Marcos 9

Gourmanchéma NT (GUX_ULB) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu go bo yedi ba: Hali n yedi i mɔnmɔni yiba yaaba yeni kuli. i siiga nni tianbi kan kpe kaa la u Tienu diema cua yeni u paalu
1 E Jesus terminou, dizendo:
2 dana luoba n bo pundi, Jesu bo taa Piali Jaka yeni Jan wani yeni bani baba ke bi doni li juali yuli po
2 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro, Tiago e João. Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar.
3 O tiayiekaadi bo pendi payi payi ki ñiligi boncianla hali hali ke nilo baa kuli kan fidi ŋuudi lan pendi yeni
3 A sua roupa ficou muito branca e brilhante, mais do que qualquer lavadeira seria capaz de deixar.
4 Eli yeni Myisi bo cili ki dɔgidi bi kani ki cili ki maadi yeni Yeni Yesu.
4 E os três discípulos viram Elias e Moisés conversando com Jesus.
5 Piali bo yedi Yesu: li baa ŋan tin ji ya ye ne. a yaa tuo t baa pua jodi taa; fini yenli Moyisi yenli Eli mɔ yenli.
5 Então Pedro disse a Jesus: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Piali bo bani wan baa maadi yaali. kelima i jeje bo cuo ba.
6 Pedro não sabia o que deveria dizer, pois ele e os outros dois discípulos estavam apavorados.
7 U tawaligu bo cua ki libibni bi po ke u nialu maadi u tawaligu yeni «o ne n tie n bibuadiga ya cengi mani o»
7 Logo depois, uma nuvem os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido. Escutem o que ele diz!
8 Ya yogu ke o ŋɔdikaaba bo nuali ki lindo baa bo la ke nuli se se Jesu baba.
8 Aí os discípulos olharam em volta e viram somente Jesus com eles.
9 Ban bo ji li juali po Yesu bo maadi ba ke ban daa waani nilo ba kuli. ban la yaala hali yeni o nilo bijua n baa t fii bi tinkpiba siiga nni.
9 Quando estavam descendo do monte, Jesus mandou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse.
10 Bi bo tieni wan yedi yaala ama bi bo nia yeni bi yaaba bi tinkpiba fii n tie yaala.
10 Eles obedeceram à ordem, mas discutiram entre si sobre o que queria dizer essa ressurreição.
11 Bi bo buali Yesu? Li tieni ledi ke li bali maama gbanbanda wan naa maadi ke li tie Eli yo n gbaa cua.
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os
12 O bo guani maadi ba lan nan tie yeni ke Eli baa gba cua gi ŋanbi li bonli kuli. Ama li nan tieni ledi ke li diani ke o nilo bijua baa la fala boncianla nani yua k pia kpiagidi yeni?
12 Ele respondeu:
13 N baa yedi ke Eli cua mono, ama bi sɔni o nani lan bo bua maama yeni, nani lan bo diani o po maama yeni.
13 Eu afirmo a vocês que Elias já veio, e o maltrataram como quiseram, conforme as Escrituras dizem a respeito dele.
14 Ban bo guani bi ŋɔdikalieba kani bi bo la u niwuligu ke bi yabi ki lindi ba ke li bali maama gbanbanda maadi yeni ba.
14 Quando eles chegaram perto dos outros discípulos, viram uma grande multidão em volta deles e alguns mestres da Lei discutindo com eles.
15 Ya yogu ke u niwuligu kuli bo la Yesu li yoginu li bo yaa lidi ba. ke bi ji siani ki caa o kani ki ji fuond'o
15 Quando o povo viu Jesus, todos ficaram admirados e correram logo para o cumprimentarem.
16 Yesu bo buali o ŋɔdikaaba ban bo pagi ya panpagu.
16 Jesus perguntou aos discípulos:
17 U niwuligu sinsiiga nni yendo bo guani yed'o: N bo cua yeni n biga a kani o pia u tagibiigu ke li mabid'o ke waa fidi maadi.
17 Um homem que estava na multidão respondeu: — Mestre, eu trouxe o meu filho para o senhor, porque ele está dominado por um espírito mau e não pode falar.
