Atos 17

God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wanjh Paul dja Silas benedjalley benebebmeng kore kunred bolkngeyyoy Amphipolis dja kubadbolkbuyika bolkngeyyoy Apollonia. Wanjh yerrekah kunu benebalbebmeng kore kunred bolkngeyyoy Thessalonica. Bininj nawu Jews birrihni dja birrikarrmi kunrurrk synagogue bedberre manbu yiwarrudjkenh.
1 Paulo e Silas passaram pelas cidades de Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga .
2 — ausente —
2 Conforme o seu costume, Paulo foi lá e nos três sábados seguintes falou sobre as Escrituras Sagradas com as pessoas que estavam ali na sinagoga.
3 — ausente —
3 Paulo lhes explicava e provava que o Messias precisava sofrer e que, depois de morrer, tinha de ressuscitar. Ele dizia: — Este Jesus que estou anunciando a vocês é o Messias.
4 Yikahwi bininj nawu Jews birriwoybukwong Paul kore benmarnemulewani, wanjh bedda birriraworrinj Paul dja Silas. Kumekbe kunred birrihni birribadbuyika bininj nawu minj bedda Jews, dja yikahwi bedda warridj birridjalwoybukwoni God. Birrimekbe nawu birriwern, dja mak birriwern daluk nawu birrikukenni birriwoybukwoni warridj.
4 Paulo e Silas conseguiram convencer disso algumas daquelas pessoas, as quais se juntaram a eles. Um grande número de não judeus convertidos ao Judaísmo e muitas senhoras da alta sociedade também se juntaram ao grupo.
5 Yikahwi birribuyika nawu Jews minj birriwoybukwoyi Jesus dja wanjh birrinjirrhmiwoni nawu Paul dja mak birrinjilngwarreminj bu bindinang birribuyika birrimunkekadjungi Paul. Wanjh bindimey bininj nawu birriwarreni, dja bindidjarrkmirndemornnameng kukudjiwi bu birrikayhmirey. Wanjh bindimarnbom birriwern bininj birrinjilngwarreminj nawu kumekbe kunred birrihni, dja birrirlobmeng kore kunrurrk nuye nakudji namak bininj nawu ngeyyoy Jason. Bedda birridjareni bindingalkeyi bu bindimbebkemeninj Paul dja Silas ba bu kabindiwelengname kuberrk kore bininj birrihni nawu birrimirndewernni.
5 Mas os judeus ficaram com inveja. Eles foram buscar alguns homens maus entre os malandros das ruas e formaram um grupo de desordeiros. Estes fizeram muita confusão na cidade e atacaram a casa de Jasão, procurando Paulo e Silas a fim de os levar para o meio do povo.
6 — ausente —
6 Mas, como não os encontraram, levaram à força Jasão e alguns outros irmãos até a presença das autoridades da cidade, gritando: — Aqueles homens têm provocado desordens em todos os lugares! Agora chegaram até a nossa cidade,
7 — ausente —
7 e Jasão os hospedou na casa dele. Eles estão desobedecendo às leis do Imperador romano, dizendo que existe outro rei, chamado Jesus.
8 Birridjalwern bininj dja mak nawu birriwohrnawohrnani bedda birrinjilngwarrehwarreminj bu birribekkang kuninjkunu kunwok.
8 Tanto a multidão como as autoridades ficaram agitadas quando ouviram essas palavras.
9 Wanjh bedda bindikukyirrurrkmey kunwardde nawu Jason dja mak nawu birridjarrkdi kumekbe dja wanjh kumekbe bindibawong bu bindimunkeweng birriwam.
9 E as autoridades soltaram Jasão e os outros, depois que eles pagaram a quantia exigida para isso.
10 Kaluk kunmekbeni balyimerranj kukakni wanjh nawu birridangerrinj kore Jesus bedda bindimunkeweng Paul dja Silas. Bu benewam kore kunred bolkngeyyoy Beroea. Bu kumekbe benebolkmey wanjh benebaldjalngimeng kore kunrurrk synagogue manbu Jews bedberre.
10 Logo que anoiteceu, os irmãos enviaram Paulo e Silas para a cidade de Bereia. Quando chegaram lá, eles foram à sinagoga .
