Mateus 5
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NVT
1 Awo oYesu oweyaboine ekiyindi kyʼabantu kinene nga kiigerera e gyali, nʼaniinaniina oku lusozi era nʼatyama okwegesya, awo abeegibe ni bakumbaanira e gyali okumuwulisisya.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 Kaisi nʼatandiika okubeegesya ati,
2 e ele começou a ensiná-los.
3 “Bʼenkabi abadoobi omu bwomi bwabwe obwʼomwoyo
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 Bʼenkabi abo abakunga,
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 Bʼenkabi abo abʼeiwooyo,
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 Bʼenkabi abo abanzalwa nʼabʼenyonta okukola oKibbumba ebyataka,
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 Bʼenkabi abo abakola ebyʼekisa,
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 Bʼenkabi abo abaseega ku biibyo oKibbumba ebyasiima byonkani,
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 Bʼenkabi abo ababbeera abantu okusyania,
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 Bʼenkabi abo abantu abebayiigaania olwʼokukola oKibbumba ebyataka,
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Muli bʼenkabi singa abantu owebabazumanga, era owebabayiigaanianga, era owebabatumulangaku ebibbibibbi olwʼokubba muli beegi bange.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Kale ebyo owebibbangawo mujaagaanenge era musangaalenge ino, olwʼokubba oKibbumba yalibawa empeera eyʼamaani omwigulu. Kyalibba kityo nakimo ngʼoKibbumba oweyawaire abanaabbi empeera abo ababbairewo nga inywe mukaali okubbaawo, ibo abazeiza baanywe abebayiigaanirye.”
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 Awo oYesu ni yeeyongera okukoba abeegibe ati, “Inywe oku kyalo kunu mugasa abantu ooti muunyu omugaanike owegugasa omu byokulya. Neye singa gusuuka mujaalaali, bagwiryamu batya ensa? Gubba tigukaali gugasa omu kintu kyonakyona, okutoolaku okugudyaka-obudyaki eedi abantu ni bagwemyagira eeyo.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 “Niinywe ekitangaala ekyʼoku kyalo abantu ekibatakaya okubona. Kityo nakimo ngʼowebatakaya okubona ekibuga ekibombekere oku lusozi.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Era abantu tibakwatisya eitaala kaisi ni balifuunikaku ekiibo, wazira balyanika ku kikondo, ni limolekera nabuli muntu abba omu nyumba.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Kale omu ngeri enanyere eyo, ekitangaala kyanywe kyakenge kityo omu bantu, kaisi babone ebikole byanywe ebisa, era olwʼebyo bawuujanga oItewaanywe aali omwigulu.”
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Muleke okuseega muti naizire oku kyalo kuvunawo Mateeka ga Musa waire Biwandiike byʼabanaabbi. Nze tinaizire kubivunawo, wazira naizire kaisi ibyo bituukirire.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Mbakobera amazima, eigulu nʼekyalo nga bikaali biriwo, waire akasale akatyayi eino akʼoku kanyukuta akamo oku Mateeka ga Musa tikaligotaku paka byonabyona ebyo ebiri nʼokutuukirira nga bituukiriire.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Kale atyanu nabuli avunaku erimo oku Mateeka, waire liiryo erisembayo obutono, era nʼokwegesya nʼayegesya abantu okukola batyo, oyo oKibbumba yalimutwala okubba tiwamugaso omu bwakabaka bwʼomwigulu. Neye oyo akwata aMateeka ago era nʼayegesya nʼabandi okugakwata, oyo oKibbumba yalimutwala okubba wʼomugaso ino omu bwakabaka bwʼomwigulu.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 Nʼolwekyo mbakobera nti singa obutuukirirye bwanywe tibwakirengeku obwo obwʼaBafalisaayo nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa timwalingira omu bwakabaka bwʼomwigulu.”
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 Tete oYesu ni yeeyongera ati, “Mumaite muti oKibbumba yakobere abazeiza baanywe ati, ‘Tiwaitanga omuntu; eyaitanga omuntu balimusingisya omusango.’
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Neye nze mbakoba nti nabuli muntu asunguwalira omuntu omwinaye, balimusingisya omusango. Era nabuli muntu yenayena azuma omwinaye ati, ‘Obula omugaso’ balimutwala okumuwozesya omu Lukiiko oLufugi olwʼaBayudaaya. Neye nabuli oyo eyazumanga omwinaye ati ‘Oli musirusiru,’ oKibbumba yalimusindika omu geyeena.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 “Kale atyanu owoobbanga otwaire ekirabokyo oku kyotoEkyoto ekyʼesadaaka|alt="Man with sheep at horned altar" src="lb00253c.tif" size="span" loc="5:23" copy="Knowles Bible Illustrations" ref="5:23" , kaisi ni weebukirirya yeeyo omwinawo oguwanyiizire,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 kisa oleke awo ekirabokyo omumaiso gʼekyoto. Osooke oyabe osyanie naye, kaisi okange oweeyo ekirabokyo.”
