Mateus 27
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Jare coe ma yave, opaete sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta oñomomiari Jesús re, oyucauca vaera.
1 Maraumanika Firis ukwarih etei naatu regaregah ai’in bairi Jesu morob isan hio hiyabunai sawar.
2 Jayave oñapɨti Jesús jare güɨraja mburuvicha guasu Poncio Pilato pe omoeterenga.
2 Basit uman hifatum hibai hitit Roman hai gawan Pilate umanamaim hiyai.
3 Jayave Judas (Jesús omoeterenga vae) ipɨatɨtɨ oyapogüe vae re. Echa oicuaa ma quirai Jesús jovaicho reta omboeco ma Jesús. Jayave güɨraja ye jocuae treinta corepoti sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta ñogüɨnoia pe.
3 Judas, yanuwayan Jesu kakafinamaim hiya’iyai i’itin ana veya dogoron rusib, kabay 30 bai matabir na Firis ukwarih naatu regaregah ai’in nahimaim tit, eo
4 Jare jei chupe reta: —Ayapo mbaeyoa. Echa amoeterenga peve jocuae cuimbae teco mbaeti güɨnoi vae peyucauca vaera —jei. Jayave jae reta jei Judas pe: —Jocuae mbaeti co mbae oreve. Nde co renoi teco.
4 “Ayu asinaf kakaf orot gewasin baban ao emomorob.” Hiya’afut hio, “Nati o a yababan, o akisimo ina’itin inayabunai.”
5 Jayave Judas omombo corepoti Tumpa jo pe. Jayave oe Tumpa jo güi ojo oyeyuvɨ.
5 Judas kabay nati Tafaror Bar kabay teya’aya’amaim itaiy re naatu ihamiyih tit in sikan warasa yai morob. Judas kabay bai na rouw ere’er|alt="Judas throwing money down" src="cn01832b.tif" size="col" loc="Mat 27.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.5"
6 Jayave sacerdote reta itenondegua reta omonoo jocuae corepoti jare jei: —Mbaeti co jupi ñañono ye vaera cuae corepoti jɨru Tumpa jo pe oi vae pe. Echa ñamee Judas pe ñandepuere vaera yayucauca Jesús —jei reta.
6 Firis ukwarih kabay hibai hio, “Iti i rara ana kabay, ata ofafar men ebibasit boro Tafaror Bar ana kabay ya’aya’amaim tanayai na’in.”
7 Jayave oñomomiari oicuaa vaera mbae ra oyapota corepoti pe. Jayave ogua ñaeu iyapoa ico, oñeotɨuca vaera joco pe ambué tenta pegua reta.
7 Etei’imak hio hibibasit ufunamaim, kabay hibai noukwat bu’urayan ana kamar hitubun, saise nah touman sabuw hai rah ana efan namatar.
8 Jae rambue ombojee jocuae co: Ɨvɨ tugüɨ jepɨgüe.
8 Ana’an nati isan kamar wabin “Rara ana Kamar” hibiwab in na iti boun ana veya tit.
9 Jare jocorai oyeapo Tumpa iñee aracae omombeu vae Jeremías jeigüe vae. Echa jae jei corai:
9 Naatu abistan dinab orot Jeremiah eo ina iturobe.
10 Jocorai jei.
10 Noukwat bu’urayan ana kamar hitubun Regah ayu iu’uwu na’atube.”
11 Jare Jesús oñemboɨ mburuvicha guasu jóvai. Jayave mburuvicha guasu oparandu chupe: —¿Nde pa co jae judío reta juvicha guasu? —jei. —Nde rere rami jae co che —jei Jesús chupe.
11 Jesu Roman gawan nanamaim bat, naatu gawan Jesu ibatiy, “O Jews sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo. “Nati kuo, ayu boro abi tur anao.”
12 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta oñeapo Jesús re yave, Jesús mbaeti mbae jei.
12 Firis ukwarih naatu regaregah ai’in Jesu ubar hitin tur kakafin isan hio men kafa’imo iyafutimih.
13 Jayave Pilato jei chupe: —¿Mbaeti pa reendu quirai jeta mbaembae re oñeapo reta nderé?
13 Basit Pilate Jesu iu, “Sabuw kakafih isan ubar hit teo’orereb kunonowar?”
14 Erei Jesús mbaeti etei mbae jei chupe. Jae rambue mburuvicha guasu ipɨacañɨ yae jese.
14 Baise Jesu men kafa’imo awanamaim tur ta tit, naatu Gawan orot ana kasiy ra’at ifofofor men kafaita.
15 Jare jocuae arete ñavo Pilato oyorauca metei tembipɨɨ tenta pegua reta oipota vae.
15 Tar Nowaten hiyuw ana veya, gawan hai binanakwar eo na’atube, mar etei dibur barane sabuw hai kok orot menatan tirurubin i ebobotait.
