Atos 10

God Nuye Kunwok (GUP) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Kumekbe kore kunred bolkngeyyoy Caesarea, nakudji bininj ni nawu ngeyyoy Cornelius. Kaluk nungka benmarnewohrnani djamun nawu birrikang Rome kore kubolkkimuk Italy.
1 Morava em Cesareia um homem de nome Cornélio, centurião da coorte chamada Italiana,
2 Cornelius dja nawu nuyeni namud bedda birrimakni dja birriwokmarrkmangi God. Nungka benkukwoni nawern kunwardde nawu birrimarladj bininj, dja mak dingihdi yiwarrudj bu kunbarnangarra rowk.
2 piedoso e temente a Deus com toda a sua casa e que fazia muitas esmolas ao povo e, de contínuo, orava a Deus.
3 Kaluk bu balwolehwolehminj bu kundung danjbik yimerranj, wanjh Cornelius waralnang. Bu yiman yerreh bihwaralnani nawu angel kumhdjaldi. Wanjh nawu angel bingeybom, yimeng, “Cornelius!”
3 Esse homem observou claramente durante uma visão, cerca da hora nona do dia, um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Wanjh Cornelius keleminj duninjh bu bidjalwernhkuknang nawu angel, wanjh bidjawam, yimeng, “Nawu yiwohrnan, njale yidjare?” Wanjh nawu angel bimarneyimeng, “God ngunwokbekkang bu yidjawamkenh bu yihdi yiwarrudj, dja mak ngunnang bu yihbenkukwoni kunwardde nawu birrimarladj bininj, wanjh kumekbekenh kunu God ngunhburrbun ngudda.
4 Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: Que é, Senhor? E o anjo lhe disse: As tuas orações e as tuas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Mah wanjh, yibenmunkewemen bininj nawu ke kabirrire kunred Joppa ba bu kabirrimang dja kabirrimyirrurnden Simon nawu birringeybuni kunngeybuyika Peter.
5 Agora, envia mensageiros a Jope e manda chamar Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Nungka kabenehdi nabuyika bininj nawu kangeyyo Simon nawu kahreddi darnkih kore kurrula. Nungka wanjh kunkulah nawu mayhbeh kamarnmarnbun.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Bu angel bibawong Cornelius wanjh nungka benbenekayhmeng bininj bokenh nawu benemarnedurrkmirri nuye, dja mak nabuyika bininj nuye nawu djamun, dja nahni bininj biwokmarrkmangi God.
7 Logo que se retirou o anjo que lhe falava, chamou dois dos seus domésticos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Wanjh Cornelius benwernhbengyolyolmeng rowk wanjh yerre benmunkeweng birriwam kore kunred Joppa.
8 e, havendo-lhes contado tudo, enviou-os a Jope.
9 Bu kunbarnangarrabuyikani birrimekbe bininj birribebmi darnkih kore Joppa, wanjh bu kundjalmekbeni bolkyimi Peter nungan bidbom kukodjrurrk bu dingihdi yiwarrudj kore kururrk. Kaluk kumekbe bolkyimi kunbarnangarraburrk.
9 No dia seguinte, indo eles de caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao eirado, por volta da hora sexta, a fim de orar.
10 Wanjh bu nungka dingihdi yiwarrudj bekkarreni marrwedoweng, dja djareni manme. Kaluk nawu birridjarrkyoy bu bedda birriboyenmarnemarnbuni manme, bu nungka kumekbe ningihni, wanjh waralwaralnani kumim nuye. Minj keyuwirrinj dja yiman bukirriyoy.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase;
11 Kaluk nungka nang kaddum heaven kumdangmarrhmiwam, dja kumkolungi yiman kayime manburrba nakimukkenh kore kumirrk nuye.
11 então, viu o céu aberto e descendo um objeto como se fosse um grande lençol, o qual era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Namekbe manburrba dahkendi mayh nawern nakukbubuyika, dja mak nawu kahwakerren, dja yika nawu welyi.
12 contendo toda sorte de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Wanjh Peter wokbekkang bimarnewokdanj nuye, bu bimarneyimeng, “Yirrolkka Peter, dja yibu nawu mayh ba yingun.”
