Marcos 9
Gourmanchéma NT (GUX_ULB) vs NAA
1 Yesu go bo yedi ba: Hali n yedi i mɔnmɔni yiba yaaba yeni kuli. i siiga nni tianbi kan kpe kaa la u Tienu diema cua yeni u paalu
1 Dizia-lhes ainda:
2 dana luoba n bo pundi, Jesu bo taa Piali Jaka yeni Jan wani yeni bani baba ke bi doni li juali yuli po
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou, em particular, a sós, a um alto monte. E Jesus foi transfigurado diante deles.
3 O tiayiekaadi bo pendi payi payi ki ñiligi boncianla hali hali ke nilo baa kuli kan fidi ŋuudi lan pendi yeni
3 As suas roupas se tornaram resplandecentes, de um branco muito intenso, como nenhum lavandeiro no mundo as poderia alvejar.
4 Eli yeni Myisi bo cili ki dɔgidi bi kani ki cili ki maadi yeni Yeni Yesu.
4 E lhes apareceu Elias com Moisés, e estavam falando com Jesus.
5 Piali bo yedi Yesu: li baa ŋan tin ji ya ye ne. a yaa tuo t baa pua jodi taa; fini yenli Moyisi yenli Eli mɔ yenli.
5 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Piali bo bani wan baa maadi yaali. kelima i jeje bo cuo ba.
6 Pois não sabia o que dizer, por estarem eles apavorados.
7 U tawaligu bo cua ki libibni bi po ke u nialu maadi u tawaligu yeni «o ne n tie n bibuadiga ya cengi mani o»
7 A seguir, veio uma nuvem que os envolveu; e dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado; escutem o que ele diz!
8 Ya yogu ke o ŋɔdikaaba bo nuali ki lindo baa bo la ke nuli se se Jesu baba.
8 E, de repente, olhando ao redor, não viram mais ninguém com eles, a não ser Jesus.
9 Ban bo ji li juali po Yesu bo maadi ba ke ban daa waani nilo ba kuli. ban la yaala hali yeni o nilo bijua n baa t fii bi tinkpiba siiga nni.
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou que não divulgassem as coisas que tinham visto, até o dia em que o Filho do Homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Bi bo tieni wan yedi yaala ama bi bo nia yeni bi yaaba bi tinkpiba fii n tie yaala.
10 Eles guardaram a recomendação, perguntando uns aos outros o que seria esse ressuscitar dentre os mortos.
11 Bi bo buali Yesu? Li tieni ledi ke li bali maama gbanbanda wan naa maadi ke li tie Eli yo n gbaa cua.
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
12 O bo guani maadi ba lan nan tie yeni ke Eli baa gba cua gi ŋanbi li bonli kuli. Ama li nan tieni ledi ke li diani ke o nilo bijua baa la fala boncianla nani yua k pia kpiagidi yeni?
12 Jesus respondeu:
13 N baa yedi ke Eli cua mono, ama bi sɔni o nani lan bo bua maama yeni, nani lan bo diani o po maama yeni.
13 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a respeito dele.
14 Ban bo guani bi ŋɔdikalieba kani bi bo la u niwuligu ke bi yabi ki lindi ba ke li bali maama gbanbanda maadi yeni ba.
14 Quando eles se aproximaram dos outros discípulos, viram numerosa multidão ao redor deles e os escribas discutindo com eles.
15 Ya yogu ke u niwuligu kuli bo la Yesu li yoginu li bo yaa lidi ba. ke bi ji siani ki caa o kani ki ji fuond'o
15 E logo toda a multidão, ao ver Jesus, ficou surpresa e, correndo até ele, o saudava.
16 Yesu bo buali o ŋɔdikaaba ban bo pagi ya panpagu.
16 Então Jesus perguntou:
17 U niwuligu sinsiiga nni yendo bo guani yed'o: N bo cua yeni n biga a kani o pia u tagibiigu ke li mabid'o ke waa fidi maadi.
