Lucas 5

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ñepei arɨ Jesús secoi ɨpa Genesaret popɨ rupi. Aheve ava rehɨi oyepota yuvɨreco chupe, oyere atɨ yuvɨreco sese. Esepia niha, ahe osendu pota ité Tũpa Ñehengagüer yuvɨreco.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Aheve oime ñuvɨrío carite ɨmbehɨ popɨve. Ahe ava pira mbohasar opa yuvɨnose evocoi carite pɨpe sui yuvɨreco. Ipare opira mbohasa oyosei yuvɨnoi.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Evocoiyase Jesús osepiase, oha Simón carite pɨpe iyavei aipo ehi chupe: “Tosɨrɨ catumi tẽi chĩhi coi cotɨ ɨai popɨ sui” ehi. Ipare oguapɨ oĩ carite pɨpe. Aheve ombohe ava cute.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Oñehe pare aipo ehi Simón upe:
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Simón rumo omboyevɨ chupe:
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Ẽgüe ehise, pira rehɨi omondoromi ombohasa yuvɨreco.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Ahese oyaitɨ yuvɨreco omboetasa evocoi ambuae carite pɨpe yuvɨrecoi vahe upe ‘toyugüerumi yande pɨ̃tɨvɨi’ oyapave yuvɨreco chupe. Ahe yugüeru chupe. Ipare opa ñuvɨrío carite omboapɨpo tuprɨ yuvɨreco; seni iri rumo omondo ɨpɨve.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Co mbahe repiase, Simón Pedro oñenopɨha oso sovai aipo ehi chupe:
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Esepia, Simón iyavei opacatu ava yuvɨrecoi vahe supi osɨquɨyé iteanga co pira rehɨi repiase yuvɨreco.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Iyavei Simón mboetasa ambuae carite pɨpendar ahe Santiago, Juan Zebedeo rahɨr yuvɨrecoi. Jesús rumo aipo ehiño Simón upe:
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Evocoiyase opa vɨnose carite ɨvɨ ãtasave yuvɨreco, oseyapaño opacatu mbahe. Ipare yuvɨraso supi.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Ñepei arɨ Jesús secoise tecua pɨpe, aheve oime mbɨa lepra vɨreco vahe opacatu güetecuer rese. Jesús repiase, oñenopɨha oyeaɨvɨ oso chupe. Ipare oporandu aipo ehi:
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Evocoiyase, opocose sese,
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Ipare oyocuai aipo ehi chupe:
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Jesús rerãcua rumo oyembouvicha catu-catu iri eté. Evocoiyase setá ava oyemboya yuvɨreco sese iñehe rendu ãgua ‘tayande mbogüerami tẽi yande mbaherasɨsa sui’ oyapave yuvɨreco.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Ava rehɨi sui rumo amove Jesús oyepepɨño ahe aemi oyerure ãgua yepi.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Ñepei arɨ Jesús oporombohe oico. Yar Tũpa pĩratasa vɨreco oyese ava mbogüera ãgua. Aheve avei oguapɨ yuvɨnoi fariseo, Moisés porocuaita rese oporombohe vahe avei ipɨri yuvɨreco. Ahe yugüeru opacatu Galilea tecua-tecuami rupi sui yuvɨreco. Ɨvɨ Judea rupi sui, tecua Jerusalén sui avei yugüeru no.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Ahese ava ndoguatai vahe güeru supa pɨpe yuvɨreco. Vɨroique pota oɨ pɨpe sovai eté seroyɨ ãgua yuvɨreco viña;
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 ndoicatui eté rumo seroique yuvɨreco ava rehɨi pãhu rupi. Evocoiyase vɨroyeupi yeupisa rupi ahe oɨ ipe vahe harɨve yuvɨreco. Aheve vɨrocua teca ichui. Supi vɨroyɨ imbaheasɨ vahe supa pɨpe imondo yuvɨreco opacatu ava rembiepiave sovai.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Ahe oicuase co mbɨa yuvɨrecoi vahe oyese yeroyasa, ahese aipo ehi imbaheasɨ vahe upe:
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Ichui oporombohe vahe Moisés porocuaita rese iyavei fariseo ipɨhañemoñeta atɨ voi tẽi yuvɨreco: “Co mbɨa oyemboɨvate ai tẽi vahe Tũpa ñehe nungar pɨpe tẽi; Tũpaño ité niha oicatu ava angaipa upe oñero ãgua” ehi tẽi oyeupe yuvɨreco.
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Ahe rumo oicuaño ité ahe ava pɨhañemoñetasa. Evocoiyase aipo ehi chupe:
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 ¿Uma rupi vo ñehesa ndayavaimi catu: ‘Nde angaipa rese che ñero ndeu’ hesa pĩha, anise: ‘Epũha, eguata’ hesa tie?
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Tapeicua ru che, Ava Rɨquehɨr, areco ité mborerecuasa co ɨvɨ pɨpe ava angaipa upe che ñero ãgua —ehi.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Ahese opũha voi ava rovaque, osupi vupagüer. Ipare osapucai oso güẽtave Tũpa upe.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Ahese opacatu tuprɨ ité ava, “¡Too! ¿Mara ehi rutei pĩha co?” ehi tẽi imboeteisave yuvɨreco. Iyavei osɨquɨyepave aipo ehi yuvɨreco:
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Ichui osẽse Jesús, osepia mbɨa Roma ve nara guarepochi rerocuasar Leví serer vahe, ahe guarepochi rerocuasave chini. Sepiase,
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Evocoiyase Leví opũha. Oseyapa oporavɨquɨsa, oso supi.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Ipare Leví oyapo pieta guasu chupe nara güẽtave. Aheve iyemborɨsave setá imboetasa ava guarepochi rerocuasar iyavei ambuae ava ocaru yuvɨnoi ipɨri.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Pieta repiasar fariseo yuvɨrecoi vahe rumo iyavei ipãhu pendar Moisés porocuaita rese oporombohe vahe avei, ahe omboɨpɨ semimbohe upe oñehe mara aipo ehi yuvɨreco chupe:
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Jesús rumo aipo ehi chupe:
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Esepia, che ndayui ava seco catuprɨ vahe reca; che rumo ayu ava yangaipa vahe reca Tũpa uve iyevɨ ãgua yuvɨreco —ehi.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Ipare ava oporandu yuvɨreco chupe:
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Ahe rumo omboyevɨ chupe aipo ehi:
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Oimera rumo arɨ imer reraso ãgua ichui, ahese ramo oyecuacura yuvɨreco cute —ehi.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Iyavei ambuae mbahe rese oporombohe imboyevɨ ãgua:
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Iyavei no, ndiyai eté ñoñasa uva rɨcuer pɨasu mbahe pirer cuacua pɨpe no. Esepia niha, ẽgüe ehise, uva rɨcuer pɨasu evocoiyase opara ombopu mbahe pirer cuacua viña, ẽgüe ehira oyepɨyerepa, mbahe pirer avei evocoiyase ocañɨ tẽira viña.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Uva rɨcuer pɨasu rumo yamondora mbahe pirer pɨasu pɨpe.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Iyavei ndipoi eté que ava oɨhu vahe uva rɨcuer ipɨasu vahe yuvɨreco uva rɨcuer cuacua vahe yusei ai pare. Esepia niha, ava aipo, ‘Co uva rɨcuer cuacua vahe avɨye catu vahe yepi’ ehi yuvɨreco —ehi ava upe.
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.