Mateus 6

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jupi vae peyapo yave, agüɨye peyapo opaete vae jovaque jae reta oecha vaeraño. Echa peyapo yave opaete vae jovaque, peRu ara pe oi vae ngaraa omee peve mbae jocuae jupi vae peyapo vae jeco pegua —jei—.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 Jae rambue rembopota paravete vae reta yave, agüɨye eyapo oporombotavɨ vae reta oyapo rami. Echa jae reta omondo jenonde judío reta itupao reta pe jare calle reta rupi oñemimbɨ vae, iru vae reta omboete vaera ombopota paravete vae reta yave. Añete che jae peve, jocuae oporombotavɨ vae reta güɨnoi ma imbaera jocorai oyapo rambue —jei—.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Erei nde rembopota paravete vae reta yave, agüɨye toicuaa ndepo ndeasu ndepo ndeacatu oyapo vae,
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 agüɨye vaera quia ye oicuaa nde reyapo vae regua. Erei ndeRu oicuaata nde reyapo vɨari vae jare omeeta ndeve mbae opaete vae jovaque —jei—.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 Jare reyerure Tumpa pe yave, agüɨye eyapo oporombotavɨ vae reta oyapo rami. Echa jae reta oyerure Tumpa pe yave, oipota yae iru vae reta oecha vaera. Jae rambue oñemboɨ judío reta itupao reta pe jare calle reta pe oyerure Tumpa pe yave. Añete che jae peve, jocuae oporombotavɨ vae reta güɨnoi ma imbaera jocorai oyapo rambue —jei—.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Erei nde reyerure Tumpa pe yave, eique ndero pe jare eñoquenda onque. Jayave eyerure ndeRu pe iru vae reta oicuaa mbae reve. Jare ndeRu oicuaata nde reyapo vɨari vae jare omeeta ndeve mbae opaete vae jovaque —jei—.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 Erei peyerure Tumpa pe yave, agüɨye eyapo judío mbae vae reta oyapo rami. Echa jae reta jecuaeño omboaɨcuerecuere jei metei vaeño. Echa oñemongueta tei Tumpa oyeapɨsacata jese reta jocorai oyapo yave —jei—.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Jae rambue agüɨye peyapo jae reta oyapo rami. Echa peRu oicuaa mbae oata peve vae ndei peyerure chupe jese mbove —jei—.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Jae rambue peyerure Tumpa pe corai: OreRu ara pe oi vae, toñemboeteuca nderee.
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Tou ndeporoocuaia. Toyeapo neremimbota cuae ɨvɨ pe ara pe oyeapo oi rami.
10 A aiwob tan,
11 Emee oreve ara ñavo orerembiura.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Neɨro oreve orembaeyoa reta re, ore oreɨro oipotagüe iyoa orecotɨ vae pe rami.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Jare agüɨye emaeño aña guasu re imiari vaera oreve ore oreyoa vaera. Orerepɨ aña guasu güi. Echa nembae co mboroocuaia. Nde renoi opaete mbaepuere. Opaete vae nemboeteta jecuaecuae aveiño. Amén. Jocorai peyerure —jei—.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Echa pe reta peɨro yave iyoa pecotɨ vae reta pe, peRu ara pe oi vae iñɨrota vi peve pembaeyoa reta re —jei—.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Erei mbaeti yave peɨro iyoa pecotɨ vae reta pe, peRu ngaraa vi iñɨro peve pembaeyoa reta re —jei—.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 Peyecuacu tembíu güi yave, agüɨye peyapo oporombotavɨ vae reta oyapo rami. Echa jae reta oyecuacu tembíu güi yave, oyecuaa ipɨatɨtɨ yae, iru vae reta oicuaa vaera oyecuacu co ñogüɨnoi tembíu güi. Añete che jae peve, jae reta güɨnoi ma imbaera jocorai oyapo rambue —jei—.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Erei nde tembíu güi reyecuacu yave, eyapocavi ndea jare eyuvae,