17 E um, do meio da multidão, respondeu: — Mestre, eu trouxe até o senhor o meu filho, que está possuído de um espírito mudo;
18 Li ya fii o po li yi gul'o tinga nni. u ñinsankpankpangu n ya ña u ñɔbu nni ke o ŋmani a ñina. n bo mia a ŋɔdikaaba n dli ki ñani ga a niinni ke baa fidi.
18 e este, sempre que se apossa dele, lança-o por terra, e ele espuma, range os dentes e vai definhando. Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
19 Jesu bo guani kiyedi ba: yinba yaa niba k pia dandanli yeni; n gɔ baa ye yeni ya caa beyogu i; n gɔ ba bàà sugili yi po caa yeni be daali. cua mani yeni li biga.
19 Então Jesus exclamou:
20 K e bi cua yen'o Yesu kani. i cicibiadi n bo la Yesu yaa yogu ke bi fuuni i biga lun'o tinga nni ke t ñinsankpankpangu ña u ñɔbu nni.
20 E eles o trouxeram. Quando ele viu Jesus, o espírito imediatamente agitou o menino com violência, e, caindo ele por terra, revolvia-se espumando.
21 Yesu bo buali ki biga báa: u laa yogunu yo ke li bonla cil'o. ke yi biga báa guani ŋmian'o hali o bon waama.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: O pai respondeu: — Desde a infância;
22 U yogu tianu li baa lu'o u muu nni yeni m ñinma nni ki ya bua buon'o. Li ya tie ke a baa fidi tieni bonli baa ki faaab'o ti po. ŋam gbadi ti po m niñinma ki todi tinba.
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o matar. Mas, se o senhor pode fazer alguma coisa, tenha compaixão de nós e ajude-nos.
23 Yesu bo guani ki yedi: li ya tie ke a baa fidi libonli. Lanbonli tie faala yua pia li dandanli po.
23 Ao que Jesus respondeu:
24 Li yogu ki biga baa bo kpaandi ki yedi. N pia li dandanli todi'n ke i dandanli n pugini.
24 E imediatamente o pai do menino exclamou: — Eu creio! Ajude-me na minha falta de fé!
25 Yesu n bo la ke bi niba siani ki taagi bi kani wan tandi yeni u paalu i cici biadi po ki maadi: fini u tagibiigu yua muugi ki wabini ne n yedi ŋa: ña ki biga ne nni ki daa faa guani o kani hali a bada.
25 Vendo Jesus que muita gente estava se reunindo, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe:
26 U tagibiigu bo yigini ki digibi ki biga hali ŋanma ki ñani o niinni ki ŋa'o. ki biga bo dua ki naani nani yua kpe yeni. Ke u niwuligu siiga nni tianba bo maadi ke o kpe mɔno o.
26 E ele, gritando e agitando-o muito, saiu, deixando-o como se estivesse morto, a ponto de muitos dizerem: — Morreu.
27 Ama Yesu bo cuo o nuugu ki fiin'o ke o jawaalo fii ki se.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Yesu n bo kua li dieli nni ya yogu yeni o ŋɔdikaaba baba, bi bo bual'o yeni u jiejiegu. «Be tieni ke tinba wani naa fidi beli ki ñani naa tagibiiga?
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que nós não pudemos expulsá-lo?
29 O bo ŋmiani ba: ya tagibiiga ye ne kan tuo ña ke li yaa tie yeni jaandi yaa kaa.
29 Jesus respondeu:
30 Bi bo siedi li kani ki tɔgini ki ñani Galile. Yesu nan bo k bua bi niba n bandi ban ye naani
30 E, tendo saído dali, passavam pela Galileia, e Jesus não queria que ninguém o soubesse,
31 Kelima o bo wangi o ŋɔdikaaba ki yedi ba: bi baa janbi o nilo bijua ki ten'o bi nisaaliba nuugi nni ban kpa'o ama o kuuma dana taa daali o baa fii bi tinkpiba siiga nni.
