Mateus 5

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Awo oYesu oweyaboine ekiyindi kyʼabantu kinene nga kiigerera e gyali, nʼaniinaniina oku lusozi era nʼatyama okwegesya, awo abeegibe ni bakumbaanira e gyali okumuwulisisya.
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 Kaisi nʼatandiika okubeegesya ati,
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Bʼenkabi abadoobi omu bwomi bwabwe obwʼomwoyo
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Bʼenkabi abo abakunga,
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Bʼenkabi abo abʼeiwooyo,
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Bʼenkabi abo abanzalwa nʼabʼenyonta okukola oKibbumba ebyataka,
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Bʼenkabi abo abakola ebyʼekisa,
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Bʼenkabi abo abaseega ku biibyo oKibbumba ebyasiima byonkani,
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Bʼenkabi abo ababbeera abantu okusyania,
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Bʼenkabi abo abantu abebayiigaania olwʼokukola oKibbumba ebyataka,
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Muli bʼenkabi singa abantu owebabazumanga, era owebabayiigaanianga, era owebabatumulangaku ebibbibibbi olwʼokubba muli beegi bange.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Kale ebyo owebibbangawo mujaagaanenge era musangaalenge ino, olwʼokubba oKibbumba yalibawa empeera eyʼamaani omwigulu. Kyalibba kityo nakimo ngʼoKibbumba oweyawaire abanaabbi empeera abo ababbairewo nga inywe mukaali okubbaawo, ibo abazeiza baanywe abebayiigaanirye.”
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 Awo oYesu ni yeeyongera okukoba abeegibe ati, “Inywe oku kyalo kunu mugasa abantu ooti muunyu omugaanike owegugasa omu byokulya. Neye singa gusuuka mujaalaali, bagwiryamu batya ensa? Gubba tigukaali gugasa omu kintu kyonakyona, okutoolaku okugudyaka-obudyaki eedi abantu ni bagwemyagira eeyo.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 “Niinywe ekitangaala ekyʼoku kyalo abantu ekibatakaya okubona. Kityo nakimo ngʼowebatakaya okubona ekibuga ekibombekere oku lusozi.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Era abantu tibakwatisya eitaala kaisi ni balifuunikaku ekiibo, wazira balyanika ku kikondo, ni limolekera nabuli muntu abba omu nyumba.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Kale omu ngeri enanyere eyo, ekitangaala kyanywe kyakenge kityo omu bantu, kaisi babone ebikole byanywe ebisa, era olwʼebyo bawuujanga oItewaanywe aali omwigulu.”
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Muleke okuseega muti naizire oku kyalo kuvunawo Mateeka ga Musa waire Biwandiike byʼabanaabbi. Nze tinaizire kubivunawo, wazira naizire kaisi ibyo bituukirire.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Mbakobera amazima, eigulu nʼekyalo nga bikaali biriwo, waire akasale akatyayi eino akʼoku kanyukuta akamo oku Mateeka ga Musa tikaligotaku paka byonabyona ebyo ebiri nʼokutuukirira nga bituukiriire.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Kale atyanu nabuli avunaku erimo oku Mateeka, waire liiryo erisembayo obutono, era nʼokwegesya nʼayegesya abantu okukola batyo, oyo oKibbumba yalimutwala okubba tiwamugaso omu bwakabaka bwʼomwigulu. Neye oyo akwata aMateeka ago era nʼayegesya nʼabandi okugakwata, oyo oKibbumba yalimutwala okubba wʼomugaso ino omu bwakabaka bwʼomwigulu.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 Nʼolwekyo mbakobera nti singa obutuukirirye bwanywe tibwakirengeku obwo obwʼaBafalisaayo nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa timwalingira omu bwakabaka bwʼomwigulu.”
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 Tete oYesu ni yeeyongera ati, “Mumaite muti oKibbumba yakobere abazeiza baanywe ati, ‘Tiwaitanga omuntu; eyaitanga omuntu balimusingisya omusango.’
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Neye nze mbakoba nti nabuli muntu asunguwalira omuntu omwinaye, balimusingisya omusango. Era nabuli muntu yenayena azuma omwinaye ati, ‘Obula omugaso’ balimutwala okumuwozesya omu Lukiiko oLufugi olwʼaBayudaaya. Neye nabuli oyo eyazumanga omwinaye ati ‘Oli musirusiru,’ oKibbumba yalimusindika omu geyeena.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 “Kale atyanu owoobbanga otwaire ekirabokyo oku kyotoEkyoto ekyʼesadaaka|alt="Man with sheep at horned altar" src="lb00253c.tif" size="span" loc="5:23" copy="Knowles Bible Illustrations" ref="5:23" , kaisi ni weebukirirya yeeyo omwinawo oguwanyiizire,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 kisa oleke awo ekirabokyo omumaiso gʼekyoto. Osooke oyabe osyanie naye, kaisi okange oweeyo ekirabokyo.”
