Marcos 8
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI
1 Metei ara jeta yae vae oñemboatɨ yave, mbaeti ma mbae güɨnoi reta jou vaera. Jayave Jesús oeni jemimboe reta.
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 —Aiparareco cuae yatɨ vae reta —jei—. Echa mboapɨ ara ma ñogüɨnoi che ndive, jare mbaeti ma mbae güɨnoi jou vaera —jei jemimboe reta pe—.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Amondo yave jenta cotɨ ocaru mbae reve, ipɨtuta tape rupi. Echa amogüe yogüeru mombɨrɨ güi —jei chupe reta.
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 —¿Quiraita pa ñandepuere ñamee mbɨyape chupe reta cuae mbaeti quia oicoa pe? —jei jemimboe reta Jesús pe.
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Jayave Jesús oparandu chupe reta:
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Jayave Jesús oyócuai yatɨ vae reta oguapɨ vaera ɨvɨ re. Jayave oipɨɨ jocuae siete mbɨyape, jare omee yasoropai Tumpa pe. Jayave opɨsae mbɨyape reta, jare omee jemimboe reta pe, jae reta omee vaera yatɨ vae reta pe. Jayave jocorai oyapo reta.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Jare güɨnoi vi mbovɨ jevae ɨ rupigua michi vae reta. Cuae re vi Jesús omee yasoropai Tumpa pe, jare jei jemimboe reta pe cuae vi omee vaera yatɨ vae reta pe.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Opareve ocaru, jare jɨvata. Jayave Jesús jemimboe reta omboatɨ tembíu oñepɨsaegüe jembɨre vae, jare omotɨnɨe siete canasta.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Jare joco pe ñogüɨnoi vae reta cuatro mil rupi. Jayave Jesús omondo yatɨ vae reta.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Jayave jae jare jemimboe reta oyeupi chalana pe, jare yogüɨraja ɨvɨ Dalmanuta pe.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Jayave yogüeru fariseo reta, jare omboɨpɨ oyoaca Jesús ndive.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Jayave Jesús iayeequi.
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Jayave Jesús oeya, jare oyeupi ye chalana pe, jare ojo ɨ guasu jovaicho pe.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Jare Jesús jemimboe reta iñacañɨ güeru vaera mbɨyape. Jaeño metei mbɨyape oi chalana pe.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Jare Jesús jei chupe reta:
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Jayave jemimboe reta jei oyoupe:
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Jesús oicuaa mbae jei reta vae, jare jei chupe reta:
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Peresa jare peapɨsa penoi. ¿Mbaeti pa peecha jare peendu? ¿Mbaeti pa pemaendúa? —jei—.
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Cue yave apɨsae cinco mbɨyape, ocaru vaera cinco mil vae. Tembíu oñepɨsaegüe pemboatɨ yave, ¿mbovɨ canasta pa pemotɨnɨe? —jei.
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 —Jare siete mbɨyape apɨsae vi, ocaru vaera cuatro mil vae. Tembíu oñepɨsaegüe pemboatɨ yave, ¿mbovɨ canasta pa pemotɨnɨe? —jei ye Jesús.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Jayave Jesús jei ye chupe reta:
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Jare yogüɨraja ovae Betsaida pe. Jayave amogüe vae güeru Jesús pe cuimbae jesa mbae vae, jare jae reta oyerure chupe oñono vaera ipo jese.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Jayave Jesús oipoco güɨraja cuimbae jesa mbae vae tenta güi. Jayave ondɨvɨ cuimbae jesa re. Jayave oñono ipo jese.
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Cuimbae omae.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Jayave Jesús oñono ye ipo jesa re, oecha cavi vaera. Jare jesa ocuera, jare opaete mbaembae oecha cavi ma.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Jayave Jesús oyócuai:
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Coiño tenta Cesarea Filipo güi ñogüɨnoi amogüe tenta reta. Jocotɨ yogüɨraja Jesús jare jemimboe reta. Jare tape rupi Jesús oparandu jemimboe reta pe:
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Jae reta omombeu chupe:
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Jayave Jesús oparandu ye chupe reta:
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Jayave Jesús oyócuai reta agüɨye vaera omombeu quia pe.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Jayave Jesús omombeu chupe reta:
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Cuae omombeu cavi chupe reta. Jayave Pedro güɨraja Jesús iru reta ipɨte güi, jare omboɨpɨ oñeengata chupe.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Erei Jesús oyerova omae iru jemimboe reta cotɨ, jare oñeengata Pedro pe.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Jare Jesús oeni jemimboe reta jare iru joco pe ñogüɨnoi vae reta.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Oipota oñovatu jecove vae ngaraa ipuere oñovatu. Erei jocuae omoeterengata jecove chereco pegua jare Tumpa iñee icavi vae jeco pegua vae oñovatuta co —jei—.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 ¿Mbae pa omonganata quia, omongana yave opaete ɨvɨ pegua, erei mbaeti yave ipuere oñovatu jecove?
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 ¿Mbovɨ pa omboepɨta quia ogua ye vaera jecove? —jei—.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Ɨvɨ pegua añave yogüɨreco vae reta oñuvanga menda re jare oyapo teco icavi mbae vae. Oime yave quia imara cheré jare cheñee re cuae reta ipɨte pe vae, che cuimbaera ayeapo vae chemarata vi jese, ayu ye yave cheRu jesape reve araɨgua jupi vae reta ndive —jei chupe reta.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.