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia:
32 O ŋɔdikaaba bo k gbadi li maama niima nni. Ama bi bo jie yeni ban bual'o li po.
32 Eles, porém, não compreendiam isto e tinham medo de perguntar.
33 Ban bo pundi ya dogu ke bi yi Kapeenawomi. Yesu n bo ye deni yeni ba o bo buali ba? Yi bo nia bee u sanu nni?
33 Chegaram, então, a Cafarnaum. Estando em casa, Jesus perguntou aos discípulos:
34 Ama bi bo ŋmini silbi kelima u sanu nni bi bo nia yeni bi lieba. ke ban bandi yua baa tie liiga yua.
34 Mas eles se calaram, porque, no caminho, tinham discutido entre si sobre quem era o maior.
35 Lanwani Yesu bo kali ki yini ban piiga n niba lie yeni ki maadi ba: Yua bua wan tua i liiga yua se wan tuo ke wani n njuodi yi siiga nni ki guani tuo ke o tie bi niba kuli naaciemo.
35 E Jesus, assentando-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Lanwani o bo taa ki bonñidiga ki sieni bi siiga nni, ki gua taa'o ki ŋmabi ki maadi ba:
36 Trazendo uma criança, colocou-a no meio deles e, tomando-a nos braços, disse-lhes:
37 Yua tuo candi a bila ne siigi nni ba yendo kelima n ya yeli po o candi mine. yua n candi ni waa candi mini baba kaa o candi yua n sɔni n mɔ i.
37 — Quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, recebe a mim; e quem receber a mim, não é a mim que recebe, mas aquele que me enviou.
38 Jan bo yedi «canbáa t la ja baa ne ke o beli ki yaandi o sanpola a yeli po ke t yie o po kelima waa ŋua ti.
38 João disse a Jesus: — Mestre, vimos um homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não nos seguia.
39 Ama Yesu bo guani ki yed'o. Daa tiedi mani o po kelima nilo baa ki ye ki tieni yaalidigu tuonli n yeli po. ki gɔ guani ki maadi n po maabiigu.
39 Mas Jesus respondeu:
40 ki kɔni yeni t kuli tie t yua i.
40 Pois quem não é contra nós é a favor de nós.
41 Yua teni yi m ñinma kelima n yeli po kelima i ti Kirisi niba o luo o panpaani.
41 Pois aquele que lhes der de beber um copo de água, em meu nome, porque vocês são de Cristo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
42 Ama yua ba tuulini ya bidi n daanni nni po ne ke baa yendo tudi u Tienu sɔnu li baa ŋani ki cie li daano ban lan'o li naali ki lu 'o m ñinciamanni.
42 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse jogado no mar.
43 A nuugu ya cedi ke a tie t tuonbiidi ŋan jia'o. Aya kua u Tienu deni ki pia nuuyendu
43 E, se a sua mão leva você a tropeçar, corte-a; pois é melhor você entrar aleijado na vida do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, para o fogo que nunca se apaga
44 Li baa ŋani a po ki cie yeni ŋan ya pia nuugi lie. ban lu ŋa u muubugu nni, ya muu kan gbidi nni.
44 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
45 A taali mo ya cedi ke a tie t tuonbiidi ŋan jia'o.
45 E, se o seu pé leva você a tropeçar, corte-o; pois é melhor você entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno
46 Yua kua u Tienu deni ki pia taayenli li baa ŋani o po ki cie ŋan ya pia taana lie ban lu ŋa u muubuogu nni.
46 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
47 A nuubila mo ya tie a po tingbali bonla ŋan lɔgidi ba. A ya pia nuubiyenli ki baa kua u Tienu deni li baa ŋani a po ki cie ŋan ya pia nuubila lie ban nan la ŋa u muubuogu nni.
47 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o; pois é melhor você entrar no Reino de Deus com um olho só do que, tendo os dois, ser lançado no inferno,
48 Naani ke a bonfuoda lugi yogu kuli k kan kpe yeni u muu n co naani k kan gbindinni.
48 onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga.
49 O muu n baa tɔgini ki saali bi niba kuli naani nani n yaama yen.
49 — Porque cada um será salgado com fogo.
50 M yaama mani ama o ya t luo u manu yi baa taa be yo ki gua mangi ma? Yaa ye mani ye i lieba yeni m yanduanma.
50 O sal é bom; mas, se o sal vier a se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor? Tenham sal em vocês mesmos e paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.