Gênesis 42
God Nuye Kunwok (GUP) vs VC
1 Bu Jacob bekkang manme manbu manmim birrikarrmi kore Egypt, wanjh nungka benmarneyimeng bebeywurd nuye, yimeng, “Njalekah ngudda ngurrihdjalkuknarren?”
1 Jacó, sabendo que havia trigo no Egito, disse aos seus filhos: "Por que estais olhando uns para os outros?
2 Dja mak yimeng, “Kandibekka, ngaye ngabekkang bu manmim kabirrikarrme kore Egypt. Ngurriray kumekbe dja ngurrikan kunwardde ngurrimimmang kadberre, ba kunu karridarrkid dja minj karridowen.”
2 Eu soube que há trigo no Egito. Descei lá e comprai-o para nós; poderemos assim viver e escaparemos à morte."
3 Wanjh ten nawu Joseph birridangerrinj birriwam kabirrimang manmim kore Egypt.
3 E os dez irmãos de José desceram ao Egito para comprar trigo.
4 Dja Jacob keleni bu Benjaminj birridjarrkrawinj, marndi baleh yarrkka kunyid biwohmarnengalmeninj, wanjh kunmekbekenh kunu nungka minj bimunkewemeninj Benjaminj nawu Joseph ngalbadjan ngalkudji berrewoneng.
4 Jacó não deixou partir com seus irmãos Benjamim, irmão de José, "com medo, pensava ele, de que lhe acontecesse alguma desgraça."
5 Wanjh kunu Israel nuye bebeywurd birrimdjarrkbebmeng birribuyika bininj nawu birrimwam kabirrimang manmim, dja manme birriyawarreni kore kubolkwarlah Canaan warridj.
5 Os filhos de Israel chegaram, pois, no meio de uma multidão de outros para comprar víveres, porque a fome reinava na terra de Canaã.
6 Kaluk Joseph wohrnawohrnani kore kubolkwarlah Egypt, dja nungka wanjh mimweykani bedberre bininj rowk. Wanjh kunu bu Joseph nuye birridangerrinj birribebmeng, birrimarneboddanj kanjdji birrirorrenani.
6 José era o governador de toda a região, e era ele quem vendia o trigo a todo o mundo. Desde sua chegada, os irmãos de José prostraram-se diante dele com o rosto por terra.
7 Bu Joseph bennang nawu birridanginj nuye, wanjh kundjalmekbe benkukburrknang, dja bu baleh yarrkka benhmarneyimi, wanjh yiman yerreh benkukwakwani, dja warridj bu wokdi bedberre wanjh yiman yerreh benduy, dja bendjawam, “Ngudda balehbeh ngurrimdolkkang?” Bedda birriwokmey, “Ngad ngarrimdolkkang kubolkwarlah Canaan, manme ngarridjare ngarrimang.”
7 José reconheceu-os imediatamente, mas, comportando-se com eles como um estrangeiro, disse-lhes com rudeza: "Donde vindes?" "Da terra de Canaã, responderam eles, para comprar víveres."
8 Kaluk Joseph benkukburrknang nawu birridanginj, dja bedda minj nungka birrikukburrknayi.
8 Foi assim que José reconheceu a seus irmãos, mas eles não o reconheceram.
9 Wanjh nungka bengdayhmeng bu korrokoni benbukirribom. Wanjh benmarneyimeng, “Ngudda ngurrimwam ngurribolknabolknan, wardi ngurribolkyawan kore baleh yimankek ngurrimkuningimen kandibun!”
9 E lembrava-se dos sonhos que tivera outrora a respeito deles; disse-lhes: "Vós sois espiões: viestes explorar os pontos fracos do país."
10 Bedda birriwokmey birriyimeng, “Ngudda nawu yiwohrnan, burrkyak, ngad nawu ngarrimarladj, ngad wanjh ngarrimwam manme ngarrimang.
10 "Não, meu senhor, responderam, teus servos vieram comprar víveres.
11 Ngad wanjh kornkumo nadjalkudji ngadberre, ngad nawu ngarrimarladj wanjh ngarriwoybuk, minj ngarrimrawinj ngarribolknabolknankenh.”
