João 11

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Metei cuimbae Lázaro jee vae imbaerasɨ oi. Jae jare María jare Marta - jae co María tɨque - Betania pegua reta co.
1 Orot wabin Lasarus i Bethany orot imaim ma’am sawow, nati i Mary tain Martha hairi hai bar hai merar.
2 Jocuae María opɨyere mbae ipiche cavi yae vae ñandeYa re jare oyoe ipɨ ia pe. Jocuae Lázaro imbaerasɨ oi vae María iquɨvɨ co.
2 Iti Mary raiy yamurin mamarin Regah aribun yan isuwei rara’iy naatu aribunamaim an sasafam, i boun rubun orot Lazarus sawow.
3 Jare Lázaro jeindɨ reta omondo omombeu vaera Jesús pe:
3 Imih i ruburubun tur hiyafar Jesu isan, “Regah orot o ibiyabuw i sawow.”
4 Jesús cuae oicuaa yave, jei:
4 Jesu iti tur nonowar anamaramaim eo, “Nati Lazarus ana sawow boro men nan morobomaim natitamih. En, iti i God ana fair bairerereb isan, saise i wanawananamaim God Natun hinifai hinabora’ara’ah.”
5 Jesús oaɨu Marta jare ipɨquɨɨ jare Lázaro.
5 Martha tuwah babitai hairi naatu rubun orot Lazarus, Jesu iyabuwih kwanekwan.
6 Erei oicuaa ma yave Lázaro imbaerasɨ oi, opɨtaño mócoi ara joco pe.
6 Baise Lazarus sawow inu’in ana tur Jesu nonowar i men saise in, i nati’imaim ma veya rou’ab sawar.
7 Cuae jaɨcue rupi jei jemimboe reta pe:
7 Naatu ana bai’ufununayah isah eo, “It tanamatabir maiye tanan Judea.”
8 —Rabí —jei reta—, ndei co ɨma judío reta oipota tei ndeapi ita pe joco pe. Jae rambue ¿maera pa reo yeta?
8 Baise bai’obaiyenayan, ana bai’ufununayah hi’o, “Iti boro’omo Jew sabuw kafa’imo kabayamaim hitarabi, naatu o baise imatabir maiye imaim kwenan.”
9 —Oime doce ora güɨnoi ara —jei Jesús—. Ara rupi oguata vae ngaraa ipɨ güɨrocua. Echa güɨnoi tembipe cuae ɨvɨ pegua —jei—.
9 Jesu iya’afutih eo, “Veya ta’imon erararan ana manin men tarsisib in 12. Anayabin veya kusisiar tafaram marakaw itin, imih orot mar nuw enan boro men an narusukun nara’iy.
10 Erei pɨtu yave oguata vae ipɨ güɨrocua. Echa mbaeti güɨnoi tembipe.
10 Baise guguminamaim naremor nanan boro an narusukun nara’iy, anayabin i aurin marakaw en.”
11 Jocorai jei Jesús. Jayave jei ye:
11 Iti tur eo ufunamaim, ibanak ikofan hai tur eowen eo, “It ata of Lazarus i matanfot inu’in; baise ayu imaim anan anibunibun namisir.’
12 Jemimboe reta jei:
12 Ana bai’ufununayah hiya’afut hi’o, Regah, i matan nafot na’inu’in na’at, i boro matannanuw namisir.”
13 Erei Jesús jocorai jei yave, oipota jei omano ma. Jae reta oñemongueta tei oipota jei oputuu co oque oi.
13 Jesu Lazarus ana morob isan eo’o, baise ana bai’ufununayah hinotanot i boun matat efot ta’inu’in na’atube hirouw.
14 Jayave Jesús omombeu cavi chupe reta:
14 Naatu imaibo mutuforomo hai tur eowen, “Lazarus i morob.
15 Jare ayerovia mbaeti joco pe ai vae re. Cuae icavita co peve. Echa perovia yaeta co. Yaja mo icotɨ —jei.
15 Naatu ayu men nati’imaim ama’am isan abiyasisir anayabin, kwa taiyuw kwana’itin kwanaso’ob naatu kwanitumatum. Boro’obo tan ta’itin.”
