Atos 2
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Oyepotase Pentecostés pieta, opacatu Jesús reroyasar oñemonuha oɨ guasu pɨpe yuvɨreco.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Aheve oɨ pɨpe avɨyeteramo tẽi ɨvɨtu ipĩrata vahe nungar sɨapu guasu ou ɨva sui. Ahe sɨapugüer oyendupa tuprɨ oɨ pɨpe.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Ahese oyecua tata rendɨgüer nungar opacatu aheve yuvɨrecoi vahe harɨve.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Ahese avei Tũpa omoingue evocoi ava pɨha pɨpe oEspíritu Santo. Ichui ahe Espíritu omoñehe uca ambuae ñehesa pɨpe yuvɨreco.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Ahe arɨ pɨpe setá iteanga judío yuvɨrecoi Jerusalén ve omboavɨye vahe ocuaita Tũpa mboeteisa, ahe oñemonuha vahe opacatu ɨvɨ rupindar yuvɨreco.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Mbahe sɨapu guasu vahe renduse, oñemonuha atɨ tẽi yuvɨreco oyese. Ndoyemboaracuai tẽi yuvɨreco ambuae ava oñehe pɨpe ñehese.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 “¡Too!” ehi tẽi oyepɨhamondɨisa pɨpe yuvɨreco. Sese aipo ehi oyeupe:
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 ¿Mahera pĩha co ñepei-pei oñehe yande ñehe pɨpe yuvɨreco? —ehi tẽi oyeupe yuvɨreco—.
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Esepia, cohave yuvɨrecoi vahe: Partias pendar, Media pendar, Elam pendar, Mesopotamia pendar, Judea pendar, Capadocia pendar, Ponto pendar, Asia pendar,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Frigia pendar, Panfilia pendar, Egipto pendar, Libia cotɨndar, ahe Cirene cõquɨvotɨndar. Iyavei Roma pendar,
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 judío yuvɨrecoi vahe, ambuae judío aracuasa reroyasar avei, Creta pendar, Arabia pendar. ¡Yande yasendu opacatu yandeu iñehe yuvɨreco yande ñehe pɨpe Tũpa rembiapo icatuprɨ vahe! —ehi.
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Opacatu oyepɨhamondɨi, ndoicuai opɨhañemoñeta ãgua yuvɨreco.
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ambuae ava rumo seroɨ̃rosa pɨpe aipo ehiño yuvɨreco:
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Evocoiyase Pedro opũha opacatu once vahe apóstol pãhuve, oñehe pĩrata aipo ehi: “Che mu judío eta, opacatu Jerusalén pendar avei, peicua co mbahe amombehu vaherã pẽu; peyapɨsaca tuprɨ che ñehe rese:
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 ndosavaɨpoi moco co mbɨa yuvɨreco. ¿Ndapesepiai vo añihivei vɨte cũritei?
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Co niha Tũpa ñehe mombehusar Joel oicuachía vahe aracahe:
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 ‘Tũpa aipo ehi:
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Supi eté ahe arɨ pɨpe amondora che Espíritu che rembiguai cuimbahe upe, che rembiguai cuña upe avei.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Amboyecuara poromondɨisa ɨva rese.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Yande Yar arɨ tuvichá vahe imboeteiprɨ renonde ohara pɨ̃tu, yasɨ oyeapora tuvɨ nungar.
