1 Coríntios 10

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jare aipota peicuaa cavi vaera, cherɨvɨ reta, quirai opaete Israel pegua reta yogüɨraja jocuae amapɨtu igüɨ pe, jare opaete jae reta oasa ɨ guasu.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Jare opaete vae oyeapo meteiño Moisés ndive amapɨtu igüɨ pe yogüɨraja yave jare ɨ guasu oasa reta yave.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Jare opaete vae jou tembíu Espíritu Santo omee chupe reta vae.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Jare opaete vae jou ɨ Espíritu Santo omee chupe reta vae. Jare opaete vae oɨu jocuae ita Espíritu pegua jae reta jupíe ojo vae güi. Jare jocuae ita Cristo co.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Erei Tumpa pochɨ jeta vae pe. Jae rambue Tumpa oyucauca oeya ñuu pe.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Jare Tumpa omojaanga ñandeve cuae mbaembae oyeapo chupe reta vae, agüɨye vaera ñande yaipota mbaembae icavi mbae vae jae reta oipota vae rami.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Jae rambue agüɨye pemboete tumpa-raanga, amogüe jae reta omboete tumpa-raanga rami. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: “Jae reta oguapɨ ocaru vaera. Jayave opúa reta oñuvanga vaera”. Jocorai oyecuatía oi.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Agüɨye vi yayapo aguasa, amogüe jae reta oyapo rami. Jare jocorai oyapo rambue, Tumpa oyucauca veintitrés mil jocuae ara.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Agüɨye vi yayapo icavi mbae vae yaicuaa vaera tuicha ra ñandeYa ipɨaguasu. Echa jocorai oyapo amogüe jae reta, jare Tumpa oyucauca mboi reta pe.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Agüɨye vi peñeenguru ñandeYa cotɨ. Echa jocorai oyapo amogüe jae reta, jare Tumpa oyucauca metei araɨgua pe.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Erei Tumpa omojaanga opaete cuae mbaembae oyeapo chupe reta vae, jare oyecuatía oi ñanemboaracuaa vaera. Echa ñande yaico ara taɨcuegua reta pe.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Jae rambue oñemongueta ipɨrata co iporogüɨrovia re vae toñeandu agüɨye vaera iyoa.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Jecuaeño aña guasu pepiaro peyoa vaera. Echa jocorai oyapo opaete vae pe. Erei jecuaeño pepuere perovia catu Tumpa pemborɨ vaera. Echa Tumpa ngaraa omaeño peregua yae vaera aña guasu pe. Echa aña guasu pepiaro yave, Tumpa oicuaucata peve quirai pepuere peyapo agüɨye vaera peyoa, jare jocorai pepuereta pemoamɨri aña guasu.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Jae rambue, cherɨvɨ reta, agüɨye pemboete tumpa-raanga.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Che jae cuae peve, jare añemongueta pe reta co jae iyaracuaa vae reta. Pe reta etei pepuere peicuaa añete ra cuae che jae peve vae.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Ñamee yasoropai ñandeYa pe jocuae vino re. Vino oñemojaanga icavi vae ñandeYa oyapo ñandeve vae re. Jocorai yayapo yave, yaicuauca quirai ñande ñai meteiño Cristo ndive Cristo jugüɨ oyepɨyere vae jeco pegua. Jae ramiño vi ñapɨsae yave mbɨyape, yaicuauca quirai ñande ñai meteiño Cristo ndive Cristo jete omano vae jeco pegua.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Echa yepe tei ñande co jeta vae, erei ñande co jae Cristo jete pegua reta. Jae rambue ñande ñai metei rami. Echa mbɨyape meteiño co, jare opaete vae yau jocuae mbɨyape.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Ñamojaanga Israel pegua reta. Jae reta jou maemɨmba oyeyucagüe Tumpa pe oñererocuavee vae isoo, jare jocorai oicuauca quirai jae reta oñemoiru Tumpa ndive jocuae maemɨmba oyeyucagüe vae jeco pegua.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Mbaeti etei aipota jae metei tumpa-raanga co jae metei tumpa añetete vae. Mbaeti vi aipota jae soo tumpa-raanga pe oñererocuavee vae mbaeti ma co iru soo rami.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Erei che jae peve cuae: Jocuae reta güɨrocuavee maemɨmba oyeyucagüe vae isoo aña reta pe. Mbaeti güɨrocuavee Tumpa pe. Jare mbaeti aipota peñemoiru vaera aña reta ndive.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Mbaeti etei icavi peu vaera vino oñemojaanga ñandeYa jugüɨ re vae vino aña reta pe oñererocuavee vae ndive. Jae ramiño vi mbaeti etei icavi peu vaera mbɨyape oñemojaanga ñandeYa jete re vae soo aña reta pe oñererocuavee vae ndive.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Agüɨye ñamoñemɨro ñandeYa aña reta pe. ÑandeYa ipuere yae co ñandegüi.
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Chepuere ayapo opaete aipota vae. Erei mbaeti icavi opaete ayapo vaera. Añete co, chepuere ayapo opaete aipota vae. Erei mbaeti opaete ñanemborɨ ñanepɨrata vaera.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Agüɨye quia toyapo jae oipota oyapo vaeño. Metei ñavo toipota tomborɨ iru vae reta.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Pepuere peu oipotagüe soo maemeea pe oñemee vae. Agüɨye peparandu oñererocuavee ra aña reta pe. Echa peicuaa yave, güɨramoi peñemonguetata mbaeti co jupi peu vaera.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Echa cuae ɨvɨ jare opaete ɨvɨ pegua ñandeYa imbae co.
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Metei oporogüɨrovia mbae vae oparea yave peve pecaru vaera jae ndive, peipota yave peo, peu oipotagüe omee peve peu vaera vae. Agüɨye peparandu oñererocuavee ra soo aña reta pe. Echa peicuaa yave, güɨramoi peñemonguetata mbaeti co jupi peu vaera.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Erei güɨramoi oparea peve vae jeita peve: “Oyuca reta cuae maemɨmba güɨrocuavee vaera aña reta pe”. Jocorai jei peve yave, agüɨye peu omombeu peve vae jeco pegua. Echa güɨramoi jae oñemonguetata mbaeti co jupi peu vaera.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Añave chemiari ai iru vae oñemongueta jese vae re, mbaeti pe reta peñemongueta jese vae re. Erei güɨramoi peñemonguetata corai: “Erei ¿maera pa rere cheve mbaeti co chepuere jau soo iru vae oñemongueta jese vae jeco pegua?
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Echa jecuaeño che amee yasoropai Tumpa pe cherembíu re. Jae rambue ¿maera pa chemboeco jese? Echa amee yasoropai Tumpa pe jese”. Jocorai ndipo peñemonguetata.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Erei che jae peve cuae: Jecuaeño pemboete Tumpa. Opaete mbaembae peu vae rupi jare opaete mbaembae peyapo vae rupi pemboete Tumpa.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Agüɨye peyapo icavi mbae echa iru vae reta pe vae —judío reta pe, jare judío mbae vae reta pe, jare Tumpa oiparavo vae reta pe. Echa peyapo yave, güɨramoi pemboavaita.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Jocoraiño vi che ayapo opaete mbaembae icavi echa opaete iru vae reta pe vae. Mbaeti aico che añemboyerovia vaeraño. Jaeño aipota amborɨ jeta iru vae reta, jae reta oñemboasauca vaera.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.