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 Awo oYesu ni yeeyongera tete ati, “Omuntu yenayena owakuwaabiranga, osyanie naye mangu nga mukaali muli naye mu nzira nga mwaba omu kooti. Owootakola otyo, akuwaabiire yalikuwaayo e wʼomulamuzi, era nʼomulamuzi nʼakuwaayo eeri omwisirikale, era nʼomwisirikale nʼakuteeka omu mabbuusu.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Era nkukobera amazima nti, owewalituuka omwo, tiwalizwamu paka owewalisasula empiiya gyonagyona egyʼomugaito.”
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 Awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mumaite muti oKibbumba yakobere ati, ‘Tiwayendanga.’
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Neye nze mbakoba nti nabuli alingirira omukali olwʼokwegomba okwegaita naye, oyo abba abbengere ogwʼobulendi omu biseegobye.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Abba ngʼeriisolyo eryʼoku ngalo endiiro niiryo erikuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, olyokolemu era olimume eedi. Kikiraku iwe okufiirwa ekimo oku bitundu byʼomubirigwo, okukiraku omubirigwo gwonagwona oKibbumba okugusindika omu geyeena.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Era singa engaloyo endiiro niiyo ekuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, ogitemeku era ogimume eedi. Kikugasa iwe okufiirwa ekimo oku bitundu byʼomubirigwo, okukiraku omubirigwo gwonagwona oKibbumba okugusindika omu geyeena.”
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 Era tete oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Bakiwandiikire omu Mateeka bati, ‘Nabuli muntu abbinga omukaliwe, amuwenge ekiwandiiko ekikakasa kiti amubbingire.’
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Neye nze mbakoba nti nabuli abbinga omukaliwe, azweraku omukali oyo okubba mulendi okutoolaku ngʼamubbingire lwa bulendi. Era omusaiza yenayena atwala omukali oyo ogubabbingire, abba abbengere ogwʼobulendi.”
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 Awo tete oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Tete mumaite muti oKibbumba eira yakobere abazeiza baanywe ati, ‘Tolayiranga ebyobubbeyi, neye ebyosuubiza oMusengwa iye oKibbumba omu kirayiro, obituukiriryenge.’
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Neye nze mbakoba nti, tolayiranga kadi katyayi kati, waire okulayira ngʼoijuluza eigulu, olwʼokubba niiyo entebe ya Kibbumba.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Waire okulayira ngʼoijuluza ekyalo kinu, olwʼokubba ekyalo niikyo omukonkolo oKibbumba ogwawuumuliryaku ebigerebye. Waire okulayira ngʼoijuluza eriina lyʼekibuga oYerusaalemi, olwʼokubba niikyo ekibuga oKibbumba iye okabaka omukulu ekyafuga.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Era tolayiranga waire ngʼowaayo omutwegwo, olwʼokubba iwe toyezya okucuusa erangi yʼoluziiri olumo okubba lweru ooba lwirugazu.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Wazira mukobenge muti, ‘Niikyo’ nga mutegeeza muti ‘niikyo,’ ooba muti, ‘bbe’ nga mutegeeza muti, ‘bbe.’ Ebindi byonabyona ebimwongerangaku byabbanga bizwire wa Mubbimubbi oSitaani.”
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 Era awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mwawuliire eiteeka erikoba liti, ‘Eyatoolangamu omwinaye eriiso yena bamutoolangamu liiso. Era nʼeyabbongolangamu omwinaye eriino yena bamubbongolangamu liino.’
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Neye nze mbakoba nti, Timwanyaaŋanga, wazira omuntu owakukubbanga okwitama eryʼoku ngalo endiiro, omucuusiranga nʼerindi lidi lyona nʼakubba.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 “Era omuntu yenayena owaatakanga okuwozya na iwe atwale esaatiyo omulekeranga nʼekizibaawokyo kyona.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Era omuntu yenayena owakukakanga okutambula naye ekiromita emoiza nʼekitundu, otambulanga naye ekiromita isatu.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Kaisi omuntu owakusabanga ekintu omuwanga, era omuntu owaatakanga iwe okumukoopa ekintu, omukoopanga.”
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 Awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mwawuliire eiteeka erikoba liti: ‘Otakenge omuntu omwinawo, era ocaawenge omulabewo.’
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Neye nze mbakoba nti, mutakenge abalabe baanywe, era musabirenge abo ababayiigaania.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Era owemwakolanga mutyo mwabbanga mulagire muti muli baana ba Itewaanywe aali omwigulu. Ekyo kityo olwʼokubba ayakisya eisana eeri abakola ebisa nʼabakola ebibbibibbi, era atonyesya oikendi eeri abatuukirirye nʼabatali batuukirirye.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Aale singa mutaka baabo ababataka bonkani, mubba musuubira oKibbumba kubawa mpeera etya? Ibo abasolooji bʼomusolo inywe abemweta muti bakola ebibbibibbi bona kaisi tibataka baabo ababataka?
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Era singa mubba mulonsyaku nʼaboluganda baanywe bonkani, mubba mpaawo kimukolere okukiraku badi ibo abandi. Era nʼabantu aBatali Bayudaaya bona tibakola batyo?
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 “Kale atyanu inywe mubbenge batuukirirye, oItewaanywe aali omwigulu ngʼobwali mutuukirirye.”
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.