Mateus 10

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Metei ara Jesús oeni jocuae doce jemimboe reta, jare omee chupe reta mbaepuere omondo vaera aña reta oya jese vae reta güi jare ombogüera vaera imbaerasɨ vae reta oipotagüe mbaerasɨ güi.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Cuae co jae jocuae doce Jesús jemimondo reta jee: Simón (Pedro jee vae), jare Simón tɨvɨ Andrés jee vae, jare Zebedeo taɨ reta Jacobo jare Juan jee vae,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Felipe, Bartolomé, Tomás, Mateo ocovara vae, Alfeo taɨ Jacobo jee vae, Lebeo Tadeo,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Simón (jae co metei cananita), jare Judas Iscariote (cuae cuimbae omoeterenga Jesús jovaicho reta pe).
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Jare ndei omondo reta mbove, Jesús oyócuai cuae doce reve.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Pecua Israel pegua reta ñogüɨnoia pe. Echa jae reta vecha ocañɨ vae reta rami co —jei—.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Jare peguata rambueve, pemombeu iru vae reta pe corai: Mboroocuaia ara pegua outa ma ovae —jei—.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Pembogüera imbaerasɨ vae reta. Pembogüera ipire ocúi vae reta. Pemoingove ye omanogüe vae reta. Pemondo aña reta oya jese vae reta güi. Che amee ma peve cuae mbaepuere jepɨ mbae reve. Jae rambue agüɨye pecovara mbae quia pe peyapota chupe vae re —jei—.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Agüɨye peraja oro jare corepoti pecuacuaa pe.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Agüɨye vi peraja peaporoca, jare agüɨye pemonde mócoi camisa. Peraja jaeño metei pepopoca jare pepɨapaa pemonde vae. Echa icavi co iru vae reta omboepɨ vaera oparavɨquɨ vae pe —jei—.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Jare peo yave metei tenta tuicha vae pe ani metei tenta michi vae pe, peparandu quia ra pepuere perovia catu joco pe. Jayave peico jae jo pe jocuae tenta güi peo ye regua —jei—.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Jare peique metei o pe yave, pere: Tumpa tomee peve mbɨacatu.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Jare pepuere yave perovia catu joco pe yogüɨreco vae reta, Tumpa omeeta chupe reta mbɨacatu. Erei mbaeti yave pepuere perovia catu, pe retaño penoita mbɨacatu —jei—.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Jare oime yave metei tenta pegua reta mbaeti oipota pepɨta vaera joco pe jare mbaeti oipota oyeapɨsaca peré vae, pecuaño joco güi jare pemotumo ɨvɨtimbo pepɨ güi —jei—.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Añete che jae peve, Tumpa ojaa yave ɨvɨ pegua reta, jocuae tenta pegua reta oiporara yaeta Sodoma jare Gomorra pegua reta güi —jei—.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Mase, pomondo icavi mbae vae oyapo vae reta ipɨte rupi. Pe reta vecha reta rami co. Jae reta aguarañaɨmba reta rami co. Jae rambue pearacuaa catu mboi iyaracuaa catu rami. Jae ramiño vi agüɨye peyapo icavi mbae vae pɨcasu mbaeti oyapo icavi mbae vae rami —jei—.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Peñeandu. Echa iru vae reta pererajata mburuvicha reta yatɨa pe, oñeapo vaera peré. Jare penupata judío reta itupao reta pe —jei—.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Jare peyererajaucata mburuvicha reta jare mburuvicha guasu reta jóvai chereco pegua, pepuere vaera chemombeu chupe reta jare judío mbae vae reta pe —jei—.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Erei jae reta pemoeterenga yave, agüɨye peñemambeco mbae pereta mburuvicha reta pe vae re. Echa Espíritu Santo oicuaucata peve jocuae ora pe etei mbae pere vaera —jei—.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Echa peRu iEspíritu imiarita pe reta rupi, mbaeti pe retaiño —jei—.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Jare metei cuimbae omoeterengata tɨvɨ oyeyucauca vaera. Jae ramiño vi metei cuimbae omoeterengata taɨ oyeyucauca vaera. Jare michia reta oyovaicho retata tu jare ichɨ ndive, jare oyucauca retata —jei—.