16 Jare tembipɨɨrɨru pe oi metei cuimbae jeracua yae vae. Jee co Barrabás.
16 Nati ana veya orot wabin gagamin Jesu Barabas dibur ma’am.
17 Jayave Pilato oparandu yatɨ vae reta pe: —¿Peipota pa ayorauca vaera peve Barrabás ani Jesús Cristo jee vae?
17 Naatu sabuw hiru’ay sawar, basit Pilate ibatiyih, “Orot menatan kwakokok diburune anabotait, Jesu Barabas o Jesu Keriso?”
18 Echa jae oicuaa judío reta omoeterenga Jesús chupe oñemoagüɨro jese rambue.
18 Anayabin sabuw bobowenamaim Jesu hibai Pilate umanamaim hiya’iyai i so’ob.
19 Jare Pilato oguapɨ oi yave ojaa vaera Jesús, jembireco ombou quia jei vaera chupe: —Agüɨye eyapo mbae jocuae cuimbae jupi vae pe. Echa aiporara yae pɨare chepaɨu pe jae jeco pegua.
19 Pilate baibabatiyen ana efanamaim ma’am, aawan tur iyafar na eo, “Orot nati gewasin isan men abisa ta inasinaf, anayabin fai ayu mim fokarin maiyow isan amim au not ekakasiy”
20 Erei sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta omboemboe yatɨ vae reta oyerure vaera Pilato pe oyorauca vaera Barrabás jare oyucauca vaera Jesús.
20 Baise firis ukwarih naatu regaregah ai’in sabuw tafah fair hiyai, Barabas botaitin naatu Jesu asabunin isan Pilate hiokikin.
21 Jayave Pilato oparandu chupe reta: —¿Quia nunga pa cuae mócoi cuimbae güi peipota ayorauca vaera peve? —Barrabás —jei reta chupe.
21 Pilate sabuw ibatiyih, “Orot i rou’ab, imih orot menatan kwakokok ana botait?” Etei’imak hiya’afut hio, “Barabas!”
22 Jayave Pilato oparandu ye chupe reta: —Jocorai yave, ¿mbae pa peipota ayapo vaera Jesús Cristo jee vae pe? Jayave opaete vae jei: —Toyecutuca curusu re.
22 Pilate sabuw ibatiyih, “Bo Jesu wabin Keriso isan boro mi’itube anasinaf?” Etei’imak hiya’afut hio, “Ku’onaf!”
23 Erei Pilato oparandu ye chupe reta: —¿Mbae nunga teco icavi mbae vae pa oyapo? Erei jae reta iñeeata yae reve jei: —Toyecutuca curusu re.
23 Pilate ibatiyih, “Abisa kakafin sinaf?” Baise sabuw hitar koukuw hio, “Ku’onaf!” Sabuw rou’ay gagamin nahimaim Pilate Jesu ibatiy|alt="Jesus placed before crowd" src="CN01822b.tif" size="col" loc="Mat 27.23" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.23"
24 Jare Pilato oicuaa yave mbaeti co mbae ipuere oyapo oyorauca vaera Jesús - echa judío reta omboɨpɨ oyapo tecorai - jei güeru vaera chupe ɨ jare oyepoe yatɨ vae reta jóvai. Jayave jei chupe reta: —Che mbaeti anoi teco cuae cuimbae jupi vae imano re. Pe reta penoi teco —jei.
24 Pilate naniyan bai men karam boro ef ta tasinaf, naatu sabuw auman kougeyagey hibusuruf, imih harew bai sabuw etei nahimaim uman sauwen eo, “Ayu iti orot namomorob isan men ana ubar anabaimih. Nati i kwa akis a ubar.”
25 Jayave opaete yatɨ vae reta jei: —Ore jare oreñemoña reta torogüɨnoi teco imano re.
25 Sabuw etei hiya’afut hio, “I namomorob ana ubar i aki anab naatu natunatu auman ana ubar hinab.”
26 Jayave Pilato oyorauca chupe reta Barrabás. Jare oinupauca güire Jesús chicote pe, omoeterenga sundaro reta pe, oicutu vaera curusu re.
26 Imaibo Pilate Barabas botait, naatu Jesu wabir ana baiyowayah iuwih, onafin isan hibai hin.
27 Jayave mburuvicha guasu isundaro reta güɨraja Jesús pretorio jee vae pe, jare omboatɨ opaete iru sundaro reta joco pe.
