Atos 16

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Wanjh Paul wam bebmeng kore kunred kabolkngeyyo Derbe, dja mak kubadbolkbuyika kabolkngeyyo Lystra. Kaluk kumekbe nakudji bininj ni nawu ngeyyoy Timothy, nawu bimunkekadjungi Jesus. Dja ngalbu ngalbadjan nuye ngalka wanjh Jew daluk mak biwoybukwoni Jesus. Dja nawu nakornkumo nuye nungka wanjh kunwok nuye Greek.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Birriwern nawu birridangerrinj Jesus birrihni kore kunred Lystra dja mak kubadbolkbuyika kore Iconium, wanjh bedda birriyimi bu Timothy namakni.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Wanjh nawu Paul djareni Timothy bikayi bu benehdjarrkrawinj kubolkbubuyika. Wanjh nungka bilakkayenwong werrk bu benburrbom birrihni bininj kubolkbubuyika nawu Jews bininj bu wardi birriwohnayi Timothy dja birriburrbuni bu nawu nakornkumo nuyeni nakka wanjh Greek.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Wanjh birribolkbawong kumekbe kunred dja birriwam bindinani bininj kunredbubuyika nawu birrihni. Wanjh bedda birrimarnemulewani kunwok manbu birrikarremarnbom bu birriwokdanginj kore Jerusalem birrimirndemornnamerrinj nawu apostle dja nawu birriwohrnawohrnani ngaleng ngarre yiwarrudj. Dja benmarneyimeng bu kabirrimarrkmang mahni kunwok.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Wanjh kunu bininj nawu yiwarrudj bedberre birrimurrngrayekminj dja birriwernwoybukwong Jesus, dja mak birrimirndewernworreni munguyh bu kunbarnangarrawern.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Bu yakwoni benmarnemulewani bedberre, yerreh wanjh Namalngmakkaykenh benngurdkeng bedberre bu birrimulewayi God nuye kunwok kore kubolkkimuk kabolkngeyyo Asia. Wanjh bedda birridjalrengehrey kore kubolkkimuk kumbolkyoy Phrygia dja mak kore kubadbolkbuyika Galatia.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Wanjh bedda yerreh birribalhbebmi darnkih ngaleng ngarre kubolkkimuk bolkngeyyoy Mysia. Bedda birridjareni birribalrawinj kore kunred bolkngeyyoy Bithynia, dja Namalngmakkaykenh nuye Jesus minj benbawoyi bu yimankek birringimeninj kumekbe kunred.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Wanjh bedda birribaldjalwamwi kore kubolkkimuk Mysia, wanjh birrikoluy kore Troas.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Bu kumekbe kunkak Paul bikebwaralnang bininj nawu Macedoniabeh kumhdi. Wanjh namekbe bininj bimhdjawani bimkunimanjbuni Paul, dja yimeng, “Yimray konhda kore Macedonia bu kanbidyikarrmen ngadberre.”
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Bu Paul biwaralnang namekbe bininj, wanjh burrbom bu God ngankayhmeng ngadberre bu djareminj ngarrirawinj kumekbe kunbolk Macedonia bu ngarrbenmarnemulewan kunwok kunmak. Wanjh kunmekbekenh kunu ngarrimarnburrinj ngarridjalrawinj werrkwerrkniwirrinj kore Macedonia.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Wanjh ngarribidbom ngarridahkendanj kabbala dja ngarridjalwam mandjad ngarribebmeng kore kunred Samothrace. Wanjh kunkodjkebuyikani ngad ngarriyawoyhdahkendanj kore kabbal dja ngarriwam kore kunred Neapolis.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Kaluk ngad ngarribolkbawong Neapolis dja ngarribalwam kurrenge kore kunred Philippi ngarribebmeng. Kaluk kumekbe kukadje kunredkimuk ngarreni mahni kunbolk kore kubolkkimuk Macedonia. Bu kunkareni birriwernkenh bininj nawu Romebeh birriwabmeng dja birrini munguyh Philippi. Wanjh ngarriyerrkang kumekbe bu kunbarnangarra waken.