 Ahe evocoiyase oñarapuha voi eté ocuerayevɨ. Ipare Jesús, “Pembocaru” ehi iyesupa upe.
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Iyesupa evocoiyase, “¿Mara ehi rutei pĩha co?” ehi tẽi yuvɨreco chupe. Jesús rumo omombehu chupe: “Ndapemombehui chietera que ñepei ava upe” ehi.
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.