Mateus 12
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NVT
1 Awo owewabitirewo akaseera katono, oku Saabbaato oYesu nʼabeegibe owebabbaire babita omu kasinde akabbaire omu musiri gwʼengaano, abeegibe enzala yabbaire ebaluma era ni bawululaku ebigala byʼengaano era ni balya empeke gyamu.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Neye aBafalisaayo abamo owebababoine nga bakola ekyo, ni bakoba oYesu bati, “Aale obone abeegibo batambire, ekintu aMateeka ga Musa ekigagaana oku Saabbaato!”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Awo oYesu nʼabairamu ati, “Inywe timusomangaku omu Biwandiike kwekyo okabaka oDawudi nʼabeyabbaire nabo ekibakolere enzala oweyabalumire?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 ODawudi yaingiire omu nyumba ya Kibbumba, era iye nʼabeyabbaire nabo ni balyaku emigaati egibabbaire bawongere eeri oKibbumba, aate ngʼaMateeka ga Musa gabbaire tigaikirirya abantu abandi okulyaku emigaati egyo, okutoolaku abakabona bonkani.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ooba timusomangaku omu Mateeka ga Musa nti oku Saabbaato, abakabona omu kukola emirimo gyabwe omu Yeekaalu bavuna eiteeka cooka nandi ni babbaaku omusango?
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Neye mbakoba nti akiraku eYeekaalu ekitiisya ali aanu.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Era singa mumaite amakulu gʼeKiwandiike kinu ekikoba kiti, ‘Ebyʼekisa niibyo ebintaka, neye tisadaaka,’ timwandinenyere bantu ababulaku omusango.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ekyo kityo olwʼokubba oMwana wa Muntu ali nʼobwezye okusalawo abantu ekibasaaniire okukola oku Saabbaato.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Awo oYesu nʼazwa omu kifo ekyo, nʼayaba omwikumbaaniro,
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 era oomwo mwabbairemu omuntu owʼengalo eyanyolere. Era omunyere omwo mwabbairemu aBafalisaayo ababbaire banoonianga ensonga yʼokuzweraku okuwaabira oYesu. Kale ni babuulya oYesu bati, “Amateeka gaiswe gaikirirya okulamya omuntu oku Saabbaato?”
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 OYesu nʼabairamu ati, “Singa omoiza kwinywe abba nʼontaamawe, kaisi nʼagwa omu kiina oku Saabbaato, tamukwata nʼamutoolamu?
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Atyanu olwo omuntu tiwamugaso ino okukiraku ontaama! Nʼolwekyo baikirirya okukolera omuntu ekintu ekisa oku Saabbaato.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Awo nʼakoba omuntu oyo owʼengalo eyanyolere ati, “Waama iswe ogolole engaloyo.” Kale nʼagigolola, era nʼeramirawo era nʼebba nakimo nsa ooti yeedi egendi.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Neye aBafalisaayo ibo ni bawulukamu era ni bateesa engeri egibayezya okujigiricamu oYesu.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Awo oYesu oweyategeire olukwe lwʼaBafalisaayo olwʼokumwita, nʼazwa omu kifo ekyo. Era oweyazwirewo, ekiyindi kyʼabantu kinene ni kimusengererya, era nʼalamya abalwaire baabwe bonabona ababbaireyo
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 neye nʼabagaana okumubbutula.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ekyo kyabbaire kityo olwʼokutuukirirya ekibono kya Kibbumba onaabbi Isaaya ekiyatumwire ekikoba kiti:
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 “Onu niiye ogunnondere okubba omuweererya wange,
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Tiyaliyomba nʼabantu waire kwakana ngʼaceera,
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Oyo yalibba wʼeiwooyo era wʼekisa eeri abo abadamba obubbeeri nʼabanafu,
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Era aBatali Bayudaaya baliteeka eisuubi lyabwe mu niiye.”
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Awo ni baleetera oYesu omusaiza aliku omuzimu nga mwofu era bbubbu. Era oYesu nʼamulamya, nʼatandiika okutumula nʼokubona.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Era abantu bonabona ababbairewo ni beewunya olwʼekyo oYesu ekiyabbaire akolere, era ni babuulya bati, “Omusaiza onu ayezya okubba niiye oKurisito oMwizukulu wa kabaka oDawudi?”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Neye aBafalisaayo owebawuliire ebyo, ni bairamu bati, “Omusaiza onu abbinga emizimu ngʼakolesya bwezye bwa Bberuzebbuli omukulu waagyo.”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Neye iye oYesu oweyamanyicirye ebiseego byabwe, nʼabakoba ati, “Abantu abʼobwakabaka obumo owebeesalamu, obwakabaka bwabwe obwo bujigirika. Era nʼabantu abʼomu kibuga ekimo waire kisito owebeesalamu, ekibuga ooba ekisito ekyo kisansukana.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Kale singa oSitaani abbinga emizimu ekitegeeza kiti abba yeerwanisya. Olwo owekibba kityo obwakabakabwe bubbaawo butya?
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Aale obanga nze mbinga emizimu nga nkolesya bwezye bwa Bberuzebbuli, kaisi abasengereri baanywe ibo babba bagibbinga nga bakolesya bwezye bwani? Kagira ibo balibasalira inywe omusango olwʼokubba ibo bamaite bati bagibbinga lwa bwezye bwa Kibbumba.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Neye owekibba kiti mbinga emizimu oku bantu nga nkolesya bwezye bwa Mwoyo wa Kibbumba, aale obwakabaka bwa Kibbumba bubba atyanu bubabbutukiiremu.”
