Marcos 12

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jesus benmarneyolyolmi parable manbu manwarlkkaykenh kunwok. Wanjh yimeng, “Nakudji bininj nawu kunred karrmi, nawu dudji manrakel manwern manbu grapes bu djolengwernmerrinj. Birriwodjwarnahwarnamkang dja birribolkkarungi kore ngarre manbu grapes birrimelmi. Mak marnbom kunrurrk ba birribidbom birribolknahnani warridj. Wanjh benyikurrmeng yikahwi nawu birrihmarnedurrkmirri bu kabirrinahnan nuye dja nungka wanjh wam kubolkbuyika.
1 Então Jesus começou a lhes ensinar por meio de parábolas: “Um homem plantou um vinhedo. Construiu uma cerca ao seu redor, um tanque de prensar e uma torre para o guarda. Depois, arrendou o vinhedo a alguns lavradores e partiu para um lugar distante.
2 Kaluk bu yerrekah manmekbe grapes wanjh djolengminj dja kumwam ngarre bu birrimoyhmangikenh. Wanjh nakudji bimunkeweng nawu kabihmarnedurrkmirri kore birrimekbe nawu birribolknahnani, ba kabirrimarnelarlmang manbu manme.
2 No tempo da colheita da uva, enviou um de seus servos para receber sua parte da produção.
3 Dja bedda birridarrkidmey dja birribom. Wanjh birridulkkihmunkeweng bu minj njale mak birriwoyi.
3 Os lavradores agarraram o servo, o espancaram e o mandaram de volta de mãos vazias.
4 Wanjh bininj nawu karrmi kunred bimunkeweng nabadbuyika bininj nawu bimarnedurrkmirri. Kaluk nakka birridjumduhkeng dja kunwarrehwarre birrimarneyimeng.
4 Então o dono da terra enviou outro servo, mas eles o insultaram e bateram na cabeça dele.
5 Mak biyawoyhmunkeweng nabuyikawali, dja nakka wanjh birribom birrikukkurrmeng. Birriwern benmunkeweyi namekbe bininj dja nakka bindidjalbuni nawu birrihmarnedurrkmirri dja bindingorengmunkeweyi mak yikahwi nakka bindibuni bindikukkurrmi, birridoweni.
5 O próximo servo que ele mandou foi morto. Outros servos que ele enviou foram espancados ou mortos,
6 Wanjh nawu bininj bibalhkarrmi nadjalkudji bu kabimunkewe. Kaluk nakka wanjh beywurd nuye nawu biwernhmarnedjareni duninjh. Wanjh bimunkeweng dja marneyimerrinj, ‘Birrimekbe bininj minj baleh kabirriyime nuye, dja nahni nawu beywurd ngardduk!’ Wanjh bimunkeweng.
6 até que só restou um: seu filho muito amado. Por fim, o dono o enviou, pois pensou: ‘Certamente respeitarão meu filho’.
7 Kaluk bedda nawu birridi kunred nuye, wanjh bedda birrimarneyimerrinj, ‘Nahni beywurd nuye! Dja mahni kunred wardi nungka kamang bu kornkumo kabiwon. Mah, dja karribu wanjh kunukka ngad kadberre karrimang.’
7 “Os lavradores, porém, disseram uns aos outros: ‘Aí vem o herdeiro da propriedade. Vamos matá-lo e tomar posse desta terra!’.
8 Wanjh birrimey namekbe beywurd dja birribom birrikukkurrmeng, wanjh birribalkukburriweng kuberrkkah kore manrakel dulkmirnerri.”
8 Então o agarraram, o mataram e jogaram seu corpo para fora do vinhedo.
9 Dja Jesus bendjawam, “Kaluk baleh kayime namekbe bininj nawu kunred nuyekih? Wanjh kamre kabenbun nawu kore benyikurrmeng birrimekbe bininj. Wanjh mahni kunred, kabenbalwon birribadbuyika bininj.
