Lucas 21
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Ipare Jesús osepia ava imbahe eta vahe omondose oporerecosa guarepochi rɨru pɨpe yuvɨreco.
1 Jesu Tafaror Bar wanawanan siwar ya’aya ana efamaim mare ma sabuw kabay wairafih hina hai siwar tew wanawanan hibiwanen itih.
2 Aheve avei cuña imer mano vahecuer iparaɨsu vahe, omondo ñuvɨriomi guarepochi oporerecosa.
2 Naatu kwafur babin yababan wairafin auman na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan biwan itin.
3 Evocoiyase Jesús aipo ehi:
3 Naatu sabuw iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin, yababan wairafin ana siwar God bitin i sabuw etei natabirih.
4 Esepia, ava imbahe eta vahe, oguarepochi rumbɨrer tẽi omondo oporerecosa Tũpa upe yuvɨreco. Co cuña rumo oparaɨsusa pɨpe vɨrecomi vahe guarepochi oyeupe, opacatu ité omondo oporereco ãgua Tũpa upe —ehi.
4 Anayabin sabuw afa i totobuyoy wairafih, imih hai siwar gagamin na’in hiyai, baise iti kwafur babin ana efanamaim abisa i isan yai inu’in i etei bai na ana siwar yai.”
5 Evocoiyase amove semimbohe oñehe yuvɨreco tũparo guasu recocuer rese: “Co tũparo niha icatuprɨ vahe, ita mopuhaprɨ, porerecosa sui opacatu mbahe icatuprɨ ipɨpe” ehi yuvɨreco. Jesús rumo aipo ehi:
5 Jesu ana bai’ufununayah afa Tafaror Bar hiwowowab ana gewasin hi’itin, naatu kabay hitar hikikirum isan, na’atube siwar ta ta God isan hiyasairen bar hibi’abur hi’itah isan hio hibifofofor. Baise Jesu eo,
6 —Oimera arɨ opacatu co mbahe cũritei pesepia vahe pɨpe ndipoi chietera que ñepei ita oyeha vɨte vahe; opacatu ité imondurusara curi —ehi güemimbohe eta upe.
6 “Sawar iti etei kwa’itih kwa’o, mar boro kabay iti etei boro nihururuw nare narubar na’in, boro men ta iti hai efanamaim hina’inumih.”
7 Evocoiyase semimbohe eta oporandu yuvɨreco chupe:
7 Sabuw Jesu hibatiy hio, “Bai’obaiyenayan, mar i boro biy iti sawar hinamatar, naatu ina’inan i boro abisa namatar saise aki ana’itin ana so’ob veya i na tit?”
8 Evocoiyase aipo ehi güemimbohe eta upe: “Peicua catu, peyembopa ucai rene catu. Esepia, setá ava yugüerura, ‘Che niha Poropɨ̃sɨrosar aico, cũritei osupitɨ arɨ imombehuprɨ yandeu’ ehi tẽira yuvɨreco. Ndaperoyai chira rumo ava aipo ehi vahe.
8 Jesu iuwih eo, “Mata toniwa’an, men koko’aw na’atube hinifufuwimih. Anayabin orot moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu i Keriso, naatu Veya i na kabom.’ Men kwani’ufnunih.
9 Acoi peyanduse vavasa iyavei tecua pɨpendar oyeupe vavase, ndapeyembosɨquɨyei chira rumo serãcua anduse ichui. Evocoi nungar rane ité niha oimera. Ndehi vɨtei chira rumo arɨ cañɨ” ehi.
9 Hinabiyow tur kwananonowar men kwanabir, naatu yababan nara’at ef hinafofokar auman men kwanabir, anayabin sawar nati na’atube boro wan hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i na kabom.”
10 “Ñepei ɨvɨ pɨpendar ovavara ambuae ɨvɨ pɨpendar rese oyeupe yuvɨreco.
10 Naatu iban iuwih maiye eo, “Tafaram ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow na’atube bar merar ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow.
11 Ahese avei oimera ɨvɨ rɨrɨi tuvichá vahe, tɨavor, mbaherasɨsa opacatu-catu tẽi tecua rupi. Iyavei pesepiara ɨva rese mbahe pe mbosɨquɨye vahe, poromondɨisa tuvichá vahe avei curi.
11 Iriyoy gagamih boro hinamatar, baimar kakafin, sawow yumatah ta ta tafaram wanawanan boro awan nakaratan, maramaim sawar itah birubir boro hinamatar.
12 “Co mbahe-mbahe tẽi reime renondeve rumo pe pɨsɨra yuvɨreco che recocuer sui mara-mara tẽi pe rereco ãgua. Pe reraso aveira pẽu porandu ãgua tũparove, pe roquenda aveira, iyavei pe rerasora mborerecuar rovai, mborerecuar ɨvate catu vahe rovai avei yuvɨreco che recocuer sui tẽi.