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Awo ni yeeyongera ati, “Mpaawo ayezya okwingira omu nyumba yʼomuntu owʼamaani nʼanyaga ebintubye, okutoolaku ngʼasookere kumusiba, olwo kaisi nʼayezya okunyaga ebyʼomu nyumbaye.”
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Era ni yeeyongera ati, “Kale iye oyo atabba oku lubba lwange, abba mulabe wange, era iye atambeera okusolooja, asalaanica.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Nʼolwekyo mbakobera nti, kyezeka okusoniya abantu ebibbibibbi byabwe byonabyona, nʼokubasoniya olwʼebibono ebizumirira omu ngeri yonayona. Neye nabuli azuma oMwoyo oMweru, tibalimusoniya.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Era nabuli atumula okubbikubbi oku Mwana wa Muntu, bayezya okumusoniya; neye oyo iye azuma oMwoyo oMutukulye, tibalimusoniya waire mu mulembe gunu ooba mu mulembe ogwaliiza.”
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Omusaale omusa, guneneka bineneka ebisa, nʼomusaale omubbimubbi, guneneka ebineneka bibbibibbi. Ekyo kityo olwʼokubba omusaale bagutegeerera ku bineneka byagwo.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Inywe muli bakabbikabbi ooti mpiri enfulugundu! Mwezya mutya okutumula ebintu ebisa nga muli bantu abakola ebibbibibbi? Ekyo kityo olwʼokubba ebintu ebiizula omu mwoyo gwa muntu, omunwagwe niibyo ebigutumula.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Omuntu omusa, atoola ku bisa ebiri omu mwoyogwe okukola ebisa, nʼomuntu akola ebikole ebibbibibbi, atoola ku bibbibibbi ebiri omu mwoyogwe okukola ebibbibibbi.”
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Era ni yeeyongera ati, “Neye mbakobera nti oku lunaku lwʼokusaliraku emisango, abantu balibba nʼokwewozyaku omumaiso ga Kibbumba olwa nabuli kibono ekitagasa ekibatumula.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Ekyo kityo olwʼokubba oku bibono byanywe oKibbumba kuyalizwera okubasingisya omusango ooba okubatoolaku omusango.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Awo abamo oku Bafalisaayo nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa ni bakoba oYesu bati, “Musomesya, tutaka otukolerewo akamanyiciryo akalaga kati obwezyebwo buzwa eeri Kibbumba.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 OYesu nʼabairamu ati, “Abantu bʼomulembe gunu ibo abakola ebibbibibbi era abazwazwa oku Kibbumba ibo basaba akamanyiciryo, neye mpaawo akenjaba okubawa okutoolaku ako akebakoleire onaabbi Yona.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Ekyo kityo olwʼokubba ngʼoYona oweyabbaire omu kida kyʼogunyanyi enaku eisatu embeereri, nʼoMwana wa Muntu yena waayaba okubba omwitakali enaku eisatu.”
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Abantu bʼe Nineeve balisetuka ngʼoKibbumba asalira abantu bʼomulembe gunu omusango. Era ni babalumiriza omusango okubasinga olwʼokubba ibo beenenyere ngʼoYona alaabbire egibali ekibono kya Kibbumba, neye obone oyo akiraku oYona ekitiisya ali aanu.”
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Era oYesu ni yeeyongera ati, “Okabaka omukali owʼomu kyalo ekiriraine e Maserengeta wa Isirairi, yalisetuka ngʼabantu bʼomulembe gunu babasalira omusango. Era nʼabalumiriza omusango okubasinga olwʼokubba yazwire yala ino nʼaiza okuwulisisya ebibono ebyʼamalabuki ebya kabaka oSulemaani. Neye obone oyo akiraku oSulemaani ekitiisya ali aanu.”
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 OYesu ni yeeyongera okubeegesya ati, “Omuzimu oweguzwa oku muntu, gulaaduukira omu bitera, nga gunoonia e gigwawuumulira neye owegukayaku,
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 awo gukoba guti, ‘Neekangira e ginaabbanga.’ Kale owegukanga gwaja omuntu oyo ngʼateereire nakusani era ngʼali ooti nyumba enjereere, enjeye era entegeke nakusani.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Atyanu awo gwaba ni gusyoma emizimu egindi musanvu egigukiraku obubbibubbi, ni gingira ni gibba omu muntu oyo. Kale ekyo kizweraku embeera yʼomuntu oyo eyʼoluzwanyuma okubba mbiibbi okukiraku edi eyasookere. Kale kityo niiye owekyalibba nʼoku bantu abakola ebibbibibbi abʼomulembe gunu.”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Kale awo oYesu oweyabbaire ngʼakaali atumula nʼekiziima kyʼabantu, abagandabe nʼomaaye ni batuuka e giyabbaire ni beemerera e nza, nga bataka okutumulaku naye.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Awo omuntu nʼakobera oYesu ati, “Omaawo nʼabagandabo bali e nza, era bataka okutumulaku na iwe.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 OYesu nʼamwiramu ati, “Omuntu ogunjeta nti mama ooba abenjeta nti baganda bange niibo ababba abʼengeriki?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Awo nʼadooda oku beegibe era nʼakoba ati, “Omama nʼabaganda bange niibo banu.
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Ekyo kityo olwʼokubba nabuli akola oBbaabba aali omwigulu ebyataka niiye abba omuganda wange, era niiye abba omwonyoko wange, era niiye abba omama.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.