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Wanjh Peter biwokmey, yimeng, “Burrkyak, ngudda nawu Yiwohrnan. Ngaye kunu minj nganguyi korroko nanihnjanu mayh nawu kukbubuyika rowk, dja kore mankarre kahyo ngadberre minj ngarringun nahni nawu mayhbubuyika.”
14 Mas Pedro replicou: De modo nenhum, Senhor! Porque jamais comi coisa alguma comum e imunda.
15 Wanjh biyawoyhmarnewokdanj, bimarneyimeng, “God nungka marnbom nahni mayh kukmakmak, dja yuwn bu ngudda yihwarrewe.”
15 Segunda vez, a voz lhe falou: Ao que Deus purificou não consideres comum.
16 Bu kuninjkunu danjbikkah bimarnekurduyimerranj nawu Peter, dja nawu manburrba mayh dorrengh dahkedahkendi wanjh delengdurndi kore heaven.
16 Sucedeu isto por três vezes, e, logo, aquele objeto foi recolhido ao céu.
17 Bu kuninjkunu Peter djahdjalburrbuni kore baleh kab kakarremenmenyime kore waralnang, wanjh birrimekbe bininj birridanjbik nawu Cornelius benmunkeweng birrimwam birrirurrkngalkeng manbu Simon nuye kunrurrk dja birridanginj kore kururrkdangmaye.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados da parte de Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta;
18 Wanjh birrikayhmeng bindidjawam bininj kumekbe, “Yiddok bininj nawu kunngey bokenh Simon Peter kondanjkunu kahni?”
18 e, chamando, indagavam se estava ali hospedado Simão, por sobrenome Pedro.
19 Bu Peter kaddum djahdjalbarndi kukodjrurrk, balhburrbuburrbuni kore waralnang kerrngehkenh, wanjh nawu Namalngmakkaykenh bimarneyimeng, “Yina. Birridanjbik bininj ngundihyawan ngudda.
19 Enquanto meditava Pedro acerca da visão, disse-lhe o Espírito: Estão aí dois homens que te procuram;
20 Mah, yikolu kanjdji kurorre, ba bu ngurridjarrkre bedda dorrengh nawu ngundihmadbun. Kaluk yuwn bu yikangemarrkwarre, dja ngaye wanjh kunmekbekenh ngabenmunkeweng kore ngudda.”
20 levanta-te, pois, desce e vai com eles, nada duvidando; porque eu os enviei.
21 Wanjh Peter kumkoluy kore kaddum kumhbarndi, dja benmarneyimeng, “Ngaye wanjh namekbe bininj nawu kandihyawan. Dja njalekenh ngudda ngurrimwam?”
21 E, descendo Pedro para junto dos homens, disse: Aqui me tendes; sou eu a quem buscais? A que viestes?
22 Birrimekbe bininj birriwokmey, birrimarneyimeng, “Cornelius nawu kabenmarnewohrnan djamun birriwern, wanjh nungka nganmunkeweng ngadberre. Bu nungka wanjh namak bininj dja mak kabiwokmarrkmang God. Birriwern bininj nawu Jews, wanjh bedda rowk kabirridjalmakwan. Kaluk nawu God nuye angel namakni, wanjh bimarnewokdanj nawu Cornelius dja bimarneyimeng, ‘Yimka nawu Peter kore ngudda ke kunrurrk, ba bu yiwokbekkan ngunmarneyime.’ Wanjh kunmekbekenh Cornelius nganmunkeweng ngadberre.”
22 Então, disseram: O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo para chamar-te a sua casa e ouvir as tuas palavras.
23 Bu kuninjkunu Peter benwokbekkang birrimarneyimeng wanjh nungka benkimey dja birridjarrkyonginj. Wanjh bu kumkabel yimerranj Peter birridjarrkwam birrimekbe bininj, dja mak yikahwi nawu birriwoybukwoni Jesus nawu birrikang Joppa birridjarrkwam bedda dorrengh.
23 Pedro, pois, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles; também alguns irmãos dos que habitavam em Jope foram em sua companhia.
24 Wanjh kunkodjkebuyikani bedda birribebmeng kore Caesarea, dja wanjh nawu Cornelius benyingkihkebrokmadbuni bedberre. Nungka wanjh benyingkihmornnameng kunrurrk nuye nawu nuye namud dja mak nawu djawirna duninjh nuye.
