Lucas 21

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jare Jesús Tumpa jo pe oi yave, oecha oicocatu vae reta oitɨ icorepoti corepoti jɨru pe.
1 Jesu Tafaror Bar wanawanan siwar ya’aya ana efamaim mare ma sabuw kabay wairafih hina hai siwar tew wanawanan hibiwanen itih.
2 Jare oecha vi metei cuña imemano vae paravete vae oitɨ mócoi reare corepoti jɨru pe.
2 Naatu kwafur babin yababan wairafin auman na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan biwan itin.
3 Jayave Jesús jei:
3 Naatu sabuw iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin, yababan wairafin ana siwar God bitin i sabuw etei natabirih.
4 Echa opaete iru reta güeru oitɨ mbovɨ jeta güɨnoi vae güi. Erei cuae cuña, yepe tei paravete yae, erei oitɨ opaete güɨnoi vae. Jocuae co jembíu jepɨra tei vae —jei chupe reta.
4 Anayabin sabuw afa i totobuyoy wairafih, imih hai siwar gagamin na’in hiyai, baise iti kwafur babin ana efanamaim abisa i isan yai inu’in i etei bai na ana siwar yai.”
5 Jare amogüe vae imiari ñogüɨnoi Tumpa jo re. Jei reta icavi yae co ita reta jare mbaembae tenta pegua reta güeru omopora vaera vae. Jayave Jesús jei:
5 Jesu ana bai’ufununayah afa Tafaror Bar hiwowowab ana gewasin hi’itin, naatu kabay hitar hikikirum isan, na’atube siwar ta ta God isan hiyasairen bar hibi’abur hi’itah isan hio hibifofofor. Baise Jesu eo,
6 —Outa co ovae ara reta cuae o reta añave peecha vae oyeitɨ vaera. Ngaraa opɨta metei ave ita iru ita iárambue —jei.
6 “Sawar iti etei kwa’itih kwa’o, mar boro kabay iti etei boro nihururuw nare narubar na’in, boro men ta iti hai efanamaim hina’inumih.”
7 Jayave Jesús jemimboe reta oparandu chupe:
7 Sabuw Jesu hibatiy hio, “Bai’obaiyenayan, mar i boro biy iti sawar hinamatar, naatu ina’inan i boro abisa namatar saise aki ana’itin ana so’ob veya i na tit?”
8 Jayave Jesús jei chupe reta:
8 Jesu iuwih eo, “Mata toniwa’an, men koko’aw na’atube hinifufuwimih. Anayabin orot moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu i Keriso, naatu Veya i na kabom.’ Men kwani’ufnunih.
9 Oimeta ñoraro reta jare tecorai reta. Erei peendu yave cuae reta regua, agüɨye pequɨye. Cuae susere reta oyeapota co. Erei cuae susere reta mbaetita co taɨcuegua vae —jei—.
9 Hinabiyow tur kwananonowar men kwanabir, naatu yababan nara’at ef hinafofokar auman men kwanabir, anayabin sawar nati na’atube boro wan hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i na kabom.”
10 Metei ɨvɨ pegua reta oñorarota ambué ɨvɨ pegua reta ndive, jare mburuvicha reta oñorarota iru mburuvicha reta ndive.
10 Naatu iban iuwih maiye eo, “Tafaram ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow na’atube bar merar ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow.
11 Jare ɨvɨ ocana yaeta jeta que rupi. Jare oimeta caruai reta jare mbaerasɨ reta jeta yae vae oyucata vae. Jare mbaembae ara re oyecuaata vae oporomonguɨyeta co —jei—.
11 Iriyoy gagamih boro hinamatar, baimar kakafin, sawow yumatah ta ta tafaram wanawanan boro awan nakaratan, maramaim sawar itah birubir boro hinamatar.
12 Erei ndei cuae oyeapo mbove, iru vae reta pepɨɨta jare oyapota icavi mbae vae peve. Jae reta pererajata itupao reta pe jare peñonota tembipɨɨrɨru reta pe, jare pererajata mburuvicha guasu reta jóvai chereco pegua —jei—.
12 Wabu’umaim kwabowabow isan, hinarab hini’a’akir, hinabuw hinafatumi kwanan Kou’ay Bar hai ukwarih umahimaim hinayai, naatu i boro hinabuw kwanan dibur hinayariyi, tafaram ana aiwob na’atube orot gagamih nahimaim kwanatit hinibabatiy.