9 “O que vocês acham que o dono do vinhedo fará?”, perguntou Jesus. “Ele virá, matará os lavradores e arrendará o vinhedo a outros.
10 Yiddok ngudda ngurribengmidjdanj bu minj ngurribimngeybuyi kore djurra kahbimbuyindi bu kayime, ‘Manbu kunwardde kore bininj kabirrihmarnbun wanjh birriwarddeburriweng, dja bolkkime marnbuyindanj manwarddekuken duninjh, manbu kabirrikurrme werrk kore kunrurrk.
10 Vocês nunca leram nas Escrituras: ‘A pedra que os construtores rejeitaram se tornou a pedra angular.
11 Nawu Kawohrnan Rowk kuhni wanjh kurduyimeng, wanjh kundjalmakkaykenh bu karrinang kurduyimerranj.’” [Psalm 118:22-23] Kuhni rowk nawu Jesus yolyolmi.
11 Isso é obra do Senhor e é maravilhosa de ver’?”
12 Wanjh birrimekbe bininj nawu birrihwohrnawohrnani bininj nawu Jews, wanjh birriburrbuni kunmekbe kore yolyolmeng parable bu wanjh bedda benhyolyolmi, dja kunmekbekenh birridjareni birridarrkidmayi nawu Jesus. Kaluk bedda bindikengehmi birriwern birribuyika bininj nawu birrimarnemirnderri Jesus nuye, wanjh bedda birridjalbawong, dja birriwam rowk.
12 Os líderes religiosos queriam prender Jesus, pois perceberam que eram eles os lavradores maus a que Jesus se referia. No entanto, por medo da multidão, deixaram-no e foram embora.
13 Kaluk bu yerrekah, nawu birrihwohrnawohrnani bindimunkeweng yikahwi bininj kore Jesus. Bedda wanjh nawu Pharisees dja mak yikahwi bininj nawu birridjareni King Herod. Dja bedda birridjareni Jesus birrimayi bu kawohyime kunbuyika kunwok.
13 Mais tarde, os líderes enviaram alguns fariseus e membros do partido de Herodes com o objetivo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
14 Wanjh birrimyikang kore nungka dja birrimarneyimeng, “Nawu Kanhbukkabukkan, ngad ngarriburrbun bu ngudda yiwoybuk bininj. Ngudda mak minj yikele bu baleh nawu bininj nawu birribuyika kabirrihburrbun bu nguddahkah. Dja yidjalweykan kunwoybuk dorrengh manbu kore God kadjare. Wanjh kanmarneyimen ngadberre, yiddok kunukka kunmak dja nuk kunwarre bu ngarrikarremulewan money nawu taxes nuye Caesar?
14 Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto. É imparcial e não demonstra favoritismo. Ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. Agora, diga-nos: É certo pagar impostos a César ou não?
15 Yiddok ngarrikarremulewan dja kunubewu burrkyak?”
15 Devemos pagar ou não?”. Jesus percebeu a hipocrisia deles e disse: “Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha? Mostrem-me uma moeda de prata,
16 Wanjh birriwong Jesus namekbe coin. Dja nungka djawayhmeng, “Nangale kahbimdi kore coin? Mak nangale kahngeydi?” Wanjh bedda birriyimeng, “Nawu Caesar.”
16 Quando lhe deram a moeda, ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”. “De César”, responderam.
17 Kumekbe Jesus benmarneyimeng, “Bonj. Wanjh ngurriwo Caesar njalehnjale nawu nuyekih. Dja kore God, wanjh ngurriwo njalehnjale nawu God nuye.” Kaluk kunmekbe bu birribekkang Jesus yimeng bedberre, wanjh birrikangebarrhmeng.
17 “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele. Sua resposta os deixou muito admirados.
18 Wanjh yikahwi nawu Sadducees birrimyikang Jesus. Kaluk nawu Sadducees kabirriyime bininj bu kabirridowen, wanjh minj mak kabirriyawoyhdolkkan kore kundowikenh. Wanjh birridjawayhmeng Jesus.