16 Jayave Tomás - jae co Chaguaqui pe oñemobojee vae - jei iru Jesús jemimboe reta pe:
16 Thomas wabin ta Kikifukek bai’ufnunenayah etei’imak isah eo, “It auman tan, bairit tamorob youn.”
17 Jare Jesús ou ovae yave, amogüe vae omombeu chupe irundɨ ara ma co Lázaro oi teogüerɨru pe.
17 Jesu natitit ana veya imaibo so’ob Lazarus i rahemaim hiyai in veya kwafe’en sawar.
18 Betania coiño oi Jerusalén güi. Oupitɨ mboapɨ kilómetro rupi.
18 Jerusalem ef i men yok inan Bethany inatit,
19 Jare jeta judío reta yogüeru ma Marta jare María pɨri ombopɨacatu vaera iquɨvɨ amɨri re.
19 naatu Martha, Mary hairi rubuh bihamiyih isan. Jew sabuw moumurih na’in hina koubainunub baitihimih.
20 Jare Marta oicuaa yave Jesús ou co ovae, ojo oovaiti. Erei María opɨta o pe.
20 Jesu nan Martha ana tur nonowar anamaramaim, hairi baitaramih tit in, baise Mary i bar ma.
21 Jayave Marta jei Jesús pe:
21 Martha Jesu isan eo, “Regah, o iti’imaim itama’am na’at, ayu tuwai i boro men tamorob.
22 Jare añave aicuaa oipotagüe reyerure Tumpa pe jese vae Tumpa omeeta co ndeve —jei.
22 Baise ayu aso’ob veya iti boun auman karam abistan isan inafefefeyan God boro nit.”
23 —Ndequɨvɨ oicove yeta co ou omanogüe vae reta ipɨte güi —jei Jesús chupe.
23 Jesu Martha isan eo, “O tuwat boro nayawas namisir maiye.”
24 —Aicuaa oicove yeta co ou omanogüe vae reta ipɨte güi ara taɨcuegua pe —jei Marta—. Echa jocuae ara iru vae reta vi oicove yeta yogüeru omanogüe vae reta ipɨte güi —jei.
24 Martha iya’afut eo, “Ayu aso’ob nati i mar yomaninabo nayawas namisir.”
25 —Che co amee tecove omanogüe vae reta pe jare aru ye iru omanogüe vae reta ipɨte güi —jei Jesús—. Cheré güɨrovia vae, yepe tei omano oi, oicove yeta co.
25 Jesu Martha isan eo, “Ayu i misir maiye naatu yawas. Yait ayu ebitutumu boro yawasin nama naatu namomorob auman yawasin nama.
26 Jare opaete oicove oi vae cheré güɨrovia vae ngaraa etei omano. ¿Rerovia pa cuae? —jei.
26 Naatu yait ta ayu’umaim ema’am naatu ebitutumu boro men kafa’imo namorob. Iti tur ao’o kwabitumatum?”
27 —Arovia, cheYa —jei Marta—. Añave arovia nde co jae Cristo. Nde co jae Tumpa Taɨ. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi outa co Tumpa Taɨ ɨvɨ pe —jei.
27 Martha iya’afut eo, “Ai Regah anowar, Ayu abitumatum. O i Keriso, God Natun. O na tafaramamaim titamih hi’o’oban oban iti. ina itit.”
28 Marta cuae jei ma yave, ojo oeni María - jae co Marta ipɨquɨɨ. Jayave güɨraja iru vae reta ipɨte güi jare jei chupe:
28 Tur iti eo’o ufunamaim, Martha intabir in Mary eaf na hamenamo ana tur eowen. “Bai’obaiyenayan i na tit, naatu o isa ebibatebat?”
29 María cuae oendu yave, ɨmambae opúa ojo Jesús oia pe.
29 Mary iti tur nonowar anamaramaim, duku iwa’an misir naatu in biyan tit.
30 Marta oovaitia peño opɨta Jesús. Echa ndei oique tenta pe.
30 Jesu men na bar merar tit, baise efan menamaim Martha hairi hima’am boro’ika imaim ma’am.
31 Judío o pe imiari ñogüɨnoi María pe ombopɨacatu vaera vae reta oecha María ɨmambae opúa ojo o güi. Jayave yogüɨraja María jaɨcue. Echa oñemongueta tei jae ojo teogüerɨru oia pe oyaeo vaera joco pe.