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Kaluk bu kunkodjke Sabbath ngarreni, wanjh ngarribebmeng kuberrkkah kore kururrkwern, dja ngarribalkoluy kanjdjikanjdji kore mankabo. Kaluk ngad ngarrbenwobekkang bu birridi yiwarrudj kumekbe kanjdjikanjdji. Wanjh bu kumekbe ngad ngarrikoluy ngarrbenngalkeng daluhdaluk birrimirndemornnamerrinj, wanjh ngarrbenmarneyolyolmi bedberre.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Wanjh ngalkudji daluk ngalbu kumekbe nganbekkang ngadberre wanjh ngeyyoy Lydia, ngalbu kumdolkkang kunredkimuk kabolkngeyyo Thyatira. Kaluk ngaleng madjweykani manbu kukpurple kunmadj. Dja mak bimarneboddangeni God nuye. Wanjh nawu Kawohrnan Rowk bikangedangmarrhmey bu ngaleng wokmarrkmey kore Paul bu wokdiwokdi.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Wanjh kunu ngaleng dja nawu namud ngarre birridjarrkkodjdjuhmeng rowk. Wanjh yerre kumwam ngandjaldjawani, bu nganmarneyimeng, “Bu ngudda ngurriburrbun ngaye ngawoybukwon nawu Kawohrnan Rowk, wanjh ngurrimray karridjarrkni kore ngaye ngahyo.” Wanjh ngarridjalkurduyimeng kore ngaleng nganmarnedjareminj ngadberre.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Bu kunkodjkebuyikani ngad ngarrirey kore yiwarrudj birrihkarrmi, wanjh ngad ngarriwohmirrknarrinj ngalkudji ngalyawkyawk. Kaluk ngaleng karrmi namalngwarre nawu bimarnbuni benhmarneyimi bininj bu yerrekah kumekbe kabenmarnekurduyimerran bedberre. Kaluk yikahwi bininj birribongkarrmi ngalinjngalu ngalyawk, wanjh birribuyika birriwern bininj bindikarremulewani bedberre bu birridjareni birriwokbekkani kore ngaleng wokdiwokdi.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Ngalmekbe ngalyawk nganhmunkekadjungi Paul dja ngad, bu balhkayhmirey, yimiyimi, “Nanihnjanu bininj nakka wanjh kabirrimarnedurrkmirri God nawu nawernhkimuk duninjh. Kaluk bedda ngundimarneyime bu baleh yimankek God ngunngehke ngudberre.”
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Ngaleng kuninjkunu ngandjalmarneyimi ngadberre bu kunbarnangarrawern. Wanjh kunkudjikenh Paul wunjibmingalmeng dja borledmeng duy namalngwarre nawu bihkarrmi ngalmekbe ngalyawk, dja yimeng, “Ngaye djalmarneyime kore kunngey nuye Jesus Christ wanjh yimdjalbebmen dja yibawo ngalinjngalu ngalyawk!” Wanjh kundjalburrikudji rerrih djalbebmeng namekbe namalngwarre.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Wanjh bininj nawu birribongkarrmi ngalmekbe ngalyawk birrinjilngwarreminj duninjh bu birriburrbom minj mak baleh nawu money yawoyhkukmarnbuyinj bedberre. Wanjh bindidarrkidmey nawu Paul dja Silas dja bindidorrorrkeng kore birriweykaweykani nawu yehyeng yongohyoy. Kaluk kumekbe birrihni bininj nawu birriwohrnani kumekbe kunred ngarre.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Dja bindinameng kumirrk bedberre kore bininj nawu bindidjadmikenh. Wanjh bindimarneyolyolmeng, “Naninjnanu bininj bedda wanjh Jews dja mak kabirrimarnbumarnbun kunyid kondanjkunu kunred kadberre.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Bedda yimankek kandihdjurrkkan bu karrikurduyime kore bedda kabirridjare, dja ngad Romebeh bininj minj kunukka karrikurduyime dja wardi karribakke mankarre kadberre.” Kuhni bu birriyimeng nawu bindiwelengnameng Paul dja Silas.
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Birriwernkenh nawu birribuyika bininj wanjh birriraworrinj bu bindidungi Paul dja Silas. Wanjh nawu bininj bindidjadmikenh wanjh bindimadjdjalkdjalkmey dja bindimarneyimeng birriwern bininj bedberre, birriyimeng, “Ngurrbenbenebu kundulkyi.”
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Wanjh nawu birriwern bininj bu bindidjalbom berrewoneng bulkkidj duninjh, dja bindidarrkidmey bindikukburriweng kore prison dja birrimarneyimeng nawu kumekbe wohrnawohrnani prison, “Yibenwernhbenenahna nanihnjanu bininj bokenh.”
