1 Coríntios 14
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI
1 Jecuaeño peporoaɨu. Jare penoi quɨreɨ peipota vaera mbota Espíritu Santo omee vae reta. Erei pemotenonde mbota Tumpa iñee pepuere pemombeu vaera.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Echa ambuembué vae iñee reta pe imiari vae imiari Tumpa pe, mbaeti iru vae reta pe. Echa mbaeti quia oicuaa mbae jei vae. Jae imiari Espíritu Santo rupi mbaeti oyecuaa vae re.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Erei Tumpa iñee omombeu vae imiari iru vae reta pe, omomɨrata jare omboaracuaa jare ombopɨacatu vaera.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Ambué vae iñee pe imiari vae oñemomɨrata. Erei Tumpa iñee omombeu vae omomɨrata iru oporogüɨrovia vae reta.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Che aipota opaete pe reta pemiari vaera ambuembué vae iñee reta pe. Erei aipota yae pemombeu vaera Tumpa iñee. Echa Tumpa iñee omombeu vae oyeócuai yae iru oporogüɨrovia vae reta pe ambuembué vae iñee reta pe imiari vae güi. Erei ambuembué vae iñee reta pe imiari vae omombeu yave mbae oipota jei ambuembué vae iñee reta pe oñeendu vae, oyeócuai vi iru oporogüɨrovia vae reta pe. Echa omombeu yave, omomɨrata iru oporogüɨrovia vae reta.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Jae rambue, cherɨvɨ reta, che aja yave pepɨri, jare chemiari yave ambuembué vae iñee reta pe, ngaraa etei mbae icavi vae ayapo peve, mbaeti yave aicuauca peve Tumpa oicuauca cheve vae, ani amombeu peve mbae aicuaa vae, ani Tumpa iñee, ani pomboe mbae re.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Ñamojaanga mbaembae tecove mbaeti güɨnoi vae ipu vae. Mimbɨ ñamoñee yave ani miori ñambopu yave, mbaeti yave ñambopu cavi, ngaraa quia oicuaa mbae nunga canta ra ipu vae.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Peicuaa co quirai sundaro reta oñorarota yave, metei mimbɨ oñee sundaro reta oyupavo vaera oñoraro. Erei mbaeti yave oñee cavi mimbɨ, ngaraa quia oyupavo oñoraro vaera.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Jae ramiño vi pe reta mbaeti yave pemiari ñee iru vae reta ipuere oicuaa cavi vae pe, ngaraa quia oicuaa mbae pere vae. Pemiarieiñota co ɨvɨtu pe.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Añete co, oime jeta ñee oyoavɨ vae reta cuae ɨvɨ pe, jare opaete vae oicuaa iñeeñee ae.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Jae rambue mbaeti yave aicuaa iru vae iñee, chemiari chupe yave, jae oicuaata che co jae ambué tenta pegua, jare jae imiari cheve yave, che aicuaata jae co ambué tenta pegua.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Jae ramiño vi pe reta peipota yae penoi vaera mbota Espíritu Santo omee vae reta. Jae rambue peipota yae jocuae mbota pɨpe iru oporogüɨrovia vae reta pepuere pemomɨrata vae reta.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Jae rambue ambué vae iñee pe imiari vae toyerure Tumpa pe ipuere vaera omombeu mbae oipota jei ambué vae iñee pe oñeendu vae.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Echa che ayerure yave Tumpa pe ambué vae iñee pe, mbaeti aicuaa che jae vae. Echa cheespirituño co oyerure.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Jae rambue ¿mbae ra ayapota? Cheespíritu oyerure reve ayerureta Tumpa pe, jare ayerureta Tumpa pe aicuaa reve vi. Jae ramiño vi cheespíritu ocanta reve acantata, jare acantata aicuaa reve vi.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Echa nde remee yave yasoropai Tumpa pe ndeespíritu peño, ñee nemiari pɨpe vae mbaeti oicuaa vae ngaraa ipuere oñemoiru nde ndive, yasoropai Tumpa pe remee yave. Echa mbaeti oicuaa mbae rere vae.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Añete co, icavi yae nde remee yasoropai Tumpa pe, erei jocuae iru vae mbaeti remomɨrata pɨpe.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Che amee yasoropai Tumpa pe quirai jeta yae chemiari ambuembué vae iñee reta pe opaete pe reta güi.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Erei añemboatɨ yave iru oporogüɨrovia vae reta ndive, aipota yae jae cinco ñeeño aicuaa reve amboe vaera iru vae reta, diez mil ñee ambué vae iñee pe jae vaeragüe.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Cherɨvɨ reta, agüɨye peñemongueta michia reta oñemongueta rami. Agüɨye peyapo icavi mbae vae, michia reta mbaeti icavi mbae vae oyapo rami. Erei peñemongueta mbaembae re ocuacuaagüe reta oñemongueta rami.