João 5

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ipare oime judío pieta guasu Jerusalén ve, aheve Jesús oso.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Ahe tecua roquendɨpɨ, Ovesa serer vahe cotɨ, oime ɨvɨcuar ɨ vɨreco vahe, serer hebreo ñehe pɨpe Betzata. Ahe sese oyere tuprɨ poyandepo oquendɨpɨ yapayere vahe pãve.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Aheve ava eta imbaheasɨ vahe oñeno yugüeru ɨvɨ rupi: ndasesapɨsoi vahe, ndoguatai vahe, ndipɨndugüei vahe avei ɨ ñemomɨisa osãro yuvɨreco yepi.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Esepia, amove tẽi Tũpa rembiguai ogüeyɨ ahe ɨvɨcuarve ɨ momɨi ãgua, “Acoi ahe rane ocui vahe ɨ ñemomɨiseve ɨve, ocuera voi eté ombaherasɨsa sui” ehi yuvɨreco chupe.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Aheve oime mbɨa ombaherasɨsa vɨreco vahe treinta y ocho aravɨter rupi.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Osepiase Jesús, oicua voi eté vɨreco pucuse ombaherasɨsa. Evocoiyase oporandu chupe:
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Imbaheasɨ vahe omboyevɨ:
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Evocoiyase,
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Ahe ramoseve ahe mbɨa ocuera tuprɨ, osupi vupa, oguata voi oico. Mbɨtuhusa arɨ pɨpe tuprɨ rumo ẽgüe ehi.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Evocoiyase judío aipo ehi ocuera vahecuer upe yuvɨreco:
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Ahe mbɨa evocoiyase,
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 —¿Uma vo aipo ehi ndeu? —ehi judío yuvɨreco chupe.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ahe mbɨa rumo ndoicua iri ombogüerasar. Sese ndoicatui imboyevɨ ãgua. Esepia, Jesús avɨyeteramo tẽi ndoyecua iri ava rehɨi pãhuve.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Coiye rumo Jesús osepia iri tũparove ahe mbɨa, aipo ehi chupe:
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Ahe mbɨa evocoiyase oso voi eté judío eta rerecuar upe ‘Jesús che mbogüera’ oya.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Sese judío osaquɨcue moña iyavei oyuca pota yuvɨreco mbɨtuhusa arɨ pɨpe iporombogüera rese tẽi.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ahe rumo aipo ehi:
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Aipo hese, judío, “Yayuca ité” ehi. “Esepia, ndahei mbɨtuhusa arɨ güeraño nomboyeroyai, ahe rumo oyeapo Tũpa nungar, Tũpa uve ‘che Ru’ ohe angahu tẽisa pɨpe” ehi yuvɨreco chupe.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Evocoiyase Jesús aipo ehi judío upe: “Supi eté aipo ahe: Tũpa Rahɨr ndoicatui eté mbahe apo oyesui tẽi, Vu rembiapo mbahe oicua; aheño tuprɨ avei oyapo yepi.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Esepia, Tu Guahɨr raɨsupave omboyecua opacatu mbahe güembiapo chupe iyavei omboyecuaño vɨte itera mbahe poromondɨisa tuvicha catu vahe sembiaporã, ‘¡Mara ehi rutei co!’ pehe tẽi ãgua chupe.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Esepia, che Ru ombogüerayevɨ omano vahe iyavei omondo tecovesa chupe. Ẽgüe ehi avei Tahɨr omondo tecovesa ava upe güemimbotar rupi.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Iyavei Tu nomondo iri ava upe sembiapo reprɨ. Esepia, ombou Guahɨr upe opacatu pĩratasa ava upe sembiapo reprɨ mondo ãgua.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Ẽgüe ehi Guahɨr upe opacatu ava imboetei ãgua yuvɨreco inungar Tu imboeteiprɨ. Acoi ava Tahɨr nomboetei vahe, Tu imbousar avei nomboetei yuvɨreco.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 “Supi eté aipo ahe pẽu: acoi oyapɨsaca vahe che ñehe rese, vɨroya vahe avei che mbousar, ahe vɨrecora tecovesa apɨrẽhɨ vahe; ndahei chietera imocañɨprɨ. Esepia, osẽ manosa sui oipɨsɨ tecovesa.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Supi eté aicua uca pẽu: oura arɨ imombehuprɨ, cũritei eté co arɨ oyepota, ava eta omano vahecuer osendura Tũpa Rahɨr ñehe. Acoi osendu vahe, oicoveño itera.