13 Erei jocorai oyapo reta peve yave, pepuereta pemombeu cheregua —jei—.
13 Imih nati’imaim kwanatitit, veya keboroban i nati, ayu mi’itube kwaitutumu kwabowabow i hai tur kwana’owen.
14 Agüɨye peñemambeco cuae re jare agüɨye peñemongueta mbae ra pereta —jei—.
14 Naatu baibatiyimih hinabuw kwananan men bogaigiwas taiyuw was fafari isan kwananot kwaniyababanamih.
15 Echa che aicuaucata peve mbae pere vaera, jare che pomboaracuaata agüɨye vaera perovaicho reta oicuaa mbae ra ipuere jei peve —jei—.
15 Anayabin ayu boro tur anit a not hinarerekab tur kwanao a kamabiy sabuw hinanonowar boro men karam a tur hinarukouw naatu bairi kwanibasamih.
16 Jare peru jare pesɨ, jare perɨqueɨ reta jare perɨvɨ reta, jare perentara reta jare peamingo reta pemoeterengata perovaicho reta pe, jare amogüe pe reta peyeyucaucata co —jei—.
16 Hinat, tamat, taituwa, a ofonah boro baba hinao, hinabuw orot gagamih umahimaim hinaya’i, baimakiy hinit naatu kwa afa boro hina’asbuni kwanamorob.
17 Jare peñemotareɨucata opaete vae pe chereco pegua.
17 Sabuw etei boro hinifa’ifai, anayabin ayu kwabi’ufnunu isan.
18 Erei ngaraa metei ave pea ocañɨ —jei—.
18 Baise ukwarimaim arib ta boro men nakasiyomih.
19 Jare perosa peo pevae iyapɨ pe yave, peñemboasaucata co —jei—.
19 Naatu kwa a batkikinamaim yawas boro kwanatita’ur kwanab kwanama gewas.
20 Jare peecha yave jeta sundaro reta Jerusalén iyɨ́vɨri, peicuaata ou ma co ovae Jerusalén oñemboai vaera —jei—.
20 Baiyowayah sabuw Jerusalem hina’ar bebera’uh kwana’i’itin kwa i kwanaso’ob, Jerusalem rabin baitaiyin isan ana veya i kabom.
21 Jayave Judea pe ñogüɨnoi vae reta totecuarai ɨvɨtɨ reta ñogüɨnoia cotɨ. Jare Jerusalén pe ñogüɨnoi vae reta toe totecuarai chugüi. Jare Jerusalén icatu pe ñogüɨnoi vae reta agüɨye toyogüɨraja Jerusalén pe —jei—.
21 Sabuw iyab Judea wanawanan tema’am boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen, sabuw iyab Jerusalem tema’am boro tafaram hinihamiy, sabuw iyab bar meraramaim tema’am boro men hinan Jerusalem hinatit.
22 Echa jocuae ara reta pe ɨvɨ pegua reta oiporara yaeta, jare opaete Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae oyeapota co —jei chupe reta—.
22 Anayabin nati i baimakiy ana veya, saise abisa bukamaim hikirum inu’in nan niturobe.
23 Jare ipurúa vae reta jare omocambu vae reta oiporara yaeta jocuae ara reta pe. Echa cuae ɨvɨ pegua reta oiporara yaeta. Echa Tumpa pochɨta co chupe reta —jei—.
23 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu hai kek sosof auman bihir isan boro nafokar, yababan gagamin na’in boro iti tafaramamaim namatar naatu sabuw boro baimakiy hinab.
24 Jare jeta cuae ɨvɨ pegua reta oyeyucaucata quɨsepucu pe. Jare jovaicho reta güɨrajata jeta cuae ɨvɨ pegua reta ambué ɨvɨ reta pe. Jare judío mbae vae reta yogüɨrecota Jerusalén pe judío mbae vae reta iara reta opa regua —jei Jesús chupe reta—.
24 Sabuw afa boro ahay wan hinayen hina morob, afa boro hinabow hinan tafaram ta ta’amaim dibur hinaya. Naatu Eteni Sabuw Jerusalem boro hinarab nare tafan hinatet, naatu hinama hinakaif hai veya God bitih na’atube nan niturobe.
25 Jayave ɨvɨ pegua reta oechata mbae oyecuaa oi cuaraɨ jare yasɨ jare yasɨtata reta re. Jare opaete ɨvɨ pegua reta oiporarata jare ngaraa oicuaa mbae oyapo vaera. Jare ɨ guasu reta jɨapu yaeta —jei—.