11 Nawu Jews bininj birrihni kore Beroea birridjalmayalimakni, minj bedda birrirohrokniwirrinj nawu bininj birrihni kore kunred Thessalonica, bu bedda wanjh birridjareni bindiwokbekkayi Paul dja Silas. Bedda bindibekkani mardabbabba duninjh bu birrikunibimnani kore djurra bimbuyindanj bu woybukkih kore bindihmarnemulewani bedberre.
11 As pessoas dali eram mais bem-educadas do que as de Tessalônica e ouviam a mensagem com muito interesse. Todos os dias estudavam as Escrituras Sagradas para saber se o que Paulo dizia era mesmo verdade.
12 Wanjh nanihnjanu nawu birriwern Jews bininj birriwoybukwong Jesus. Dja mak yikahwi bininj dja birrikukenni daluk nawu minj Jews birriniwirrinj wanjh bedda birridjarrkwoybukwong Jesus Christ.
12 Assim muitos judeus naquela cidade creram, e também não judeus, tanto mulheres da alta sociedade como também muitos homens.
13 Wanjh Jews bininj nawu minj birriwoybukwoyi Jesus, nawu birrihni kunred Thessalonica wanjh bindiwobekkang bu Paul benhmarneyolyolmi God nuye kunwok kore kunred Beroea. Wanjh bedda birriwam birribebmeng Beroea bu wanjh kunyid bindimarnemarnbom nawu birrimirndewern bininj kumekbe. Dja mak bindimarnbom bininj birriyidduy duninjh.
13 Mas, quando os judeus de Tessalônica souberam que Paulo tinha anunciado a palavra de Deus também em Bereia, foram até lá e começaram a agitar e atiçar o povo contra eles.
14 Wanjh nawu birridangerrinj kore Jesus djalwerrkni birriyikoluy Paul dja birrimunkeweng wam kore kurruladid. Dja nawu Silas dja Timothy wanjh bedda beneyerrkang kumekbe kunred Beroea.
14 Então os irmãos enviaram Paulo imediatamente para o litoral; porém Silas e Timóteo ficaram em Bereia.
15 Wanjh bininj nawu birribebkeng Paul kore Bereabeh, wanjh birridjarrkwam djarreh kore kunredbuyika kabolkngeyyo Athens. Bu kumekbe bedda birribolkmey, wanjh Paul benmarneyimeng, “Ngurridurnden dja ngurrbenbenemarneyimen Silas dja Timothy bu ngadjare kabenemre werrk.” Wanjh Paul benbenemunkeweng bu benebolkbawong Athens.
15 Os irmãos que protegiam Paulo o levaram até a cidade de Atenas. Depois voltaram para Bereia, levando um recado de Paulo; ele pedia que Silas e Timóteo fossem encontrá-lo em Atenas o mais depressa possível.
16 Wanjh Paul kumekbe benbenemadbuni Silas dja Timothy. Wanjh nungka bolknabolknani kumekbe kore kubolkkimuk dja nang nawern nawu yehyeng idols birrimarneboddangeni bu birrimarnedi yiwarrudj. Wanjh nungka djalwernhnjilngwarreminj duninjh bu bennani kumekbe birrikurduyimi.
16 Enquanto estava esperando Silas e Timóteo em Atenas, Paulo ficou revoltado ao ver a cidade tão cheia de ídolos.
17 Wanjh nungka wam ngimeng kore Jews bedberre synagogue dja birridangwerrinj nawu Jews dja mak bininj nawu minj Jews nawu birrimarneboddangeni nawu God. Nungka munguyh djalrey kuberrk kore birriweykani yehyeng dja birridjaldangwerreni bininj nawu kumekbe birrihni.
17 Ele ia para a sinagoga e ali falava com os judeus e com os não judeus convertidos ao Judaísmo. E todos os dias, na praça pública, ele falava com as pessoas que se encontravam ali.
18 Kumekbe birrihni kunred yikahwi bininj nawu birringeyyoy Epicureans dja mak birribuyika nawu birringeyyoy Stoics. Nawu bedda birridjaldjareni birridjalburrbuyi kunbubuyika kunwern bu djalbedman. Wanjh nanihnjanu bininj birringalkerrinj Paul dja birridedjingmey birridangwerrinj nungka dorrengh. Yikahwi birriyimeng, “Nahni nawu wokwern njale kahmulewan kore kahyolyohyolyolme?” Yika nawu birriyimeng, “Kunubewu nungka kayolyolme nabubuyika gods nawu kunredbubuyikabeh.” Bedda kuninjkunu birriyimeng dja birribekkani Paul benmarnemulewani bu Jesuskenh dja mak bu nungka dolkkang kore kundowikenh.