24 No dia imediato, entrou em Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Bu Peter kumngimeng kore kunrurrk birrihni, wanjh Cornelius bimarnemankang kore kurrenge nuye.
25 Aconteceu que, indo Pedro a entrar, lhe saiu Cornélio ao encontro e, prostrando-se-lhe aos pés, o adorou.
26 Wanjh Peter birrolkkayhweng kore bimarnemankang, dja bimarneyimeng, “Yirrolkka. Dja ngaye kunu djal bininj yiman kayime ngudda.”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: Ergue-te, que eu também sou homem.
27 Wanjh Peter dja Cornelius benebalhwokkihyingimeng kore kururrk, kaluk kumekbe kururrk Peter benmirndenang birriwern bininj bu birriyingkihmirndemornnamerrinj nuye.
27 Falando com ele, entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Wanjh nungka yimeng bedberre, “Ngudda bininj nawu minj Jews, ngurriburrbun manu mankarre kahyo ngadberre nawu Jews bininj, manbu kahyime minj karriraworren ngudda nawu minj Jews, dja mak kahyime minj mak ngad ngundiyikan ngudberre. Dja bonj. Ngaye wanjh ngamdjalwam bolkkime bu karriraworren. Kaluk God nganwernhbukkang bu minj nangale bininj ngawarrewe bu ngayimerren wardi God kabiwarrewe dja nawarre.
28 a quem se dirigiu, dizendo: Vós bem sabeis que é proibido a um judeu ajuntar-se ou mesmo aproximar-se a alguém de outra raça; mas Deus me demonstrou que a nenhum homem considerasse comum ou imundo;
29 Wanjh kumekbekenh kunu bininj ngandikimey, bu minj ngabendangwemeninj. Mah wanjh, kandimarneyimen mandjad ba ngaburrbun njalekenh ngudda kandikayhmeng ngamwam?”
29 por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. Pergunto, pois: por que razão me mandastes chamar?
30 Wanjh Cornelius bimarneyimeng nawu Peter, “Bu kunkarrngbakmengni kunkodjke ngaye wanjh ngahdi yiwarrudj kondanjkunu kore kururrk ngardduk. Kaluk kuninjkunu dungyimi wolehwolehni bu danjbikni kundung. Wanjh kundjalmekbeni bininj kumhdi kore kumirrk ngardduk nawu madjkukbelebami djongbuyindi.
30 Respondeu-lhe Cornélio: Faz, hoje, quatro dias que, por volta desta hora, estava eu observando em minha casa a hora nona de oração, e eis que se apresentou diante de mim um varão de vestes resplandecentes
31 Wanjh nganmarneyimeng, ‘Cornelius. God ngunwokbekkang bu yihdi yiwarrudj, dja mak ngunnang bu yihbenkukwoni kunwardde nawu birrimarladj bininj, wanjh kumekbekenh kunu God ngunhburrbun ngudda.
31 e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas, lembradas na presença de Deus.
32 Mah wanjh, yibenmunkewemen bininj nawu ke kabirrire kunred Joppa ba bu kabirrimang dja kabirrimyirrurnden Simon nawu kabirringeybun kunngeybuyika Peter. Kaluk nungka kabenehdi Simon nawu kunkulah kamarnbumarnbun, nawu darnkih kurrula kahreddi.’
32 Manda, pois, alguém a Jope a chamar Simão, por sobrenome Pedro; acha-se este hospedado em casa de Simão, curtidor, à beira-mar.
33 Kuninjkunu angel nganmarneyimeng, wanjh kunu djalwerrkni ngabendjalmunkeweng kore ngudda, wanjh kunu kundjalmak bu ngudda yimwam. Wanjh bu bolkkime ngarridjarrkmirnderri kore kumirrk nuye God, ba bu ngarribekkan kunwok manbu nawu Kawohrnan ngunmarneyimeng bu kanmarneyimekenh ngadberre.”
33 Portanto, sem demora, mandei chamar-te, e fizeste bem em vir. Agora, pois, estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que te foi ordenado da parte do Senhor.
34 Wanjh Peter dedjingmey wokdiwokdi, bu benhmarneyimi, “Wanjh bolkkime ngaye ngawohburrbun bu woybukkih duninjh God minj nangale kabenwidnan bininj nawu djenbubuyika kore kubolkbubuyikabeh.