20 Veya matan boro nagugum
21 Opacatu ava, che Yar che pɨ̃tɨvɨi eve, ehi vahe, ahe oñepɨsɨrora yuvɨreco’ ehi Joel icuachía aracahe.
21 Orot yait
22 “Pe Israel suindar, pesendu che ñehe: Jesús, Nazaret pendar, oyapo poromondɨisa tuvichá vahe, mbahe yavai vahe Tũpa pĩratasa pɨpe pe pãhuve güeco maranehɨ mboyecua ãgua. Ahe niha peicua opacatu.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Ipare rumo evocoi Jesús imondosa pẽu yuca ãgua. Ahe rumo Tũpa remimbotar rupi. Esepia, yɨpɨve ité Tũpa oicua pe peipɨsɨra yuca uca ãgua curusu rese ava naporai vahe upe.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Tũpa rumo ombogüerayevɨ manosa sui. Esepia, manosa ndoicatui sereco ãgua.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Supi eté mborerecuar guasu David oñehe Jesús recocuer rese aracahe aipo ehi:
25 David nati orot isan eo,
26 Sese avɨhaño ité vichico, asapucai avei che rorɨvetesa pɨpe.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Esepia, nde ndereseyai chira che hã omano vahe pãhuve, nderemonduyu ucai chiaveira nde rembiguai seco maranehɨ vahe retecuer.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Co tecovesa ereicua uca cheu.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 “Che mu eta, supi eté yande ramoi David omano, ñotɨsa ita hoprɨ pɨpe aracahe. Ahe suvɨpa ouve vɨte cohave yande pãhuve.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 David rumo Tũpa ñehe mombehusar, oicua Tũpa oyeupe aipo ehi vahe: ‘Supi eté aipo ahe ndeu: nde suindar oimera mborerecuar guasu nde recuñara’ ehi vahe.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Ahe ndoyavɨi osepia vahe ité Poropɨ̃sɨrosar cuerayevɨsa. Evocoiyase aipo ehi oñehe sese: ‘Ihã ndopɨtai chira omano vahe pãhuve iyavei setecuer ndituyui chira’ ehi aracahe.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Evocoi Jesús, Tũpa remimbogüerayevɨ secoi. Ahe imombehusar opacatu ore oroico.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Ipare Tũpa vɨraso oacato cotɨ imboguapɨ. Ahe oipɨsɨ imombehuprɨ Espíritu Santo Vu sui. Evocoiyase ahe opa omondo co ava yuvɨrecoi vahe upe. Ahe pesepia, pesendu avei cũritei peico.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Esepia, evocoi oso vahe ɨvave ndahei David. Ahe ae rumo aipo ehi aracahe:
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 Asecopɨpa uca ranera nde amotarẽhɨmbar ndeu, ehi Yar che Yar upe’ ehi David aracahe.
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 “Pe tapecuasapa, ticuasapa avei opacatu Israel recua rupi, supi eté evocoi Jesús curusu rese peyatɨca vahecuer, ahe Tũpa omoingo opacatu yande Yarã iyavei yande pɨ̃sɨro ãgua” ehi Pedro ava rehɨi upe.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Aipo renduse, tasɨ́ iteanga ipɨha pɨpe yuvɨreco. Evocoiyase oporandu chupe, ambuae imboetasa upe avei yuvɨreco:
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Evocoiyase aipo ehi ahe ava upe:
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Esepia, co ñehesa imombehuprɨ, ahe pẽu nara, pe suindar upe nara iyavei opacatu amombrɨ Tũpa sui yuvɨrecoi vahe upe nara avei, ahe acoi opacatu yande Yar Tũpa oyeupe nara güeru pota vahe —ehi.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Ẽgüe ehi oñehe vɨte ava mboaracua aipo ehi:
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Acoi ava vɨroya vahe co ñehesa, oñeapiramo uca yuvɨreco. Ahe arɨ pɨpe oyemboeta iri tres mil ava yuvɨreco Jesús vɨroya vahe rese.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Opacatu vɨroya tuprɨ ité apóstol porombohesa. Opacatu guasu avei oyeaɨsu tuprɨ yuvɨreco, oyeroquɨ iyavei oñemonuha oyeupe pan mboyaho-yaho ãgua yuvɨreco yepi.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Opacatu oyembosɨquɨye imboeteisa pɨpe yuvɨreco. Esepia, apóstol oyapo setá poromondɨisa ‘toicua Tũpa suindar yande porombohesa yuvɨreco’ oyapave.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Opacatu Jesús reroyasar ipɨhañemoñeta tuprɨ ité ombahe rese yuvɨreco güecocuer upe nara.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Omondo ambuae ava upe oɨvɨ iyavei ombahe eta yuvɨreco. Seprɨ omondo oyeupe mbahe panesa rupi-rupi.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Arɨ yacatu rupi judío tũparove oñemonuha yuvɨreco. Iyavei oɨ yacatu rupi avei oñemonuha oyoya guasu pan mboyaho ãgua. Ipare oyoya guasu ocaru yuvɨreco oyembovɨhasa pɨpe, opɨhañemoñeta tuprɨsa pɨpe avei.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Osapucai yuvɨreco Tũpa upe yepi iyavei opacatu ava osaɨsu Jesús reroyasar yuvɨreco. Yande Yar evocoiyase arɨ rupi omboeta catu ava iñepɨsɨro ãgua Jesucristo vɨroya vahe pãhuve.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.