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 Awo oYesu ni yeeyongera tete ati, “Omuntu yenayena owakuwaabiranga, osyanie naye mangu nga mukaali muli naye mu nzira nga mwaba omu kooti. Owootakola otyo, akuwaabiire yalikuwaayo e wʼomulamuzi, era nʼomulamuzi nʼakuwaayo eeri omwisirikale, era nʼomwisirikale nʼakuteeka omu mabbuusu.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Era nkukobera amazima nti, owewalituuka omwo, tiwalizwamu paka owewalisasula empiiya gyonagyona egyʼomugaito.”
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 Awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mumaite muti oKibbumba yakobere ati, ‘Tiwayendanga.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Neye nze mbakoba nti nabuli alingirira omukali olwʼokwegomba okwegaita naye, oyo abba abbengere ogwʼobulendi omu biseegobye.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 Abba ngʼeriisolyo eryʼoku ngalo endiiro niiryo erikuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, olyokolemu era olimume eedi. Kikiraku iwe okufiirwa ekimo oku bitundu byʼomubirigwo, okukiraku omubirigwo gwonagwona oKibbumba okugusindika omu geyeena.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 Era singa engaloyo endiiro niiyo ekuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, ogitemeku era ogimume eedi. Kikugasa iwe okufiirwa ekimo oku bitundu byʼomubirigwo, okukiraku omubirigwo gwonagwona oKibbumba okugusindika omu geyeena.”
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 Era tete oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Bakiwandiikire omu Mateeka bati, ‘Nabuli muntu abbinga omukaliwe, amuwenge ekiwandiiko ekikakasa kiti amubbingire.’
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Neye nze mbakoba nti nabuli abbinga omukaliwe, azweraku omukali oyo okubba mulendi okutoolaku ngʼamubbingire lwa bulendi. Era omusaiza yenayena atwala omukali oyo ogubabbingire, abba abbengere ogwʼobulendi.”
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 Awo tete oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Tete mumaite muti oKibbumba eira yakobere abazeiza baanywe ati, ‘Tolayiranga ebyobubbeyi, neye ebyosuubiza oMusengwa iye oKibbumba omu kirayiro, obituukiriryenge.’
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 Neye nze mbakoba nti, tolayiranga kadi katyayi kati, waire okulayira ngʼoijuluza eigulu, olwʼokubba niiyo entebe ya Kibbumba.
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 Waire okulayira ngʼoijuluza ekyalo kinu, olwʼokubba ekyalo niikyo omukonkolo oKibbumba ogwawuumuliryaku ebigerebye. Waire okulayira ngʼoijuluza eriina lyʼekibuga oYerusaalemi, olwʼokubba niikyo ekibuga oKibbumba iye okabaka omukulu ekyafuga.
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Era tolayiranga waire ngʼowaayo omutwegwo, olwʼokubba iwe toyezya okucuusa erangi yʼoluziiri olumo okubba lweru ooba lwirugazu.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Wazira mukobenge muti, ‘Niikyo’ nga mutegeeza muti ‘niikyo,’ ooba muti, ‘bbe’ nga mutegeeza muti, ‘bbe.’ Ebindi byonabyona ebimwongerangaku byabbanga bizwire wa Mubbimubbi oSitaani.”
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 Era awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mwawuliire eiteeka erikoba liti, ‘Eyatoolangamu omwinaye eriiso yena bamutoolangamu liiso. Era nʼeyabbongolangamu omwinaye eriino yena bamubbongolangamu liino.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Neye nze mbakoba nti, Timwanyaaŋanga, wazira omuntu owakukubbanga okwitama eryʼoku ngalo endiiro, omucuusiranga nʼerindi lidi lyona nʼakubba.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 “Era omuntu yenayena owaatakanga okuwozya na iwe atwale esaatiyo omulekeranga nʼekizibaawokyo kyona.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Era omuntu yenayena owakukakanga okutambula naye ekiromita emoiza nʼekitundu, otambulanga naye ekiromita isatu.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Kaisi omuntu owakusabanga ekintu omuwanga, era omuntu owaatakanga iwe okumukoopa ekintu, omukoopanga.”
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 Awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mwawuliire eiteeka erikoba liti: ‘Otakenge omuntu omwinawo, era ocaawenge omulabewo.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Neye nze mbakoba nti, mutakenge abalabe baanywe, era musabirenge abo ababayiigaania.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Era owemwakolanga mutyo mwabbanga mulagire muti muli baana ba Itewaanywe aali omwigulu. Ekyo kityo olwʼokubba ayakisya eisana eeri abakola ebisa nʼabakola ebibbibibbi, era atonyesya oikendi eeri abatuukirirye nʼabatali batuukirirye.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Aale singa mutaka baabo ababataka bonkani, mubba musuubira oKibbumba kubawa mpeera etya? Ibo abasolooji bʼomusolo inywe abemweta muti bakola ebibbibibbi bona kaisi tibataka baabo ababataka?
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Era singa mubba mulonsyaku nʼaboluganda baanywe bonkani, mubba mpaawo kimukolere okukiraku badi ibo abandi. Era nʼabantu aBatali Bayudaaya bona tibakola batyo?
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 “Kale atyanu inywe mubbenge batuukirirye, oItewaanywe aali omwigulu ngʼobwali mutuukirirye.”
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.