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Esepia, Tu vɨreco tecovesa oyese. Ẽgüe ehi avei Guahɨr upe imondo tecovesa rereco ãgua.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Ombou avei imborerecua ãgua chupe ava recocuer rese iporandu ãgua. Esepia, ahe Ava Rɨquehɨr secoi.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Peyepɨhamondɨi rene aipo che hesa sui. Esepia, oyepotara arɨ imombehuprɨ, ahese opacatu ava omano vahecuer osendura iñehe.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Ahese yuvɨnosera vuvɨpa sui. Oyapo vahe mbahe tuprɨ, ocuerayevɨra yuvɨreco tecovesa apɨrẽhɨ rereco ãgua; acoi oyapo vahe rumo mbahe naporai vahe, ocuerayevɨra yuvɨreco Tũpa ñemoɨrosa pɨsɨ ãgua” ehi Jesús judío rerecuar upe.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 “Che ndaicatui mbahe apo cheyesui tẽi. Che, ‘Pe peyavɨ vahe mbahe, peipɨsɨra che Ru ñemoɨrosa’ ahe ava ndaseco põrai vahe upe che cuaita rupi iyavei che amombehu vahe supi tuprɨ ité. Esepia, che ndaipotai che remimbotar tẽi mbahe apo ãgua. Che Ru, che mbousar remimbotar rumo ayapo.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Que cheyese ae tẽi añehese, ahese ndache reroyai chira peye viña.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Oime rumo ambuae che mombehusar. Ahe supi eté che mombehu pe seroya ãgua; ahe Juan.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Pe niha, pemondo ava chupe imboporandu mbahe rese. Ahe semimombehu niha supi tuprɨ vahe ité.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Yepe ahe supi eté viña, che rumo ndayeroyai ava tẽi che mombehusa rese. Che rumo aipota peñepɨsɨro ãgua. Sese aipo ahe pẽu.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Juan niha inungar tataendɨ, ẽgüe ehi omboyecua mbahe supi eté vahe. Sese pe peyembovɨha raimi tẽi iporombohesa tesapesa nungar pɨpe peico.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Che rumo areco che yecua ucasar avɨye catu vahe Juan sui. Ahe niha co mbahe ayapo vahe yepi. Ahe sese che Ru che cuai yapo ãgua. Co mbahe ayapo vahe, ahe ité omboyecua che Ru Tũpa che mbousar.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Iyavei che Ru avei eté che cua ucasar. Ahe iñehe rumo ndapesendui vahe ité, iyavei ahe ndapesepiai eté.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Iñehengagüer icuachiaprɨ avei ndoiquei eté pe rese. Ipɨpe niha ndache reroyai eté peye che Ru che mbouse.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Pe peicua tuprɨ pota icuachiaprɨ ‘icuapa tuprɨ pɨpe revo tecovesa apɨrẽhɨ yarecora’ peye viña. Co rumo cuachiar che mombehu vahe:
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 pe rumo ndapeyu potai eté cheu co tecovesa apɨrẽhɨ rereco ãgua.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 “Ndaipɨsɨi eté ava che mboeteisa tẽi.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Iyavei opocua Tũpa ndapesaɨsuise.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Che niha ayu che Ru rer pɨpe. Pe rumo ndache reroyai eté peye. Ouse rumo que ambuae ava oyesui tẽi oñehe vahe, evocoi nungar tẽi peroyara.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Ndapeicatui eté che reroya ãgua peye. Esepia, pe ae tẽi peyemboetei; ndapesecai eté Tũpa ñepei vahe suindar yemboeteisa.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Ndapepɨhañemoñetai chira che pe recocuer mombehu ãgua rese che Ru rovai. Moisés peroya vahe ité niha oicuachía pe Tũpa reroyaẽhɨsa chupe imombehu ãgua.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Peroyase rumo Moisés ñehe viña, che avei che reroyara peye viña. Esepia, Moisés niha oicuachía che resendar ñehesa.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Ndaperoyaise ahe sembicuachía, evocoiyase ndapeicatui chietera che remimombehu reroya ãgua” ehi Jesús oamotarẽhɨmbar upe.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.