11 Somos todos filhos dum mesmo pai, somos gente honesta; teus servos não são espiões."
12 Wanjh nungka yimeng bedberre, “Burrkyak, dja ngurrimwam ngurribolkyawan kore baleh yimankek ngurrimkuningimen kandibun”
12 "Não é verdade -, disse-lhes ele, viestes explorar os pontos fracos do país."
13 Dja bedda birrimarneyimeng, “Ngad nawu ngarrimarladj wanjh twelve ngarridangerrinj, kornkumo nakudji ngadberre, nawu kani kore kubolkwarlah Canaan. Yina, nawu nayahwurd duninjh bolkkime kabenedjarrkni Ngabbard, dja nakudji yakminj.”
13 Eles responderam: "Somos doze irmãos, filhos dum mesmo pai, na terra de Canaã. O mais novo está agora em casa de nosso pai, o outro já não existe."
14 Joseph benmarneyimeng, “Wanjh yiman ngaye ngayimeng ngudberre, ngudda ngurrimwam ngurribolknabolknan.
14 José disse-lhes: "É bem como eu disse: sois espiões.
15 Dja kuhni wanjh ngakurduyime rohrokme ngudberre. Ngawokrayekworren Pharaoh nuye kunngey dorrengh, bu nayahwurd minj kamre, ngudda minj kondah ngurribolkbawon.
15 Sereis, aliás, postos à prova: pela vida do faraó, não saireis daqui antes que tenha vindo vosso irmão mais novo.
16 Ngurrimunkewemen nakudji kabimkan ngurridanginj nawu nayahwurd, dja ngurribuyika ngurridangbalhmiyindi kore prison, ba kunu kunwok ngudberre ngarohrokme, ngaburrbun bu ngudda kunwoybuk ngurriwokdi. Dja bu burrkyak, wanjh ngawokrayekworren kore Pharaoh kunngey dorrengh bu ngudda woybukkih ngurrimwam ngurribolknabolknankenh.”
16 Mandai um de vós buscá-lo; enquanto isso, ficareis prisioneiros. Vossas palavras serão assim provadas, e veremos se dissestes a verdade. Do contrário, pela vida do faraó, sois espiões!"
17 Wanjh nungka bendangbalhmeng rowk bu kunbarnangarra danjbik.
17 E mandou metê-los numa prisão durante três dias.
18 Kaluk bu kunbarnangarra danjbik Joseph benmarneyimeng, “Kuhni ngurrikurduyimen dja ngurridarrkid, dja ngaye ngamarnekele God.
18 No terceiro dia, José disse-lhes: "Fazei isto, e vivereis, porque sou cheio do temor a Deus.
19 Bu ngudda bininj nawu ngurriwoybuk wanjh nakudji nawu ngurridanginj dangbalhmiyindin kondah kore prison, dja ngurribuyika nawu wanjh ngurridurnderren, dja manmim ngurrikan bedberre nawu kabirrini kured ngudberre nawu kabirrihmarrwe.
19 Se sois gente de bem, que um dentre vós fique detido em prisão; e os outros partam levando o trigo para alimentar vossas famílias.
20 Dja ngurrimdjalka nayahwurd duninjh ngurridanginj, ba kunu kunwok ngudberre ngaburrbun kunwoybuk, dja minj ngurridowen.” Wanjh bedda birrimarnekodjdukmeng.
20 Trazei-me então vosso irmão mais novo, para que eu possa verificar a verdade de vossas palavras, e não morrereis." Foi o que fizeram.
21 Dja bedda birrimarneyimerrinj, “Woybukkih wanjh ngad kunwarre karrimarneyimeng nawu karridanginj. Ngad karrinang nungka kangewarreni bu nungka kandjawadjawani kadberre bu minj karribuyi, dja ngad minj karrimarrkmayi, wanjh kunmekbekenh kunu karrikangewarre, kuhni kurduyimerranj kadberre.”
21 Disseram uns aos outros: "Em verdade, expiamos o crime cometido contra o nosso irmão, porque víamos a angústia de sua alma quando ele nos suplicava, e não o escutamos! Eis por que veio sobre nós esta desgraça!"