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Jare peñemotareɨucata opaete vae pe chereco pegua. Erei josa ojo ovae iyapɨ pe vae oñemboasaucata co —jei—.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Erei metei tenta pe oyapo reta icavi mbae vae peve yave, petecuarai iru tenta pe. Añete che jae peve, ngaraa peo opaete Israel pegua reta jenta pe ndei che cuimbaera ayeapo vae ayu ye mbove —jei—.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Metei oñemboe oi vae mbaeti oicuaa jeta yae oporomboe vae oicuaa vae güi. Jae ramiño vi metei oyeócuai vae imbaepuere mbaeti tuicha yae iya imbaepuere güi —jei—.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Icavi co metei oñemboe oi vae oñemboe cavi vaera oporomboe vae oicuaa vae re. Jae ramiño vi icavi co metei oyeócuai vae oiporu cavi vaera mbaepuere iya omee chupe vae. Che co jae peYa, jare iru vae reta chembojee Beelzebú. Jae rambue pembojeeta Beelzebú taɨ reta. Echa pe reta peyeócuai cheve —jei—.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Erei agüɨye pequɨye chugüi reta. Oime yave mbae oyeasoi vae, oyeechaucañotai co. Jare oime yave mbae oñemi vae, oyecuaañotai co —jei—.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Pɨtumimbi pe che jae peve vae re pemiari tembipe pe. Jare che jae vɨari peve vae pemombeu opaete vae pe —jei—.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Agüɨye pequɨye oporoyuca vae reta güi. Echa pereteño ipuere oyuca. Mbaeti ipuere oyuca perecove. Pequɨye Tumpa güi. Echa jae ipuere omondo quia jete jare jecove tata guasu pe —jei—.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Peicuaa co quirai omaemee vae reta omee mócoi güɨra-raɨ mbovɨ yae corepoti re. Erei mbaeti metei yepe omano oa ɨvɨ re peRu mbaeti oicuaa reve —jei—.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Tumpa oicuaa mbovɨ pea penoi peaca re —jei—.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Jae rambue agüɨye pequɨye. Echa Tumpa peraɨu yae jeta güɨra-raɨ güi —jei—.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Oime yave quia iru vae reta jovaque chemboete vae, che amboeteucata cheRu ara pe oi vae jovaque —jei—.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Erei oime yave quia iru vae reta jovaque checuacu vae, che vi aicuacuta cheRu ara pe oi vae jovaque —jei—.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Güɨramoi peñemongueta che ayu co amee vaera mbɨacatu ɨvɨ pegua reta pe. Erei mbaeti jocorai. Che ayu oñemboyao vaera oyougüi ɨvɨ pegua reta, mbaeti güɨnoi vaera mbɨacatu —jei—.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Ayu metei cuimbae oyovaicho vaera tu ndive, jare cuñatai oyovaicho vaera ichɨ ndive, jare cuña oyovaicho vaera imendɨ ndive —jei—.
35 Ayu anan anayabin
36 Jare cuimbae jo pegua reta oyovaichota cuimbae ndive —jei—.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Oime yave quia oaɨu yae tu jare ichɨ chegüi vae, ngaraa ipuere oico cheremimboera. Jae ramiño vi oime yave quia oaɨu yae imichia reta chegüi vae, ngaraa ipuere oico cheremimboera —jei—.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Jare oime yave quia mbaeti ovoɨ güɨraja icurusu ojo vaera cherupíe vae, ngaraa ipuere oico cheremimboera —jei—.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Oipota oñovatu jecove vae ngaraa ipuere oñovatu. Erei omoeterengata jecove chereco pegua vae oñovatuta co —jei—.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Oime yave quia pemboresive vae, che co chemboresive. Jare chemboresive vae omboresive co chembou vae —jei—.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Oime yave quia metei Tumpa iñee omombeu vae Tumpa iñee omombeu rambue omboresive vae, Tumpa omeeta chupe iñee omombeu vae pe omeeta vae. Jae ramiño vi oime yave quia metei jupi vae oyapo vae jupi vae oyapo rambue omboresive vae, Tumpa omeeta chupe jupi vae oyapo vae pe omeeta vae —jei—.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Añete che jae peve, oime yave quia omee metei taza ɨ iroɨsagüe yepe metei michia jou vaera vae, oyapo yave jocorai jae co cheremimboe rambue, amboecoviata co chupe —jei.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.