31 Mary duku iwa’an mimisir Jew sabuw ana baremaim hima koubainunub hibitin hi’itin, naatu himisir hi’ufunun ufun hitit, hinotanot i enan rahemaim nama narerey.
32 Jayave María ojo ovae Jesús oia pe. Oecha rupive ojo oyeatɨca jae jóvai jare jei:
32 Mary remor in Jesu menamaim ma’am biyan tit naatu eo, “Regah, O iti’imaim itama’am na’at ayu tuwai boro men tamorob.”
33 Jesús oecha yave María jare judío María ndive yogüeru vae reta oyaeo ñogüɨnoi, iayequi jare ipɨatɨtɨ yae.
33 Mary rererey, naatu Jew sabuw hi’ufunun bairi hinan auman hirererey Jesu i’itih anamaramaim, dogoron yababan awankaratan naatu naniyan kwaris.
34 Jayave oparandu:
34 Ibatiyih “Menamaim kwayai inu’in?”
35 Jayave Jesús oyaeo.
35 Jesu maturin ra’iy rerey.
36 Jare judío reta jei:
36 Jew sabuw hi’o, “Kwa’itin i ana yabow Lazarus isan i ra’at kwanekwan!”
37 Erei amogüe vae jei:
37 Baise sabuw afa hi’o, “I orot matan fim botawiy. Karam iti orot auman tabotan men tamorobomih.”
38 Jesús iayequi ye. Jayave ojo teogüerɨru oia pe. Jocuae teogüerɨru metei ita guasu oyeyoo vae co jare ita tuicha vae oi teogüerɨru jonque re.
38 Jesu ibanak dogoron wanawanan yababan kuyuyuw, na rahamaim tit. Rah i watu, awan i kabayamaim hihir.
39 Jayave Jesús jei:
39 Jesu eo, “Kabay kwabosair.”
40 Jesús jei chupe:
40 Naatu Jesu eo, “Ayu au’uwi men kwanowar? Kwa kwanabitumatum na’at God ana fair boro nirerereb kwana’itin.”
41 Jayave ombosɨrɨ reta ita teogüerɨru jonque güi. Jayave Jesús omae ara re jare jei:
41 Naatu rah awan kabay hibosair. Jesu nakwetan tara’ah au mar na’at nura’at eo, “Tamai, O a merar ayiy, ayu abistan ao’o inowar.” Lazarus ana rah etwan botawiy|alt="rolling stone from Lazarus’ grave" src="CN01768B.TIF" size="col" loc="Jhn 11.41" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.41"
42 Aicuaa jecuaeño reendu cheve, erei chemiari corai cuae cheɨpɨ rupi ñogüɨnoi vae reta jeco pegua, jae reta güɨrovia vaera nde co chembou —jei.
42 Ayu aso’ob mar etei fanau kunonowar, baise iti ao’o i sabuw iti tebatabat isah, saise hina’itin hinitumatum, O ayu iyunu ana.”
43 Jayave iñeeata.
43 Iti eo ufunamaim, Jesu fanan aumetawat na’in eaf, “Lazarus kumisir kutit!”
44 Jare cuimbae amɨri oe. Ipo jare ipɨ oyeocua tarapo pe, jare jova oñeoma lienzo pe. Jayave Jesús jei:
44 Orot murubin, an uman, yumatan faifuw metametan auman misir tit na.
45 Jare jeta judío yogüeru opou María pɨri vae reta oecha Jesús oyapo vae jare güɨrovia jese.
45 Isan imih Jew sabuw moumurin maiyow hina Mary hibinanawan ana mar, Jesu abistan sinaf hi’i’itin, i hitumitum.
46 Erei amogüe vae yogüɨraja fariseo reta pɨri omombeu Jesús oyapo vae.
46 Baise afa hin Pharisee hai tur hi’owen abistan Jesu sisinaf.
47 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta omboatɨ opaete mburuvicha reta.