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Wanjh nawu bininj wohrnani prison kunrurrk bu benwokbekkang birrimarneyimeng, wanjh nungka benbenedjalwernhkurrmeng kore kururrkdubbe duninjh dja benbenebebbehdengedukkang kundulk dorrengh.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Kaluk bu kukakburlhdjan Paul dja Silas benehni yiwarrudj dja benewayini mankarre bu beneburlumi God. Birribuyika bininj nawu birridjarrkdukkayindi wanjh bindibekkani berrewoneng.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Bu kundjalmekbe rerrih, bula mankimuk kumbebmeng wanjh bolkwodjorrhmeng dja rurrkrokayhwong bu rurrkdangmarrhmiwam rowk. Dja mak nawu birridukkadukkayindi wirlmurrng nakka wanjh djalyerrkmerrinj rowk kore kumad dja kubende bedberre bininj rowk nawu birribongdi kore prison.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Bininj nawu wohrnawohrnani prison dolkkang nang dangruhrurrkni rowk, wanjh yimeng yimankek birrikelerlobmerrinj rowk, wanjh durrkmeng mandjawak nawu djurrhkuyeng, nawu dadbudadbuni kore kunngadmo nuye, wanjh darnkih bu nungandeleng bu djalduluburrimeninj.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Dja nungka Paul kumkayhmeng wernkih duninjh nuye, dja bimarneyimeng, “Yuwn bu yirruluburren, dja ngarridi rowk konhda!”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Wanjh bininj nawu wohrnani prison, wanjh birlumey kunkong dja rlobmeng, ngimeng dja mankang kore kumirrk berrewoneng nawu Paul dja Silas, dja kunideldelmi dorrengh.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Wanjh benbenebebkeng, dja nungka benbenedjawam, “Ngudda ngunekimuk bininj, kandimarneyimen bu baleh ngakurduyime bu nawu nangale nganngehke.”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Wanjh benemarneyimeng, “Yiwoybukwo Jesus nawu Kawohrnan Rowk, ba bu God ngunngehke ngudda dja mak namud ke.”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Wanjh bindimarnemulewani nungka dja nawu namud nuye bu bindimarneyolyolmeng kunwok nuye nawu Kawohrnan Rowk.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Bu kunmekbe bolkyimi kukakni wanjh nungka benbenekang benbenemornindjirridbom kore bindibuni. Wanjh yerreh kunu nungka dja nawu namud nuye birridjarrkkodjdjuhmeng rowk.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Wanjh kundjalburrikudji benbenekang kore kunrurrk nuye dja benbenewong manme benenguneng. Nungka dja nawu namud nuye birridjalnjilngmakminj duninjh bu birriwoybukwong God.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Wanjh malaywibuyikani nawu kabindihdjadme bininj bindimunkeweng djamun bu kabindibebke Paul dja Silas.
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Bininj nawu wohrnani prison wam bibengdayhkeng Paul, wanjh bimarneyimeng, “Nawu kabindihdjadme bininj birriyimeng bu ngudda wanjh ngunebebme ngunere. Mah wanjh ngunedolkka nguneray bu kunmak rowk.”
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Wanjh Paul bendjarrkmarneyimeng bininj nawu wohrnani prison dja mak nawu djamun birrimwam, bu yimeng bedberre, “Birrimekbe bininj ngandidjalbuni ngarrewoneng kore kurobbe. Dja mak minj mandjadkenh ngandimarnekurduyimeninj kore ngandidjadmi ngarrewoneng nawu ngad wanjh nganekarrme mankarre manbu Rome ngalengngarre. Dja bedda ngandidjalkurrmeng prison. Wanjh bolkkime yimankek kabirridjare ngandibebke ngarrewoneng manmolk kore prisonbeh. Dja wanjh burrkyak, ngurriray ngurrbenmarneyimen nawu kabindihdjadmekenh bininj bedman birrimray ngandibebke ngarrewoneng.”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Wanjh nawu djamun birriwokyirrurndi Paul dja bindiwokmulewam berrewoneng. Bu bedda nawu kabindihdjadme bininj bindiwobekkang bu Paul dja Silas benehkarrmi manbu Rome ngaleng ngarre mankarre, wanjh bedda birrikeleminj.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Wanjh bedda birriwam birriwokmarnburreni dja bindibebkeng berrewoneng bu bindinjilngmarnbuyi, dja bindimarneyimeng, “Ngunebaldjallaywi ngunebolkbawo kondanjkunu kunred.”
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Wanjh Paul dja Silas benerurrkbawong kore benerurrkkendi prison, dja benewam benedjahwong Lydia dja bindinang birridjalwern bininj dja daluk nawu birridangerrinj kore Jesus. Bedda bindiwohmarneweykang bedberre bu bindikangerayekwong, wanjh benebolkbawong kumekbe kunred.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.