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Mboroócuai pe oyecuatía oi corai: “Chemiarita cuae ɨvɨ pegua reta pe ambué ɨvɨ pegua reta iñee ae pe imiari vae rupi. Erei jeseve ngaraa oyeapɨsaca cheré —jei ñandeYa”. Jocorai oyecuatía oi.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Jae rambue ambuembué vae iñee reta pe ñanemiari yave, yaicuauca Tumpa imbaepuere oporogüɨrovia mbae vae reta pe, mbaeti oporogüɨrovia vae reta pe. Erei Tumpa iñee ñamombeu yave, yaicuauca oporogüɨrovia vae reta pe, mbaeti oporogüɨrovia mbae vae reta pe.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Jae rambue opaete peporogüɨrovia vae reta peñemboatɨ yave, opaete pe reta pemiari yave ambuembué vae iñee reta pe, jare oique yave pepɨri cuae nunga ñee reta regua mbaeti oicuaa vae reta ani oporogüɨrovia mbae vae reta, jae reta jeita pemboquere co.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Erei opaete pe reta pemombeu yave Tumpa iñee, jare oique yave pepɨri metei oporogüɨrovia mbae vae ani metei mbaeti oicuaa vae, jae oicuaata quirai jae co iyoa vae jare oñejaata, oendu yave opaete pe reta pere vae.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Jare jocorai oyecuaata chupe opaete ipɨa pe oi vae, jare oyeatɨcata omboete reve Tumpa, jare jeita quirai añetete Tumpa oico pepɨte pe.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Jae rambue, cherɨvɨ reta, ¿mbae ra yaeta? Peñemboatɨ yave, metei ñavo peipota pemboete Tumpa pecanta reve, ani peipota peporomboe, ani peipota pemiari ambué vae iñee pe, ani peipota peicuauca iru reta pe Tumpa oicuauca peve vae, ani peipota pemombeu mbae oipota jei ambué vae iñee pe oñeendu vae. Peyapo opaete peñomomɨrata vaera.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Oime yave quia reta oipota imiari ambuembué vae iñee reta pe vae, timiari mócoi ani mboapɨ pe, jare toñoaroaro timiari, jare metei vae tomombeu mbae oipota jei ambuembué vae iñee reta pe oñeendu vae.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Erei mbaeti yave joco pe oi mbae oipota jei ambuembué vae iñee reta pe oñeendu vae ipuere omombeu vae, agüɨye quia timiari ambué vae iñee pe ñemboatɨa pe. Jaeño ipuere imiari iyeupe jare Tumpa pe ambué vae iñee pe.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Jae ramiño vi timiari mócoi ani mboapɨ Tumpa iñee omombeu vae reta, jare oyeapɨsaca jese vae reta toñemongueta icavi ra jocuae oendu vae.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Erei Tumpa oicuauca yave mbae iru vae oguapɨ oi vae pe, imiari oi vae tiquirii.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Echa jocorai opaete pe reta pepuere pemombeu Tumpa iñee meteitei rupi, opaete vae peñomboe vaera jare poñombopɨacatu vaera.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Jare Tumpa iñee omombeu vae reta oime mbaepuere güɨnoi oñoaro vaera.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Echa Tumpa oipota opaete peyapo vaera mbɨacatu reve. Mbaeti oipota peyapo vaera tecorai peñemboatɨa pe. Echa jocorai Tumpa oipota opaete oñeñono tee Tumpa peguara vae reta oñemboatɨatɨa pe.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Peñemboatɨ yave, agüɨye timiari cuña reta. Echa mbaeti ñamaeño jese reta imiari vaera. Cuña ñavo toyapo ime jeigüe. Echa jocorai jei mboroócuai.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Jare oime yave mbae cuña oipota oicuaa vae, toparandu ime pe jo ae pe. Echa peñemboatɨa pe cuña reta imiari yave, metei ñemomarai co.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Pemaendúa quirai mbaeti co pe reta rani pemombeu Tumpa iñee, jare mbaeti vi co pe retaño peendu Tumpa iñee.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Güɨramoi quia oñemongueta iyee jae co metei Tumpa iñee omombeu vae ani mbota Espíritu Santo omee vae güɨnoi vae. Jocuae nunga toicuaa quirai cuae mbaembae aicuatía peve vae ñandeYa iporoócuai reta co.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Erei mbaeti yave oipota oicuaa, topɨta oicuaa mbae reve.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Jae rambue, cherɨvɨ reta, penoi quɨreɨ peipota vaera pemombeu Tumpa iñee, jare agüɨye peyopia oipota imiari ambuembué vae iñee reta pe vae.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Erei peyapo cavi opaete mbɨacatu reve.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.