1 Coríntios 15
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Che rɨvɨreta, che aipota peyemomahenduha acoi ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar pẽu mombehu vahecuer rese. Co ñehesa niha peipɨsɨ. Ipɨpe sui avei niha peyemovɨracua peyese.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Seroya pɨpe niha peñepɨsɨro peico peyemovɨracuase sese. Ẽgüe ndapeyeise rumo, peroya tuprɨ tẽi.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Acoi ñehesa aipɨsɨ vahe, opa uca aicua pẽu. Esepia, ahe avɨye catu vahe: Cristo omano yande angaipa repɨrã Tũpa Ñehengagüer icuachiaprɨ rupi eté
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 iyavei oñotɨ sehõgüer yuvɨreco. Ipare rumo, imombosapɨsa arɨ pɨpe, ocuerayevɨ iri icuachiaprɨ rupi eté avei.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Ichui oyemboyecua Pedro upe. Ipare voi oyemboyecua apóstol yuvɨrecoi vahe upe.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Ichui oyemboyecua quiniento sui setá catu vahe vɨroyasar upe. Evocoiyase oyoya guasu osepia yuvɨreco. Setá vɨte rumo sepiasarer yuvɨrecove vɨte cũritei; amove rumo ambuae opa omano yuvɨreco.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Coiye oyemoporẽhɨ Santiago upe. Ipare opacatu apóstol once yuvɨrecoi vahe upe.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Cheu avei ipa ité oyemboyecua cute, avɨye evocoiyase che ipá oha vahe aico seroya ãgua.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Esepia, che seco ɨvɨ cotɨ catu vahe opacatu ambuae apóstol sui aico. Iyavei ndacheãroi eté apóstol che reco ãgua viña. Esepia, che yɨpɨndar seroyasar aseca-seca catu vahe mara-mara tẽi sereco ãgua.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Che rumo apóstol ité aico. Esepia, Tũpa oyapo mbahe avɨye vahe ité cheu; che rovasa oico. Evocoiyase che recocuer osecuñaro ité sereco. Ichui che aporavɨquɨ catu ité opacatu ambuae apóstol sui. Ndahei rumo cheyesui tẽi ẽgüe ahe vichico, Tũpa rumo oporovasasa pɨpe secoi che rupi.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ndapepɨhañemoñetai chira rumo acoi oporavɨquɨ catu vahe rese tẽi. Co ñehesa Cristo recocuer resendar ore oromombehu vahe rese rumo pepɨhañemoñeta catura. Esepia niha, ahe peroya vahe ité peico.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Oromombehu ité niha Cristo cuerayevɨ agüer resendar pẽu. Oime rumo amove pe pãhu pendar, “¿Mahera aipo ocuerayevɨra omano vahe yuvɨreco viña?” ehiño yuvɨreco.
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Ndocuerayevɨise ité rumo ava omano vahe viña, Cristo avei evocoiyase ndocuerayevɨi chietera viña;
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 iyavei Cristo ndocuerayevɨise viña, ore secocuer oromombehu vahe evocoiyase ẽgüe ehi tẽi etera viña. Iyavei pe yeroyasa Cristo rese ẽgüe ehi tẽi aveira viña.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Acoi ẽgüe ehise ité rumo viña, ore avei evocoiyase oroñeheño tẽi etera Tũpa resendar ñehesa rese oroico viña. Esepia, “Tũpa Cristo ombogüerayevɨ” orohe ité imombehu ava upe oroico. Ndocuerayevɨise ité rumo omano vahe yuvɨreco viña, ahese Tũpa nombogüerayevɨi chiaveira Cristo viña.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Ẽgüe ehi eté, acoi omano vahe ndocuerayevɨise yuvɨreco viña, Cristo avei evocoiyase ndocuerayevɨi chietera viña;