18 Depois vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos, e perguntaram:
19 Wanjh birriyimeng, “Nawu Kanhbukkabukkan, kore Moses bimbom, yimeng bu nakudji bininj karrowen, dja kabibawon ngalbininjkobeng kakamarrdukundi dja wurdyawyak, wanjh nawu benedanginj nuye kabenemarren ngahli daluk, ba bu wurdyaw kabenemarnekarrme nuye nawu nayungkih doweng.
19 “Mestre, Moisés nos deu uma lei segundo a qual se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho que dará continuidade ao nome do irmão.
20 Kaluk yimankek kumekbe birridi seven bininj nawu birridanginj. Wanjh nayungkih nawu bimey daluk dja nungka wanjh doweng mak manembeywurdyakni, minj karrmeninj wurdyaw.
20 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos.
21 Rerre wanjh nabuyikawali bikamarrdjukunmey ngalbu daluk. Wanjh nungka mak doweng rerreh dja manembeywurdyakni rerreh. Mak nabuyika kunmekbe rerreh yimerranj nuye.
21 O segundo irmão se casou com a viúva, mas também morreu sem deixar filhos. Então o terceiro irmão se casou com ela.
22 Kaluk birriwern nawu birrimekbe seven birridanginj, birribebbehmey ngalmekbe daluk ngalkudjiwi dja bedda birridowerrinj rowk. Kaluk birrimekbe nawu birridanginj minj birribornayi wurdyaw. Wanjh rerre ngalmekbe daluk doweng.
22 O mesmo aconteceu até o sétimo irmão, e nenhum deixou filhos. Por fim, a mulher também morreu.
23 Dja ngaldjalkudji ngalmekbe daluk bedberreni birrimekbe nawu seven birridanginj. Wanjh kaluk yerrekah, bu bininj kabirridolkkarren kumidjbeh, kaluk baleh nawu bininj nuyekih duninjh ngalmekbe daluk?”
23 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
24 Wanjh Jesus yimeng, “Njalekenh ngudda ngurriwarrewong bu ngurridjalbawong kunwoybuk? Yiddok ngudda minj ngurriburrbun kore baleh kahyime nawu djurra? Mak yiddok ngudda minj ngurriburrbun manbu God nuye kundulkarre?
24 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Wanjh bukkabukkan. Bu bininj kabirridolkkarren kore kumidjbeh, minj kabirriyawoyhmarren, dja bedda wanjh kabirriyimerran bu karohrok nawu angels kore heaven.”
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
26 “Kaluk ngudda ngurrinang djurra kore baleh God yimeng bu bininj kabirridolkkarren kore kumidjbeh. Dja nawu kayolyolme kore Moses bimbom bu kundalk manbu rungihrungi, wanjh kabimdi kayime bu God kuhni bimarneyimeng Moses, ‘Ngaye nawu God nuye Abraham, dja nawu God nuye Isaac, dja nawu God nuye Jacob.’ [Exodus 3:6]
26 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nos escritos de Moisés, no relato sobre o arbusto em chamas? Deus disse a Moisés: ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’.
27 Wanjh nawu God nakka bininj bedberre nawu kabirrihdarrkiddi, minj nakka bedberre nawu birridowerrinj. Ngudda nawu Sadducees wanjh minj ngurriwernhburrbun kore kunwoybuk ngarre.”
27 Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos. Vocês estão completamente enganados!”.
28 Kaluk nakudji bininj kumwam kore Jesus. Nungka nawu kabindihbukkabukkan mankarre. Kaluk nungka benbekkang bu Jesus birrihdangwerreni nawu Sadducees dja Pharisees. Dja mak bininj binang Jesus bu benwokdurndiweyi kunwok manmak benmarneyimi kore bedda birrimdjawani. Wanjh nungka kumwam dja bidjawam Jesus, “Baleh manbu mankarre mankkukenh, bu karrokme mankarrebubuyika ngarre?”