47 Firis hai ukwarih naatu Pharisee bairi hi’af’ayuwih kou’ay hibai.
48 Ñamaeño yave corai oyapo vaera, opaete tenta pegua reta güɨroviata jese. Jayave romano reta yogüeruta ombosururu Tumpa jo jare oyucata opaete ñanerentaɨgua reta —jei reta.
48 It tanihamiy na’at nama nasisinaf sabuw etei boro hinitumitum. Naatu Roman sabuw boro hinan ata me ata tafaram hinab.”
49 Erei metei ipɨte pe oi vae - Caifás jee vae - jae co sacerdote tenondegua jocuae año - jei:
49 I hai orot ta wabin Kaiafas, nati kwamur i Firis ukwarin ma’am awan tara’ah eo, “Kwa men ta kwaso’ob!
50 Mbaeti peñemongueta cavi. Echa icavita co ñandeve metei cuimbae omano vaera opaete ñanerentaɨgua reta oyeepɨ vaera. Echa mbaeti yave, güɨramoi opaete ñanerentaɨgua reta omanota —jei.
50 Kwa men matato iwa’an kwa’i’itin, anagewasin orot ta’imon tamorob sabuw isah, men karam tafaram tutufin etei hitarab hitagurus.”
51 Jare cuae omombeu chupe reta ndei oyeapo mbove. Mbaeti jaeiño omombeu. Echa jae sacerdote tenondegua co jocuae año. Omombeu Jesús omanota opaete judío reta oyeepɨ vaera.
51 I men taiyuwin ana notamaim iti tur yai eomih, baise nati kwamur wanawanan i firis ukwarin ma’am Jesu Jew sabuw isah namomorob isan eorereb.
52 Omanota omboatɨ vaera opaete Tumpa taɨ oñemoai vae reta - mbaetita omano judío reta reño.
52 Naatu men i akisih isah, baise God ana sabuw efan nanabin tema’am nabuwih hinan nita’imonih biyah ta’imon namatar.
53 Jae rambue jocuae ara güive oñomomiari quirai oyucauca vaera Jesús.
53 Naatu hibusuruf Jesu baban hi’o rabin morob isan.
54 Jae rambue Jesús mbaeti ma opɨta Judea pe, agüɨye vaera judío reta oecha. Ojo joco güi metei tenta Efraín jee vae pe. Jocuae tenta coiño oi ñuu güi. Jare joco pe Jesús opɨta jemimboe reta ndive.
54 Imih Jesu Judea wanawanan i men bebeyanamaim ma remoramih, baise efan nati ihamiy naatu in efan arar sisibinamaim ma, bar merar wabin Efaram, imaim ana bai’ufununayah bairi hima.
55 Jare coiño ma ou judío reta iyarete pascua jee vae iara, jare jeta judío reta yogüɨraja Jerusalén pe joco güi ndei arete iara ou ovae mbove. Echa oipota oyetɨo Tumpa cotɨ arete peguara.
55 Jew hai Tar Nowaten ana Hiyuw, i na biyubin ana veya, naatu tafaram wanawanan efan ta ta hima’am hiyen hin Jerusalem, kouksouwen ana kou’ay bainabo, Tatar nowaten ana veya nan natit.
56 Jayave oeca ñogüɨnoi Jesús, jare Tumpa jo pe ñogüɨnoi rambueve jei oyoupe:
56 Jesu isan hinunuwet, naatu Tafaror Bar ana efanamaim hibat ta’ita’imon nane hibibabatiyih, “Kwa mi’itube kwanotanot? Forag isan kafai enan?”
57 Echa sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta oyócuai ma opaete vae corai: “Oime yave quia oicuaa quiape Jesús oime oi vae, tomombeu oreve orepuere roipɨɨ vaera”.
57 Baise firis ukwarih naatu Pharisee sabuw obaiyunen hitih, menamaim Jesu nama’am hina’i’itin na’at, hinan hinao hinanowar saise i hinan hinab hinafatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.