18 Alguns professores epicureus e alguns estoicos discutiam com ele e perguntavam: — O que é que esse ignorante está querendo dizer? Outros comentavam: — Parece que ele está falando de deuses estrangeiros. Diziam isso porque Paulo estava anunciando Jesus e a ressurreição .
19 Wanjh birrimey Paul dja birrikang kore birrimirndemornnamerrenikenh bolkngeyyoy Areopagus. Wanjh bedda birridjawam, “Kanmarneyimen ngadberre bu kuhni kunkerrnge kore yibenhbukkabukkan.
19 Então eles o levaram a uma reunião da Câmara Municipal e disseram: — Gostaríamos de saber que novo ensinamento é esse que você está trazendo para nós.
20 Ngudda kuhni yibenhmarneyolyolmi kore kundjalkerrnge duninjh kunwok, dja ngad ngarridjare ngarrikarreburrbun.”
20 Pois você diz algumas coisas que nos parecem esquisitas, e nós gostaríamos de saber o que elas querem dizer.
21 Kaluk birriwern bininj nawu birrimdolkkang kubolkbubuyikabeh birriwam birriyerrkani munguyh kore Athens. Bedda dja mak bininj nawu birriyingkihni kumekbe wanjh birridjaldjareni birridjalmarneyolyolmerreni munguyh bu birriwokbekkarreni kore kunkerrngehkenh kunwok kumbebmeng bedberre. Kunmekbekenh kunu birridjareni birribekkayi nawu Paul.
21 É que todos os moradores de Atenas e os estrangeiros que viviam ali gostavam de passar o tempo contando e ouvindo as últimas novidades.
22 Wanjh Paul dolkkang danginj kubulkayh bedberre bininj nawu birrimirndemornnamerrinj kore birribolkngeybom Areopagus, wanjh benmarneyimeng, “Ngudda nawu binihbininj ngurrikang Athens, ngaye bengkan ngudberre bu ngudda munguyh ngurriburrbun gods ngudberre.
22 Então Paulo ficou de pé diante deles, na reunião da Câmara Municipal, e disse: — Atenienses! Vejo que em todas as coisas vocês são muito religiosos.
23 Bu ngaye ngawohrey kondanjkunu kururrkwern, wanjh ngahnaninani ngudberre nawu idols ngurrimarneboddangen. Dja mak nganang manwarddebalabbala kahyo kore mayh ngurribun bu ngurrikarrme yiwarrudj. Dja mak nganang warddebimbuyindi kore kayime, KONDANJKUNU WANJH KARRIMARNEDI GOD NAWU MINJ KARRIKUKBURRBUN. Dja wanjh ngaye ngayolyolme ngudberre naninjnanu God nawu ngudda ngurrimarneboddan dja minj ngurriwernhkukburrbun.
23 De fato, quando eu estava andando pela cidade e olhava os lugares onde vocês adoram os seus deuses, encontrei um altar em que está escrito: “ Ao Deus Desconhecido ”. Pois esse Deus que vocês adoram sem conhecer é justamente aquele que eu estou anunciando a vocês.
24 Wanjh nanihnjanu God nungka marnbom yehyeng rowk nawu kondanjkunu kurorrewaken. Nungka wanjh kadjalwohrnan rowk kore kaddum dja kurorre. Nungka minj kahyo kore bininj kabirrirurrkmarnbun kunbidwi bedberre.
24 — Deus, que fez o mundo e tudo o que nele existe, é o Senhor do céu e da terra e não mora em templos feitos por seres humanos.
25 Minj mak bininj kabirriwon yehyeng dja minj kabirribidyikarrme. Nungka minj kadjare rowk nawu ngad karrikarrme. Kaluk nungandeleng kabenngolekwon dja kabendarrkidwon bininj dja mak mayh rowk.
25 E também não precisa que façam nada por ele, pois é ele mesmo quem dá a todos vida, respiração e tudo mais.
26 Nungka bimarnbom nakudji nawu nayungkih duninjh bininj, dja bimarnbom namekbe nawu nadjalkudji bininj bu yimerranj birriwarlahkenh bininj rowk dja wanjh kanbebbehkurrmekurrmeng kore kubolkbubuyika rowk kore kondah kurorre karriwarlahminj. Dja mak God nungan bolkdjarrngbuni kore kandibebbehkurrmeng, dja mak karremarnbom bu baleh kayime karridarrkiddi dja kore karriyirrowenkenh.