22 Reuben benwokmey, “Ngaye ngayimeng ngudberre, ‘Yuwn kunwarre ngurrimarneyime nawu yawurrinj.’ Dja ngudda minj kandimarrkmayi, wanjh bolkkime ngadmanwali kunwarre kumwam kadberre bu kunkurlba nuye karremulewayindanj.”
22 "Não vos tinha eu dito, disse-lhes Rubem, para não pecardes contra o menino? Não quisestes ouvir-me, e eis agora que nos é reclamado o seu sangue!"
23 Bedda minj birriburrbuyi bu Joseph benbekkani, dja nungka bu wokdi bedberre wanjh kunwokbuyika kunwok wokdi, dja nabuyika biwokmulewani benmarneyolyolmi bu bedberrekih kunwok.
23 Ora, não sabiam que José os compreendia, porque lhes tinha falado por meio de um intérprete.
24 Wanjh nungka Joseph benbodmekenhwong dja dedjdjingmey nalkbuni, dja kaluk benmarneborledmeng yawoyhwokdi bedberre. Dja benmarneyimeng bininj nuye birrimey Simeon birridukkang kore kumirrk bedberre nawu birridanginj.
24 E José afastou-se deles para chorar. Voltou em seguida e falou-lhes; e escolheu Simeão, ao qual mandou prender na presença deles.
25 Joseph benwokrayekwong bininj nuye kabindimarnebarlke baladji bedberre nawu birridanginj nuye, manmim kabirridahkendong, dja kunwardde kabindibebbehmarnedurndiwe kore baladji bedberre, dja mak kabindiwon manme kabirrirekenh. Bu kuhni bindimarnekurduyimeng,
25 José ordenou depois que se enchessem de trigo os seus sacos, e que se pusesse o dinheiro de cada um em seu saco de viagem, e também que se lhes dessem provisões para o caminho: assim foi feito.
26 bedda manmim birridelengkurrmeng kubodme kore donkeys bedberre, wanjh birriwelengbolkbawong.
26 Eles carregaram o trigo sobre os seus jumentos e partiram.
27 Bu kukak birriwohyonginj wanjh kumekbe nakudji dangmarrhmey baladji nuye, manme kabiwon donkey nuye, wanjh nungka nang kunwardde nuye yongohyoy kore kurrangmaye baladji!
27 Na estalagem, abrindo um deles o seu saco para dar de comer ao seu jumento, viu que o seu dinheiro estava na boca do saco.
28 Wanjh benmarneyimeng nawu birridanginj, yimeng, “Kunwardde ngardduk ngandimarnedurndiweng. Kondah kahyo kore baladji ngardduk.” Wanjh bedda birrikangewarreminj dja birriborledmerrinj birrideldelmeng dja birriyimeng, “Baleh kuhni bu God kanmarnekurduyimeng kadberre?”
28 "Devolveram-me o meu dinheiro, disse ele aos seus irmãos; ei-lo aqui no meu saco!" Desfaleceu-se-lhes o coração, e, tomados de espanto, disseram uns aos outros: "Que é isto que Deus nos fez?"
29 Bu birrimarnebebmeng kornkumo bedberre nawu Jacob kore kubolkwarlah Canaan, wanjh birrimarneyimeng rowk nawu benmarnekurduyimerranj. Birriyimeng,
29 Voltaram para junto de Jacó, seu pai, na terra de Canaã, e contaram-lhe nestes termos tudo o que lhes tinha acontecido:
30 “Bininj nawu kawohrnan kumekbe kubolkwarlah, yiman yerreh kanduy ngadberre, kanmarneyimeng yiman bu ngad ngarriwam ngarribolknahbolknanikenh.
30 "O homem que governa o país nos falou asperamente e nos tomou por espiões.
31 Kunmekbe nungka yimeng ngadberre, dja ngad ngarrimarneyimeng, ‘Ngad ngarriwoybuk bininj, minj ngarrimrawinj ngarribolknabolknankenh,
31 Dissemos-lhe que éramos gente honesta, e não espiões;
32 dja ngad twelve ngarridangerrinj, kornkumo nakudji ngadberre. Nakudji yakminj, dja nawu nayahwurd duninjh bolkkime kabeneni Ngabbard kore Canaan.’