12 Wabu’umaim kwabowabow isan, hinarab hini’a’akir, hinabuw hinafatumi kwanan Kou’ay Bar hai ukwarih umahimaim hinayai, naatu i boro hinabuw kwanan dibur hinayariyi, tafaram ana aiwob na’atube orot gagamih nahimaim kwanatit hinibabatiy.
13 Ipɨpe pemombehura che recocuer chupe yuvɨreco.
13 Imih nati’imaim kwanatitit, veya keboroban i nati, ayu mi’itube kwaitutumu kwabowabow i hai tur kwana’owen.
14 ‘Aipo ahera añehe’ ndapeyei chira pepɨhañemoñeta rereco pe yeepɨ ãgua.
14 Naatu baibatiyimih hinabuw kwananan men bogaigiwas taiyuw was fafari isan kwananot kwaniyababanamih.
15 Esepia, che amondora che mbahecuasa pe ñehe ãgua. Ndoicatui chietera evocoiyase pe amotarẽhɨmbar imboyevɨ yuvɨreco pẽu.
15 Anayabin ayu boro tur anit a not hinarerekab tur kwanao a kamabiy sabuw hinanonowar boro men karam a tur hinarukouw naatu bairi kwanibasamih.
16 Pe amotarẽhɨra rumo pe yesupa, pe mu, pe rɨvrɨ, pe rɨquehɨr, pe mborɨpar avei. Iyavei oyucara amove pe pãhu pendar yuvɨreco.
16 Hinat, tamat, taituwa, a ofonah boro baba hinao, hinabuw orot gagamih umahimaim hinaya’i, baimakiy hinit naatu kwa afa boro hina’asbuni kwanamorob.
17 Opacatu ava ndape ambotai chira che recocuer sui tẽi yuvɨreco.
17 Sabuw etei boro hinifa’ifai, anayabin ayu kwabi’ufnunu isan.
18 Nocañɨi chietera rumo que ñepei pe ha pe ãca sui.
18 Baise ukwarimaim arib ta boro men nakasiyomih.
19 ¡Peyemovɨracua evocoi nungar mbahe upe pe ñepɨsɨro ãgua!
19 Naatu kwa a batkikinamaim yawas boro kwanatita’ur kwanab kwanama gewas.
20 “Iyavei pesepiase ava Jerusalén rese sundao oyere tuprɨse, peicuara evocoiyase mbahe-mbahe tẽi reime ãgua yuvɨreco chupe.
20 Baiyowayah sabuw Jerusalem hina’ar bebera’uh kwana’i’itin kwa i kwanaso’ob, Jerusalem rabin baitaiyin isan ana veya i kabom.
21 Evocoiyase Judea ve yuvɨrecoi vahe toñemipa poyava voi ɨvɨtrɨ rese yuvɨreco ichui; tecua Jerusalén pɨpe yuvɨrecoi vahe, ahe toyuvɨnose poyava avei ichui. Iyavei acoi que rupi yuvɨrecoi vahe, ahe toyevɨ iri eme yuvɨreco.
21 Sabuw iyab Judea wanawanan tema’am boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen, sabuw iyab Jerusalem tema’am boro tafaram hinihamiy, sabuw iyab bar meraramaim tema’am boro men hinan Jerusalem hinatit.
22 Esepia, ahe arɨ oimera Tũpa ñemoɨrosa. Ahe omboavɨyera icuachiaprɨ aracahendar pɨpe imombehuprɨ.
22 Anayabin nati i baimakiy ana veya, saise abisa bukamaim hikirum inu’in nan niturobe.
23 ¡Iparaɨsu itera ahe arɨ pɨpe cuña ipuruha vahe, imembɨ pĩtani vahe avei! Esepia, oimera tecoasɨsa co ɨvɨ pɨpendar upe, ñemoɨrosa tuvichá vahe ahe ava recocuer rese.
23 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu hai kek sosof auman bihir isan boro nafokar, yababan gagamin na’in boro iti tafaramamaim namatar naatu sabuw boro baimakiy hinab.
24 Iyavei quɨse pucu pɨpe setá ava omanora yuvɨreco iyavei ambuae setá ava ipɨsɨprɨ serasosara ambuae ɨvɨ rese amombrɨsave. Iyavei ambuae ɨvɨ pɨpendar ava ndahei vahe judío yuvɨrecoi vahe oiporu itera tecua Jerusalén acoi osupitɨse voi eté arɨ imombehuprɨ yuvɨreco chupe” ehi.
24 Sabuw afa boro ahay wan hinayen hina morob, afa boro hinabow hinan tafaram ta ta’amaim dibur hinaya. Naatu Eteni Sabuw Jerusalem boro hinarab nare tafan hinatet, naatu hinama hinakaif hai veya God bitih na’atube nan niturobe.