26 De um só homem ele criou todas as raças humanas para viverem na terra. Antes de criar os povos, Deus marcou para eles os lugares onde iriam morar e quanto tempo ficariam lá.
27 Nungka kuninjkunu kurduyimeng rowk ba bu bininj kabirridjalyawam kaluk bedmandeleng wardi kabirribidyirriyo nuye. Dja ngaleng nungka wanjh darnkih karrarndi kadberre.
27 Ele fez isso para que todos pudessem procurá-lo e talvez encontrá-lo, embora ele não esteja longe de cada um de nós.
28 Ngudda ngurriburrbun nawu bininj ngudmandeleng yimeng, ‘Ngad karridanginj dja karriwohre dja karridi kore God nungan nuye kundarrkid.’ Dja mak ngurriburrbun birribadbuyika bininj ngudberre nawu birrikarremarnbuni mankarre kore ngurriwayinikenh, bu birriyingkihbimbuni ngudberre, ‘Ngad nawu karriwarlahkenh rowk karribebeywurd nuye God.’
28 Porque, como alguém disse: “Nele vivemos, nos movemos e existimos.” E alguns dos poetas de vocês disseram: “Nós também somos filhos dele.”
29 Mah wanjh. Bu ngad karribebeywurd nuye God, wanjh kunukka yuwn mak karriburrbun kore kunbubuyika nuye. Kaluk God, nakka minj marnbuyindangimeninj kore bininj kabirriburrbun bu kabirridjare kabirrimarnbunbeh nawu yiman gold dja silver dja mak kunwardde.
29 E, já que somos filhos dele, não devemos pensar que Deus é parecido com um ídolo de ouro, de prata ou de pedra, feito pela arte e habilidade das pessoas.
30 Bu kunkareni minj bininj birriburrbuyi God, dja kunekkekenh minj nungka mak benwelengnameninj. Dja wanjh bolkkime nungka kadjare bininj rowk, nawu kabirrihni kubolkbubuyika rowk bu kabirrikangemulewarren dja kabirrikangeborledkerren kore nungka nuye.
30 No passado Deus não levou em conta essa ignorância. Mas agora ele manda que todas as pessoas, em todos os lugares, se arrependam dos seus pecados.
31 Dja mak nungka yingkihkarremarnbom bu kunbarnangarrakudji kore kabimunkewe nakudji bininj nawu korroko nungan bidjarrngbom. Kaluk namekbe bininj kabendjadme birrimirndewarlahkenh bininj rowk kore mandjad duninjh. God korroko birrolkkayhweng namekbe bininj kore kundowikenh kukyoy, ba bu karriwern bininj karriburrbun bu woybukkih namekbe bininj wanjh nawu God bidjarrngbom.” Wanjh kuninjkunu Paul benmarneyimeng.
31 Pois ele marcou o dia em que vai julgar o mundo com justiça, por meio de um homem que escolheu. E deu prova disso a todos quando ressuscitou esse homem.
32 Bu bedda birriwokbekkang Paul benmarnemulewani bu yawoyhmimbiminjbeh, wanjh yikahwi birrikukdjekmiwong Paul. Dja mak yikahwi birribadbuyika birrimarneyimeng, “Kaluk kanyawoyhmarneyolyolme ngadberre yerrekah.”
32 Quando ouviram Paulo falar a respeito de ressurreição, alguns zombaram dele, mas outros disseram: — Em outra ocasião queremos ouvir você falar sobre este assunto.
33 Wanjh Paul benbawong kore birrimirnderri.
33 Então Paulo foi embora dali.
34 Yikahwi nawu bininj birriraworrinj Paul dja birriwoybukwoni Jesus. Nakudji bininj nawu biwoykbukwong Jesus, wanjh ngeyyoy Dionysius, nawu birridjarrkdi bininj nawu Areopagus birrimirnderri. Dja mak ngalkudji daluk ngeyyoy Damaris. Dja mak yikahwi birribadbuyika bininj dja daluk birriwoybukwong Jesus.
34 Mas algumas pessoas creram e se juntaram a ele. Entre essas estavam Dionísio, que era membro da Câmara Municipal, uma mulher chamada Dâmaris e mais outras pessoas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.