32 que éramos doze irmãos, filhos dum mesmo pai, dos quais um já não existia mais, e o mais novo estava no momento com nosso pai, na terra de Canaã.
33 Kunmekbe ngarriyimeng, wanjh namekbe bininj nawu kawohrnan kumekbe kubolkwarlah kanmarneyimeng ngadberre, ‘Kuhni wanjh ngaburrbun bu nguddambu ngurriwoybuk bininj. Ngurribawo nakudji nawu ngurridanginj kondah kore ngaye nganeni, dja ngurrika manme bedberre nawu ngurrihdjarrkni kured nawu kabirrimarrwe dja ngurridurnde.
33 O governador do país disse-nos: por isso reconhecerei se sois gente de bem: deixai junto de mim um de vossos irmãos, levai o trigo que precisais para alimentar vossas famílias, e parti.
34 Dja ngurrimka nawu nayahwurd duninjh ngudberre nawu ngurridanginj, ngurrimka kore ngaye ba kunu ngaye ngaburrbun bu ngudda minj ngurrimrawinj ngurribolknabolknankenh, dja ngudda wanjh ngurriwoybuk bininj. Wanjh kunu marnedurndiwe ngudberre nawu ngurridanginj, dja ngudda kamak ngurrire baleh yarrkka kondah kubolkwarlah dja ngurribayahme dja mak ngurriweykan njalehnjale.’”
34 Conduzir-me-eis então vosso irmão mais novo: assim saberei que não sois espiões, mas gente honesta. Eu vos devolverei então vosso irmão, e podereis negociar no país."
35 Bu bedda birriyakwong bu birrimarneyimi kornkumo, wanjh bedda birriwelengyakbom manme, wanjh birribebbehdobbokenhnang kunwardde bedberre benmarnebebbehyoy kore baladji bedberre! Bu bedda dja kornkumo bedberre birridobbokenhnang nawu kunwardde wanjh birrikeleminj.
35 E, esvaziando os seus sacos, eis que o pacote de dinheiro de cada um se encontrava em seu saco. Quando eles e seu pai viram seu dinheiro, tiveram medo.
36 Wanjh Jacob nawu kornkumo bedberre benmarneyimeng, “Ngudda kandibeywurdyakwon. Joseph yakminj, Simeon yakminj, dja bolkkime ngurridjare ngurrikan Benjaminj. Kuninjkunu wanjh nganmarnekurduyimerranj kunwarre duninjh.”
36 Jacó disse-lhes: "Vós me tirais os meus filhos! José já não existe, Simeão tampouco, e quereis me tomar ainda Benjamim! Tudo vem cair sobre mim!"
37 Wanjh Reuben bimarneyimeng kornkumo, yimeng. “Bu ngaye minj ngamyirrurndeng ke Benjaminj wanjh bonj, ngardduk beywurd bokenh yibenbenebun. Kanwo Benjaminj nganahnan dja ngaye ngamyirrurndeng ke.”
37 Rubem disse-lhe: "Tira a vida aos meus dois filhos, se eu não te reconduzir Benjamim! Confia-o a mim: eu to reconduzirei."
38 Dja Jacob yimeng, “Beywurd ngardduk minj kumekbe ngurridjarrkre, nawu benedanginj ngalbadjan ngalkudji berrewoneng doweng ngokko, dja nungka nadjalkudji kahdi. Bu yimankek ngurrire, nungka baleh yarrkka kunyid kabiwohmarnengalme, wanjh kunu kandimarnbun ngaye nawu ngabulu, kunnjilngwarre dorrengh ngarrowen ngamalngre kore Sheol.”
38 "Meu filho, tornou Jacó, não descerá convosco, porque seu irmão morreu, e só resta ele. Se lhe acontecesse um acidente nesta viagem que ides fazer, faríeis descer os meus cabelos brancos à habitação dos mortos, sob o peso da dor."
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 42, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.