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Tũpa rese pe yeroyasa evocoiyase ẽgüe ehi tẽi vahe itera viña; angaipa pɨpe vɨteño tẽi evocoiyase pe recocuer viña.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Iyavei acoi ẽgüe ehise ité viña, evocoiyase omano vahe Cristo reroyasar, ahe avei ocañɨ tẽira viña.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Ndipoise yasãro vaherã Cristo suindar mbahe yamanose, yande evocoiyase imbopaprɨ tẽi catu itera yaico opacatu ambuae ava sui yuvɨreco viña.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Cristo rumo supi eté ocuerayevɨ omano vahe pãhu sui; ahe rane yɨpɨndar ocuerayevɨ vahe.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Esepia, ñepei ava rembiapo sui oime manosa yandeu. Evocoiyase ñepei ava rembiapo sui avei yacuerayevɨra.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Esepia, inungar acoi Adán rembiapo ai sui ava opacatu omano yuvɨreco, ẽgüe ehi aveira Cristo rembiapo sui opacatu ava sese yuvɨrecoi vahe vɨrecora tecovesa yuvɨreco.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Ñepei-pei yandeu imombehusa rupi; yɨpɨndar Cristo ocuerayevɨ, ichui yande seroyasar yaico vahe yacuerayevɨ aveira sese acoi ahe oyevɨse curi.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Ahese oura arɨ ipa vahe cute. Yɨpɨndar rumo Cristo omocañɨpara opacatu seco pĩrata ẽgüe ehi tẽi vahe. Ipare omondora opovrɨ pendar Vu Tũpa upe.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Ahe rane ité rumo opacatu oporocuaira oico acoi Tu opase voi eté omondo opacatu yamotarẽhɨmbar ipovrɨve.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Ahese ipa manosa opa itera.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Esepia, Tũpa osecopɨ opacatu mbahe imondo ipovrɨve, “Opacatu ité mbahe secopɨprɨ” ehise. Ndahei rumo Tu Tũpa avei secoi ipovrɨve. Esepia, Tu ité opacatu mbahe osecopɨ imondo ipovrɨve.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Evocoiyase, opase mbahe imondosa ipovrɨve, ahe ae evocoiyase oyemondora Vu Tũpa povrɨve. Tu evocoiyase secoira ɨvate catu vahe opacatu mbahe sui.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Ndipoise omano vahe cuerayevɨ ãgua yuvɨreco viña, ¿mbahe rese pĩha evocoiyase omanose ava, amove chupe nara tẽi ambuae oñeapiramo uca yuvɨreco? Esepia, omano vahe ndocuerayevɨise yuvɨreco viña, ¿mahera ru evocoiyase ahe ava oñeapiramo uca chupe yuvɨreco?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Iyavei ore no, ¿mahera ru evocoiyase oroyemondora mbahe tẽi upe arɨ rupi viña?
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Supi eté, che rɨvɨreta, arɨ yacatu avɨye che amano vaherã opacatu co mbahe tẽi sui. Ahe pɨpeve avei rumo che areco ité che vɨharetesa pe rese yande Yar Jesucristo rese che recose.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Oime mbɨa Efeso pendar mbahe tẽi eté oyapo yuvɨreco cheu. Avɨye acoi mahembiar oñaro ai vahe rese avava vahe vichico. Acoi omano vahe ndocuerayevɨise rumo yuvɨreco viña, evocoiyase ichui ndipoi chietera mbahe avɨye vahe cheu viña. Sese che ayapoño itera inungar ava aipo ehi vahe yuvɨreco viña “yacaruño, yaɨhuño avei. Esepia, ayihive yamanora” ehi vahe.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Peyembopa uca eme evocoi nungar ava upe peico. Supi eté ñehesa aipo ehi vahe: “Ava naporai vahe pɨri peicose, ahe evocoiyase vɨrovara pe reco tuprɨsa” ehi vahe.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Pepɨhañemoñeta tuprɨ iri, peyemboangaipa uca iri eme. Esepia, amove pe pãhu pendar oime ndoicuai vahe ité Tũpa yuvɨreco. Che aipo ahe ité pẽu ‘toyuvɨnochi che ñehe osenduse yuvɨreco’ viya.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Avɨyeteramo pe pãhu pendar oimera oporandu vahe: “¿Mara ehira pĩha omano vahe ocuerayevɨ irise yuvɨreco coiye? ¿Mara ehi angahura pĩha setecuer ahese yuvɨreco?” ehira yuvɨreco oyeupe.