25 “Ɨva rese iporẽhɨra poromondɨisa, arɨ rese, yasɨ rese, yasɨtata rese; iyavei ɨvɨ pɨpe, opacatú tecua rupi ava ndayaracua iri chira yuvɨreco. Oyembosɨquɨye guasu-guasu tẽi aveira yuvɨreco para guasu rɨapugüer renduse.
25 “Maramaim veya, sumar, daman boro ina’inan yumatah ta ta hinamatar. Tafaram tutufin wanawan etei boro ayay hinabosair abisa namamatar isan, yabat boro namisir, gis nayen ana’itin boro birubir kakafin.
26 Ahese ava setá yaracua cañɨ tẽira osɨquɨyepave yuvɨreco opɨhañemoñeta guasu aise co ɨvɨ pɨpe mbahe oime vaherã sui. Ahese avei ɨva resendar opacatu mbahe orɨrɨira.
26 Sabuw boro hai bir nara’at hinimamayay hinao, ‘Abisa tafaram wanawan emamatar.’ Anayabin maramaim sawar etei ti’inu’in hai efan boro hinasa’iren nanabin hinan.
27 Ahese ramo opacatu ava che, Ava Rɨquehɨr, che repiara yuvɨreco, agüeyɨse ɨva quɨha rese che pĩratasa rendɨgüer porañetesa pɨpe.
27 Imaibo Orot Natun sakukuw wanawanan ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit nanan hina’itin.
28 Omboɨpɨse evocoi nungar mbahe, peyemonguerẽhɨ catura, peyemopoase pe querẽhɨsa pɨpe. Esepia, pe renosesa pɨhaivira mbahe tẽi sui” ehi.
28 Sawar iti hinabusuruf hinamamatar ana veya’amaim, kwanamisir kwananuw ra’at, anayabin God ana sabuw baiyawasih isan ana veya i na rukabom.”
29 Iyavei oporombohe ambuae mbahe rese: “Peicua tuprɨ higuera ɨvɨra recocuer, anise que ambuae ɨvɨra avei.
29 Imaibo Jesu oroubon ta eo, “Ai fafou kwana’itin naatu ai afa auman kwana’itah.
30 Co ɨvɨra soquɨ ramose, yaicua cõimi arɨ sacu vahe yepota ãgua yandeu yepi.
30 Hiw ana veya natitit kwa boro kwanao, ai abeb ana veya na, ai rourih hina’abebemih.
31 Na ehi aveira pẽu che ñehe rupi tuprɨ mbahe pesepiase. Sese peicuara Tũpa mborerecuasa cõimi eté secoise.
31 Imih ef i boro nati ta’imon, ana veya’amaim sawar iti na’atube hinamatar kwana’i’itah, kwa boro kwanaso’ob, God ana aiwob namih ana veya i na kabom.
32 “Supi eté yuvɨrecove vɨtera ava osepia vahe co mbahe opase yavɨye.
32 Anababatun a tur ao’owen sabuw iti tema’am boro moroboe hinama’am sawar iti hinamatar.
33 Ɨva, ɨvɨ opara ocañɨ, che ñehengagüer rumo imboavɨyesa rane itera” ehi güemimbohe upe.
33 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur i boro men nasawaramih.
34 “Peicua catu, aní pemboavai eteprɨ pe mbahe reroya ãgua mbahe tẽi aposa pɨpe, pe caguar tẽisa pɨpe, co ɨvɨ pɨpendar tecocuer rese pe pɨhañemoñeta tẽisa pɨpe avei. Evocoiyase topoesapɨha eme
34 Mata toniwa’an, men aa tom namomon, naatu iti tafaram ana yawas isan a yababan nara’at, anayabin veya i boro naniyan meyemeye
35 inungar ɨvonde ovɨapi vahe ahe arɨ pɨpe. Esepia, opacatu ava eta upe oimera evocoi nungar mbahe.
35 warasa na’atube nabuw kwana’oror. Sabuw iti tafaram wanawanan boro etei isah namatar.
36 Sese peyemoingatu, peyeroquɨ arɨ rupi co mbahe tẽi sui pe yepepɨ ãgua, pe yemboyecua tuprɨ ãgua che, Ava Rɨquehɨr, rovai” ehi güemimbohe eta upe.
36 Imih mata toniwa’an mar etei kwanayoyoban, saise fair kwanab sawar iti hinamamatar wanawanahimaim kwanahaiw kwan Orot Natun nanamaim kwanabat.”
37 Ẽgüe ehi Jesús oporombohe arɨ rupi tũparo guasu pɨpe. Pɨ̃tu pɨpe evocoiyase opɨta ɨvɨtrɨ Olivo rese.
37 Jesu veya etei Tafaror Baremaim na sabuw bi’obaibiyih, baise rabirab en Olive Oyawemaim inu’in.
38 Iyavei opacatu ava yuvɨraso añihiveive tũparo guasu pɨpe iñehe rendu ãgua yepi.
38 Baise mar etei mar auman sabuw i tena Tafaror Baremaim eo tema tenonowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.