18 Li ya fii o po li yi gul'o tinga nni. u ñinsankpankpangu n ya ña u ñɔbu nni ke o ŋmani a ñina. n bo mia a ŋɔdikaaba n dli ki ñani ga a niinni ke baa fidi.
18 Sempre que o espírito ataca o meu filho, joga-o no chão, e ele começa a espumar e a ranger os dentes; e ele está ficando cada vez mais fraco. Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram.
19 Jesu bo guani kiyedi ba: yinba yaa niba k pia dandanli yeni; n gɔ baa ye yeni ya caa beyogu i; n gɔ ba bàà sugili yi po caa yeni be daali. cua mani yeni li biga.
19 Jesus disse:
20 K e bi cua yen'o Yesu kani. i cicibiadi n bo la Yesu yaa yogu ke bi fuuni i biga lun'o tinga nni ke t ñinsankpankpangu ña u ñɔbu nni.
20 Quando o levaram, o espírito viu Jesus e sacudiu com força o menino. Ele caiu e começou a rolar no chão, espumando pela boca.
21 Yesu bo buali ki biga báa: u laa yogunu yo ke li bonla cil'o. ke yi biga báa guani ŋmian'o hali o bon waama.
21 Aí Jesus perguntou ao pai: O pai respondeu: — Ele está assim desde pequeno.
22 U yogu tianu li baa lu'o u muu nni yeni m ñinma nni ki ya bua buon'o. Li ya tie ke a baa fidi tieni bonli baa ki faaab'o ti po. ŋam gbadi ti po m niñinma ki todi tinba.
22 Muitas vezes o espírito o joga no fogo e na água para matá-lo. Mas, se o senhor pode, então nos ajude. Tenha pena de nós!
23 Yesu bo guani ki yedi: li ya tie ke a baa fidi libonli. Lanbonli tie faala yua pia li dandanli po.
23 Jesus respondeu:
24 Li yogu ki biga baa bo kpaandi ki yedi. N pia li dandanli todi'n ke i dandanli n pugini.
24 Então o pai gritou: — Eu tenho fé! Ajude-me a ter mais fé ainda!
25 Yesu n bo la ke bi niba siani ki taagi bi kani wan tandi yeni u paalu i cici biadi po ki maadi: fini u tagibiigu yua muugi ki wabini ne n yedi ŋa: ña ki biga ne nni ki daa faa guani o kani hali a bada.
25 Quando Jesus viu que muita gente estava se juntando ao redor dele, ordenou ao espírito mau:
26 U tagibiigu bo yigini ki digibi ki biga hali ŋanma ki ñani o niinni ki ŋa'o. ki biga bo dua ki naani nani yua kpe yeni. Ke u niwuligu siiga nni tianba bo maadi ke o kpe mɔno o.
26 O espírito gritou, sacudiu o menino e saiu dele, deixando-o como morto. Por isso todos diziam que ele havia morrido.
27 Ama Yesu bo cuo o nuugu ki fiin'o ke o jawaalo fii ki se.
27 Mas Jesus pegou o menino pela mão e o ajudou a ficar de pé.
28 Yesu n bo kua li dieli nni ya yogu yeni o ŋɔdikaaba baba, bi bo bual'o yeni u jiejiegu. «Be tieni ke tinba wani naa fidi beli ki ñani naa tagibiiga?
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele espírito?
29 O bo ŋmiani ba: ya tagibiiga ye ne kan tuo ña ke li yaa tie yeni jaandi yaa kaa.
29 Jesus respondeu:
30 Bi bo siedi li kani ki tɔgini ki ñani Galile. Yesu nan bo k bua bi niba n bandi ban ye naani
30 Jesus e os discípulos saíram daquele lugar e continuaram atravessando a Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde ele estava
31 Kelima o bo wangi o ŋɔdikaaba ki yedi ba: bi baa janbi o nilo bijua ki ten'o bi nisaaliba nuugi nni ban kpa'o ama o kuuma dana taa daali o baa fii bi tinkpiba siiga nni.