25 “Maramaim veya, sumar, daman boro ina’inan yumatah ta ta hinamatar. Tafaram tutufin wanawan etei boro ayay hinabosair abisa namamatar isan, yabat boro namisir, gis nayen ana’itin boro birubir kakafin.
26 Jare ɨvɨ pegua reta oquɨye yaeta. Oquɨye yaeta mbae ɨvɨ pe oyeapo oi vae güi. Jare ara re mbaepuere güɨnoi vae reta ocanata —jei—.
26 Sabuw boro hai bir nara’at hinimamayay hinao, ‘Abisa tafaram wanawan emamatar.’ Anayabin maramaim sawar etei ti’inu’in hai efan boro hinasa’iren nanabin hinan.
27 Jayave ɨvɨ pegua reta cherechata ayu amapɨtu reta reve. Che cuimbaera ayeapo vae anoita mbaepuere tuicha vae jare añemboeteucata opaete vae pe —jei—.
27 Imaibo Orot Natun sakukuw wanawanan ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit nanan hina’itin.
28 Jare opaete cuae mbaembae oñemboɨpɨ oyeapo yave, pepúa pemae ara re. Echa ɨmambae Tumpa perepɨta —jei chupe reta.
28 Sawar iti hinabusuruf hinamamatar ana veya’amaim, kwanamisir kwananuw ra’at, anayabin God ana sabuw baiyawasih isan ana veya i na rukabom.”
29 Jayave Jesús jei chupe reta omojaanga reve:
29 Imaibo Jesu oroubon ta eo, “Ai fafou kwana’itin naatu ai afa auman kwana’itah.
30 Oñemboɨpɨ joquɨ yave, peicuaa coiño ma co ou ama oquɨ vaera —jei—.
30 Hiw ana veya natitit kwa boro kwanao, ai abeb ana veya na, ai rourih hina’abebemih.
31 Jae ramiño vi pe reta peecha yave cuae mbaembae oyeapo ñogüɨnoi, peicuaata coiño ma co ou Tumpa iporoocuaia —jei Jesús chupe reta—.
31 Imih ef i boro nati ta’imon, ana veya’amaim sawar iti na’atube hinamatar kwana’i’itah, kwa boro kwanaso’ob, God ana aiwob namih ana veya i na kabom.
32 Añete che jae peve, cuae tenta pegua reta ngaraa opa omano ndei opaete cuae mbaembae oyeapo mbove —jei—.
32 Anababatun a tur ao’owen sabuw iti tema’am boro moroboe hinama’am sawar iti hinamatar.
33 Ara jare ɨvɨ opata, erei cheñee ngaraa opa —jei—.
33 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur i boro men nasawaramih.
34 Peñeandu, agüɨye vaera pecau jare pesavaɨpo, jare agüɨye vaera peñemambeco mbaembae ɨvɨ pegua re. Echa jocorai peyapo yave, outa ovae jocuae ara mbaeti peñemocatɨro reve —jei chupe reta—.
34 Mata toniwa’an, men aa tom namomon, naatu iti tafaram ana yawas isan a yababan nara’at, anayabin veya i boro naniyan meyemeye
35 Echa jocuae ara oipocouta opaete ɨvɨ pegua reta ñovai oporomboa rami —jei—.
35 warasa na’atube nabuw kwana’oror. Sabuw iti tafaram wanawanan boro etei isah namatar.
36 Jae rambue peñeandu, jare jecuaeño peyerure Tumpa pe icavi vaera chupe perepɨ vaera opaete cuae oyeapota vae güi jare peñemboɨ vaera cheróvai. Che co jae cuimbaera oyeapo vae —jei.
36 Imih mata toniwa’an mar etei kwanayoyoban, saise fair kwanab sawar iti hinamamatar wanawanahimaim kwanahaiw kwan Orot Natun nanamaim kwanabat.”
37 Jare ara ñavo Jesús oporomboe oi Tumpa jo pe. Erei jave ma yave ojo joco güi opɨta ɨvɨtɨ Oliva re.
37 Jesu veya etei Tafaror Baremaim na sabuw bi’obaibiyih, baise rabirab en Olive Oyawemaim inu’in.
38 Jare opaete tenta pegua reta yogüeru neimbove asɨ Tumpa jo pe oyeapɨsaca vaera Jesús re.
38 Baise mar etei mar auman sabuw i tena Tafaror Baremaim eo tema tenonowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.