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 ¡Pe aipo peye-peye tẽi peico! Esepia, mbahe rãhɨi yañotɨse, ituyu rane ité sorɨ ãgua.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Yañotɨse mbahe, sãhɨi rane ité yañotɨ; ndahei ihɨ opacatu reseve yañotɨ.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Ipare rumo Tũpa omondo ahe mbahe rãhɨi upe ihɨguã güemimbotar rupi, iyavei ambuae mbahe rãhɨi yacatu omondo ihɨguã.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Ndahoyoyai rumo que ñepei mbahe mitɨ hɨ ambuae mbahe mitɨ hɨ rese. Ẽgüe yahe avei yande yaico vahe ambuae ité yande rete mbahe mɨmba sui; vɨ̃rai rete ambuae ité iyavei pira rete ambuae tẽi no.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Ẽgüe ehi avei niha, oime ɨva pendar rete, ɨvɨve ava yuvɨrecoi vahe rete avei no. Ɨva pendar rete catuprɨgüer rumo ndahoyoyai eté ɨvɨ pɨpendar rete rese.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Arɨ rendɨgüer avei ndahoyoyai yasɨ rendɨgüer rese, yasɨtata rendɨgüer rese avei. Ñepei yasɨtata ambuae yasɨtata rese ndahoyoyai avei sendɨgüer yuvɨreco.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Ẽgüe ehi aveira niha omano vahe cuerayevɨsa; yañotɨse sehõgüer, ahe ituyu vaherã. Ocuerayevɨse rumo ndituyu iri chietera; apɨrẽhɨ vaherã ité secoira.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Tehõgüer ñotɨmbrɨ nimomburusai vahe; coiye ocuerayevɨse rumo, imboeteiprɨ ité secoi. Acoi ava rehõgüer oñotɨ vahe yuvɨreco, nipirata iri eté oico, coiye ocuerayevɨse rumo, ipĩrata itera.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Supi eté, acoi ava rehõgüer ñotɨsa vahe, ahe co ɨvɨ pɨpendar tẽi setecuer. Ocuerayevɨse rumo, setecuer ɨva pendar secoira. Esepia, oime ité ɨvɨ pendar setecuer, oime avei ɨva pendar setecuer.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Supi eté aipo ehi icuachiaprɨ aracahendar pɨpe: “Yɨpɨndar ava Adán serer vahe. Ahe sete upe ombou Tũpa secove ãgua co ɨvɨ pɨpe” ehi. Ichui rumo ambuae ité ipa Adán nungar ou vahe, ahe rumo vɨreco ité tecovesa ɨva pendar ava upe imbou ãgua.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Yɨpɨndar oime co ɨvɨ pɨpendar tecovesa. Ipare rumo oime co tecovesa ɨva pendar yandeu.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Ẽgüe ehi yɨpɨndar ava ɨvɨ sui yapoprɨ, ɨvɨ rese nara ité icuaita oico; coiye catu ava ou vahe evocoiyase ɨva pendar.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Inungar yɨpɨndar ava ɨvɨ suindar, ẽgüe ehi avei opacatu ava ɨvɨ suindar tecovesa rereco yuvɨreco. Iyavei inungar Jesús ɨva suindar, ẽgüe ehi aveira opacatu ɨva suindar tecovesa vɨreco vahe yuvɨreco.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Iyavei inungar cũritei Adán nungar tuprɨ yaico; ẽgüe yahe aveira yande Jesucristo ɨva pendar nungar tuprɨ yaico curi.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Che rɨvɨreta, co mbahe amombehu potami pẽu: acoi ava upe güetecuer reseve, ndiyai eté seique ãgua ɨvave Tũpa mborerecuasave. Esepia, co yande rete ocañɨ tẽi vaherã, ndoipɨsɨi chira tecocuer apɨrẽhɨ vahe.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Iya, peicua co mbahe oyecua ramo vahe: ndahei chira opacatu yamano. Opacatu rumo yande rete avɨyeteramo tẽi eté secuñarosapara.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Mimbɨ moñehese voi yande resapɨhara inungar yande resapiquɨ vahe, ẽgüe ehira secuñarosapa yande rete. Aheseve avei omano vahe ocuerayevɨpara apɨrẽhɨ vaherã ité yuvɨreco; yande evocoiyase nayamano vɨtei vahe, opaño tẽira yande rete secuñarosa.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Esepia, co yande rete ocañɨ tẽi vaherã, ahe yande rete niha opara oñecuñaro apɨrẽhɨ vaherã yuvɨreco.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Ẽgüe ehise yandeu, ahese ramo osupitɨra Tũpa ñehe icuachiaprɨ pɨpe imombehuprɨ yandeu curi: “Manosa opara imocañɨsa” ehi vahe.
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 Iyavei aipo ehi: “Ndayasɨquɨye iri chira yande mano ãgua. Esepia, manosa ndovɨreco iri chira oyeroyasa oyese inungar acoi cau popiar opa vahe serocuasa ichui” ehi.
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Angaipa niha inungar mbahe popiar omoime vahe manosa yandeu. Moisés porocuaita aracahendar evocoiyase ombou pĩratasa angaipa upe angaipa aposar mocañɨ uca ãgua.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Che rumo, “¡Avɨye ndeu!” ahe Tũpa upe. Esepia, ahe ombou angaipa recopɨ ãgua yandeu yande Yar Jesucristo rembiapo sui.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Sese, che rɨvɨreta, peico tuprɨño ité Cristo rese iyavei peyemovɨracua opacatu mbahe tẽi upe; peporavɨquɨ catuño yande Yar upendar mbahe rese peico. Esepia, peicua niha yande Yar rese peicose, pe poravɨquɨsa ndahei ẽgüe ehi tẽi vahe.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.