34 Então, falou Pedro, dizendo: Reconheço, por verdade, que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Nungka kabenmakwan bininj rowk nawu kabirrimarnekele dja mak kabirrikurduyime kore kunmak nuye.”
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 “Ngurriburrbun bu God benmarnewokmunkeweng bininj nawu Israel benkebmawahmeng. Kaluk maninjmanu kunwok kunmak kayime bu Jesus Christ wanjh Kawohrnan Rowk kore birrimirndewarlahkenh bininj dja nungka kanwon kunmodmikenh kadberre.”
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 “Dja mak ngurriburrbun bu baleh yimerranginj kore kubolkwarlahkenh Judea. Bu dedjingmey kore Galilee bu John benmarneyolyolmi bininj kunmekbe birrihni ba bu kabirrikodjdjuhmikenh.
37 Vós conheceis a palavra que se divulgou por toda a Judeia, tendo começado desde a Galileia, depois do batismo que João pregou,
38 Dja mak ngurriburrbun nawu Jesus kumdolkkang Nazarethbeh, dja God bikodjdelhkeng Namalngmakkaykenh dja kundulkarre dorrengh. Wanjh nungka rengehrey kore kubolkbubuyika bu kurduhkurduyimi kundjalmak, dja benmarnbuni bininj nawu Namarnde Duninjh benhbongkarrmi. Dja God bibidyikarrmeng.”
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder, o qual andou por toda parte, fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do diabo, porque Deus era com ele;
39 “Ngad nawu Jews bininj wanjh ngarrihnang kundjalwern bu Jesus kurduhkurduyimi kore ngadberre kunbolk dja mak kore kukadjeh Jerusalem. Dja kunmekbe wanjh bininj birribom Jesus bu birrikukbarnnameng kore kundulk.
39 e nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém; ao qual também tiraram a vida, pendurando-o no madeiro.
40 Kunu bonj, dja bu kunbarnangarra danjbik, wanjh God biyawoyhdolkkayhweng Jesus kore dowengbeh dja mak benyawoyhkukbukkang birriwarlahkenh bininj ba bu birridarrkidnang.”
40 A este ressuscitou Deus no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 “Minj birriwernniwirrinj bininj rowk birrinayinj Jesus bu yawoyhmimbiminj, dja wanjh God ngandjaldjarrngbom ngad bu ngarridarrkidnang bu yawoyhdarrkidminjbeh. Ngad wanjh ngarridjarrkbonguni dja ngarridjarrknguni manme Jesus dorrengh bu yawoyhdolkkang kore kundowikenh.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos;
42 God wanjh nganwokrayekwong ngadberre bu ngarrire ngarrbenmarnemulewan birriwern bininj bu woybukkih Jesus nakka nadjalkudji nawu God bidjaldjarrngbom ba bu kabendjadmekenh bininj rowk, nawu kabirridarrkiddi dja mak nawu birridowerrinj.”
42 e nos mandou pregar ao povo e testificar que ele é quem foi constituído por Deus Juiz de vivos e de mortos.
43 “Birriwern bininj nawu prophets birriyingkihmulewani kunwoybuk dorrengh nuye nawu Jesus. Kaluk birrimulewani bu birriyimi, ‘Bu nangale bininj nawu kabiwoybukwon, wanjh nakka God kabimarnebengmidjdan kunwarre nuye kore kunngey Jesus.’”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio de seu nome, todo aquele que nele crê recebe remissão de pecados.
44 — ausente —
44 Ainda Pedro falava estas coisas quando caiu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 — ausente —
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que vieram com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo;
46 — ausente —
46 pois os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então, perguntou Pedro:
47 Wanjh Peter benmarneyimeng nuye bininj nawu birridjarrkwam, “Minj nangale mak kabenngurdke birrimekbe bininj bu kabirrikodjdjuhme kukku. Wanjh bedda birridjalmey Namalngmakkaykenh yiman kayime ngad nawu Jews bininj.”
47 Porventura, pode alguém recusar a água, para que não sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Wanjh Peter benmarneyimeng bininj nuye bu kabindikodjdjuhke birrimekbe bininj nawu Cornelius birridjarrkni kore kunngey nuye Jesus Christ. Kaluk yerrekah wanjh bedda birriyidjawam Peter bu kabirribalwohni bu waken.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então, lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.