31 porque estava ensinando os discípulos. Ele lhes dizia:
32 O ŋɔdikaaba bo k gbadi li maama niima nni. Ama bi bo jie yeni ban bual'o li po.
32 Eles não entendiam o que Jesus dizia, mas tinham medo de perguntar.
33 Ban bo pundi ya dogu ke bi yi Kapeenawomi. Yesu n bo ye deni yeni ba o bo buali ba? Yi bo nia bee u sanu nni?
33 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum. Quando já estavam em casa, Jesus perguntou aos doze discípulos:
34 Ama bi bo ŋmini silbi kelima u sanu nni bi bo nia yeni bi lieba. ke ban bandi yua baa tie liiga yua.
34 Mas eles ficaram calados porque no caminho tinham discutido sobre qual deles era o mais importante.
35 Lanwani Yesu bo kali ki yini ban piiga n niba lie yeni ki maadi ba: Yua bua wan tua i liiga yua se wan tuo ke wani n njuodi yi siiga nni ki guani tuo ke o tie bi niba kuli naaciemo.
35 Jesus sentou-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Lanwani o bo taa ki bonñidiga ki sieni bi siiga nni, ki gua taa'o ki ŋmabi ki maadi ba:
36 Aí segurou uma criança e a pôs no meio deles. E, abraçando-a, disse aos discípulos:
37 Yua tuo candi a bila ne siigi nni ba yendo kelima n ya yeli po o candi mine. yua n candi ni waa candi mini baba kaa o candi yua n sɔni n mɔ i.
37 — Aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará também me recebendo. E quem me receber não recebe somente a mim, mas também aquele que me enviou.
38 Jan bo yedi «canbáa t la ja baa ne ke o beli ki yaandi o sanpola a yeli po ke t yie o po kelima waa ŋua ti.
38 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
39 Ama Yesu bo guani ki yed'o. Daa tiedi mani o po kelima nilo baa ki ye ki tieni yaalidigu tuonli n yeli po. ki gɔ guani ki maadi n po maabiigu.
39 Jesus respondeu:
40 ki kɔni yeni t kuli tie t yua i.
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Yua teni yi m ñinma kelima n yeli po kelima i ti Kirisi niba o luo o panpaani.
41 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem der um copo de água a vocês, porque vocês são de Cristo, com toda a certeza receberá a sua recompensa.
42 Ama yua ba tuulini ya bidi n daanni nni po ne ke baa yendo tudi u Tienu sɔnu li baa ŋani ki cie li daano ban lan'o li naali ki lu 'o m ñinciamanni.
42 Jesus continuou:
43 A nuugu ya cedi ke a tie t tuonbiidi ŋan jia'o. Aya kua u Tienu deni ki pia nuuyendu
43 Se uma das suas mãos faz com que você peque, corte-a fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com uma só mão do que ter as duas e ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga.
44 Li baa ŋani a po ki cie yeni ŋan ya pia nuugi lie. ban lu ŋa u muubugu nni, ya muu kan gbidi nni.
44 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
45 A taali mo ya cedi ke a tie t tuonbiidi ŋan jia'o.
45 Se um dos seus pés faz com que você peque, corte-o fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna aleijado do que ter os dois pés e ser jogado no inferno.
46 Yua kua u Tienu deni ki pia taayenli li baa ŋani o po ki cie ŋan ya pia taana lie ban lu ŋa u muubuogu nni.
46 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
47 A nuubila mo ya tie a po tingbali bonla ŋan lɔgidi ba. A ya pia nuubiyenli ki baa kua u Tienu deni li baa ŋani a po ki cie ŋan ya pia nuubila lie ban nan la ŋa u muubuogu nni.
47 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o! Pois é melhor você entrar no
48 Naani ke a bonfuoda lugi yogu kuli k kan kpe yeni u muu n co naani k kan gbindinni.
48 Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.
49 O muu n baa tɔgini ki saali bi niba kuli naani nani n yaama yen.
49 — Pois todas as pessoas serão
50 M yaama mani ama o ya t luo u manu yi baa taa be yo ki gua mangi ma? Yaa ye mani ye i lieba yeni m yanduanma.
50 O sal é uma coisa útil; mas, se perder o gosto, como é que vocês poderão lhe dar gosto de novo? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.