28 Um dos mestres da lei estava ali ouvindo a discussão. Ao perceber que Jesus tinha respondido bem, perguntou: “De todos os mandamentos, qual é o mais importante?”.
29 Kaluk nungka Jesus yimeng, “Manbu karrokme mankarrebubuyika wanjh makka mahni, ‘Ngurribekka ngudda nawu Israel ngunkebmawahmeng! God nawu Kawohrnan kadberre, wanjh nakka nadjalkudji Kawohrnan Duninjh.
29 Jesus respondeu: “O mandamento mais importante é este: ‘Ouça, ó Israel! O Senhor, nosso Deus, é o único Senhor.
30 Ngurrimarnedjarenin nawu Kawohrnan ngudberre God bu kunkange dorrenghnin, dja mak kunmalng dorrengh, dja mak kunmayali dorrengh, dja mak kunngudj dorrengh.’ [Deuteronomy 6:4-5]
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua mente e de todas as suas forças’.
31 Dja manbadbuyika mankarrekukenh, makka wanjh, ‘Yimarnedjarenin nawu nguneredbo bininj yiman kayime ngudda yimarnedjaremerren yingandeleng bulkkidj duninjh.’ [Leviticus 19:18] Kaluk mahni mankarre bokenh wanjh makka manwernhkukenh duninjh, dja mak karrokme mankarrebubuyika ngarre rowk.”
31 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’. Nenhum outro mandamento é maior que esses”.
32 Wanjh nahni bininj nawu bidjawam Jesus yimeng, “Nawu kanbukkabukkan, makka wanjh manmak bu yiyimeng. Ngudda mandjad bu yiyimeng kore yiyolyolmeng njalehnjale. God wanjh nadjalkudji nawu Kawohrnan dja minj nabuyika God mak kabenerohrok.
32 O mestre da lei respondeu: “Muito bem, mestre. O senhor falou a verdade ao dizer que há só um Deus, e nenhum outro.
33 Kaluk ngad wanjh karrimarnedjare bulkkidj duninjh bu kunkange dorrengh, kunmayali dorrengh, dja kunngudj dorrengh. Mak karrimarnedjare nawu ngarriredbo bininj yiman kayime karrimarnedjaremerren. Wanjh mahni mankarre makka manwernhkukenh duninjh, manbu kayurrhke mankarrekilelk kore karriwon njalehnjale kore God dja mak bu karrimarnekinje mayh.”
33 E sei que é importante amá-lo de todo o meu coração, de todo o meu entendimento e de todas as minhas forças, e amar o meu próximo como a mim mesmo. É mais importante que oferecer todos os holocaustos e sacrifícios exigidos pela lei”.
34 Wanjh Jesus binang nawu bininj bu yimeng mandjad. Dja bimarneyimeng, “Ngudda wanjh darnkih bu yingimen kore God kawohrnan rowk.” Kaluk bu yerreyerre, minj nangale bininj kelebukniwirrinj bu birridjawayi Jesus.
34 Ao perceber quanto o homem compreendia, Jesus disse: “Você não está longe do reino de Deus”. Depois disso, ninguém se atreveu a lhe fazer mais perguntas.
35 Wanjh Jesus yolyohyolyolmi bedberre kore Temple kore kuberrkkah. Dja yimeng, “Njalekenh nawu kabindihbukkabukkan mankarre kabirrihyime bu Christ nakka beywurd nuye David?
35 Mais tarde, enquanto ensinava o povo no templo, Jesus fez a seguinte pergunta: “Por que os mestres da lei afirmam que o Cristo é filho de Davi?