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 agüɨye vaera iru vae reta oicuaa reyecuacu rei tembíu güi. Jaeño ndeRu oicuaata reyecuacu co rei tembíu güi. NdeRu oicuaata nde reyapo vɨari vae jare omeeta ndeve mbae opaete vae jovaque —jei—.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 Agüɨye peñovatu cuae ɨvɨ pe jeta mbaembae icavi vae peyeupeguara. Echa cuae ɨvɨ pe cupii reta güɨrocomegua mbaembae jare iru mbaembae iyuquɨrɨ güɨrocomegua, jare imonda vae reta oique vɨari o pe mbaembae oñomi vaera —jei—.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Peñovatu mbaembae icavi vae peyeupeguara ara pe. Echa joco pe ngaraa cupii reta güɨrocomegua vaera mbaembae jare ngaraa mbae iyuquɨrɨ, jare ngaraa imonda vae reta oique vɨari mbaembae oñomi vaera —jei—.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Echa peñovatu yave mbaembae icavi vae peyeupeguara ɨvɨ pe, jecuaeño peñemonguetata ɨvɨ pegua re. Erei peñovatu yave mbaembae icavi vae peyeupeguara ara pe, jecuaeño peñemonguetata ara pegua re —jei—.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 Tembipe oique ñanderete pe ñanderesa rupi. Icavi yave nderesa, nderete tɨnɨeta tembipe pe.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Erei mbaeti icavi yave nderesa, nderete tɨnɨeta pɨtumimbi pe. Nderete tɨnɨeta tei tembipe pe. Erei tɨnɨe yave pɨtumimbi pe, pɨtumimbi yae co —jei—.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 Metei tembiócuai oipota yave oyeócuai mócoi iya reta pe, omotareɨta metei iya jare oaɨuta iru iya, ani oparavɨquɨ cavita metei iya pe jare güɨroɨrota iru iya. Mbaeti pepuere peyeócuai Tumpa pe corepoti peaɨu reve —jei—.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 Jae rambue che jae peve, agüɨye peñemambeco mbae re. Agüɨye peñemambeco perembiura re. Jae ramiño vi agüɨye peñemambeco peremimondera re. Ngaraa pepuere peico cavi jecuaeño peñemambeco yave perembiura re, jare perete mbaeti oipota jeta temimonde ipora vae —jei—.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Pemae güɨra reta re. Jae reta mbaeti omaetɨ jare mbaeti vi ombaarɨvo. Mbaeti vi oñovatu avati avatío pe. Erei peRu ara pe oi vae omongaru reta. Jare Tumpa peraɨu yae güɨra reta güi —jei—.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Güɨramoi peñemambeco peipota tei pepucu rambue. Erei ngaraa etei pepuere peñembocuacuaa pepucu yae vaera peñemambeco jese rambue —jei—.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 ¿Maera pa peñemambeco peremimondera re? Peñemongueta mbaepotɨ reta re, quirai ocuacuaa reta. Mbaeti oparavɨquɨ reta. Mbaeti vi omaepova reta.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Erei che jae peve, mbaepotɨ reta ipora yae Salomón jemimonde ipora yae vae güi.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Tumpa omopora yae ñana, yepe tei metei ara ñana oi co pe jare pɨareve pe ócai. Jae rambue Tumpa omeeta co peve peremimondera. Michi co peporogüɨrovia —jei—.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Agüɨye peñemambeco mbae re. Agüɨye peñemambeco perembiura re. Jae ramiño vi agüɨye peñemambeco peremimondera re —jei—.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Echa opaete ɨvɨ pegua reta oñemambeco cuae mbaembae re. Jare peRu ara pe oi vae oicuaa icavi co penoi vaera opaete cuae mbaembae —jei—.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Erei icavi co peipota yae vaera Tumpa iporoocuaia jare peipota vaera peyapo jupi vae Tumpa jupi vae oyapo rami. Jocorai yave, Tumpa omeeta peve opaete cuae mbaembae —jei—.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Jae rambue agüɨye peñemambeco pɨareve peguara vae re. Echa pɨareve oyeapo yeta mbae pemambeco vaera. Ara ñavo oyeapo mbaembae pemambeco vaera —jei—.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.