36 Kaluk nawu David naweleng, kore nawu Namalngmakkaykenh bimarnewokdi, wanjh yimeng, ‘God nawu Kawohrnan Rowk bimarneyimeng nawu Kawohrnan Rowk ngardduk, “Yinin kore kukun ngardduk, ba bidkenhwon nawu ngundinjirrhmiwon kore ngudda bu yibenkukmelme bedberre.” ’ [Psalm 110:1]
36 O próprio Davi, falando por meio do Espírito Santo, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
37 Ngurribekkang? David nungandeleng bingeybom Christ biyingkihmarneyimeng ‘Nawu Kawohrnan ngardduk’ dja yiddok kunukka bu Christ beywurd nuye David?”
37 Uma vez que Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”. E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Wanjh Jesus munguyh yolyolmi bedberre birriwern bininj. Bu yimeng, “Ngurrinahnarrimen bedberre nawu kabindihbukkabukkan mankarre! Bedda nawu kabirridjare bu kabirriwohrewohre dja mak kabirridjongbuyindi kunmadj manbu kabenmarnbun bedda kabirrikukenworren. Mak kabirridjare bu bininj kabindimakwan kore birribuyika.
38 Jesus também ensinou: “Cuidado com os mestres da lei! Eles gostam de se exibir com vestes longas e de receber saudações respeitosas quando andam pelas praças.
39 Mak kabirridjare kabirriyerrkan kubolkkuken kore yiwarrudjkenh kunrurrk, dja mak kore mulil bu manme kabirringun.
39 E como gostam de sentar-se nos lugares de honra nas sinagogas e à cabeceira da mesa nos banquetes!
40 Bedda nawu kabindikukyimang dja mak kabindimarnedjirdmang nawu kamahkamarrdjukun kore kururrk bedberre. Wanjh rerre bedda yimankek kabirribalmarnburren bu birrimak kore kabirrihdedjkuyenghme bu kabirrihdi yiwarrudj. Kalukburrk God kabendjadme bu kunkimuk duninjh, dja mak kabenbun birrimekbe bininj kunmekbekenh.”
40 No entanto, tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados”.
41 Jesus wanjh ningihni kore darnkih nawu kunwarddekenh money birrihkukdahkendongi box kore Temple kuberrkkah. Wanjh bennani bininj bu birrihkurrmi nawu kunwardde money. Kaluk birriwern bininj nawu birriwarddekimukni bu birridahkendongi nawern money kore Temple ngalengngarre.
41 Jesus sentou-se perto da caixa de ofertas do templo e ficou observando o povo colocar o dinheiro. Muitos ricos contribuíam com grandes quantias.
42 Wanjh kumekbe ngalkudji daluk ngalbu ngalkodjmongni kumwam dja kurrmeng bokenh nawu kilehkilelk yiman coins. Kaluk namekbe minj nabalwernniwirrinj yiman bokenh cents.
42 Então veio uma viúva pobre e colocou duas moedas pequenas.
43 Kaluk Jesus wanjh benkayhmeng nawu benbukkabukkani nuye. Dja yimeng, “Woybukkih duninjh marneyime ngudberre. Ngahli ngalbu ngalmarladj ngalkodjmong kurrmeng djal bokenh kilehkilelk. Mak ngaleng kurrmeng rowk nawu karrmihkarrmi, dja benyurrhkeng birribuyika nawu birrikurrmi kore kunwarddekenh box.
43 Jesus chamou seus discípulos e disse: “Eu lhes digo a verdade: essa viúva depositou na caixa de ofertas mais que todos os outros.
44 Nawu birrikuken kabirrikarrme nawern namakmak, dja bedda birridjalkurrmeng nawu minj birridjareniwirrinj birrikarrmeninj. Dja ngahli daluk, ngalka ngalmarladj wanjh ngaleng kurrmeng rowk nawu karrmihkarrmi. Mak ngaleng minj karrmeninj namekbe kunwardde ba bu bibidyikarrmerrimeninj bu manme mayinj, wanjh ngaleng kurrmeng rowk.”
44 Eles deram uma parte do que lhes sobrava, mas ela, em sua pobreza, deu tudo que tinha”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.