27 Imaibo Pilate ana baiyowayah Jesu hibai hin gawan ana bar hitit, nati’imaim baiyowayah etei hiru’ay hibebera’uh.
28 Jayave sundaro reta omboi Jesús güi jemimonde jare omondeuca chupe temimonde pɨta vae.
28 Ana faifuw hi’oromen, faifuw namar hibai hi’us,
29 Jayave oñope reta yuu catuai vae jare omboapúa oñono Jesús iñaca re. Omee reta vi chupe metei tacuarasɨ oipɨɨ vaera ipo iyacatu pe. Jayave oyeatɨca reta jae jóvai jare oyóyai. —¡Viva! Judío reta juvicha guasu —jei reta.
29 kokor hififin ukwarin ana raramamih hiyara’ah, uman ana asukwafune tu hitin, nanamaim suh hiyowen hi’i’iyab hio, “Jews hai aiwob tanabora’ara’ah.”
30 Jare ondɨvɨ reta jese. Jayave oipɨɨ reta tacuarasɨ oiporu iñaca re.
30 Yumatan hikwaitututur, uman tu hibosair ukwarinamaim hiborabirab.
31 Jare opa oyóyai güire, sundaro reta omboi chugüi temimonde pɨta vae, jare omondeuca ye chupe jemimonde ae. Jayave güɨraja reta mburuvicha guasu joca güi, oicutu vaera curusu re.
31 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw hi’us ma’am hibosair ana faifuw hibow hina hi’us, imaibo hibai hin onafin isan.
32 Jare oguata reta rambueve, oecha metei cuimbae Simón jee vae. (Cuae Simón tenta Cirene pegua co.) Jayave sundaro reta güɨrajauca Simón pe Jesús icurusu.
32 Hitit hinan efamaim Sairini orot wabin Simon bairi hitar naatu baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf bai e’abar.
33 Jare sundaro reta güɨraja Jesús Gólgota jee vae pe. (Cuae oipota jei: Acagüerenda.)
33 Hina efan wabin Golgotha imaim hitit, nati efan hibiwab yabin efan ana itinin i orot ukwarin ana gifow na’atube.
34 Jayave omee reta Jesús pe vino oyea hiel ndive vae. Erei Jesús oicuaa yave mbae jocuae, mbaeti jou.
34 Nati’imaim wine harew tenakuyakuy auman hisartabir Jesu tomanih hitin bai kakartubun ufunamaim kwahir.
35 Jayave sundaro reta oicutu curusu re. Jayave oñuvanga reta Jesús jemimonde reta re, oicuaa vaera mbae nunga metei ñavo güɨrajata vae. Jocorai oyapo reta oyeapo vaera Tumpa iñee aracae omombeu vae jeigüe vae. Echa jei corai:Jocorai jei.
35 Naatu hi’o’onaf ana veya arowamaim ana faifuw hikusib hifaram hibow.
36 Jayave sundaro reta oguapɨ joco pe jare omae Jesús re.
36 Imaibo nati’imaim himarir Jesu hima’uh hima.
37 Jare oñono reta curusu re Jesús iñaca iárambue oyecuatía jesegua vae: Cuae co Jesús, judío reta juvicha guasu.
37 Naatu tafanamaim ubar hibitin ana tur hikirum hikubar, “ITI I JESU, JEW SABUW HAI AIWOB.”
38 Jare sundaro reta oicutu vi mócoi imonda vae reta, jare oñono metei Jesús iyacatu cotɨ jare iru iyasu cotɨ.
38 Naatu bainowan orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
39 Jare oasa vae reta jei icavi mbae vae oñeacambovava reve Jesús pe.
39 Sabuw nanane hinan ukwarih hita’asi’asiy ubar hitin tur kakafih maiyow Jesu hi’i’iyab hio,
40 —Nde rere rembosururuta co Tumpa jo jare reyapo yeta mboapɨ ara pe —jei reta chupe—. Eyeepɨ. Nde co jae Tumpa Taɨ yave, egüeyɨ curusu güi —jei reta.
40 “Tafaror bar tarabounin veya tounu wanawananamaim wowabin sawaramih io! Bo o God Natun na’at kwiyawasi cross afe’enane kure’eban a’it?”
41 Jae ramiño vi sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta jare tenta pegua reta itenondegua reta oyóyai.
41 Ef ta’imon firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in auman Jesu hi’i’iyab hio,
42 —Jae oepɨ iru vae reta —jei reta—. Erei mbaeti ipuere oyeepɨ. Jae co Israel pegua reta juvicha guasu. Togüeyɨ añave curusu güi, yarovia vaera jese —jei reta—.
42 “Sabuw afa iyawasih, baise i taiyuwin men karam boro niyawas, Israel sabuw hai aiwob! Bo cross afe’enane boun nare tana itin boro tanitumitum.
43 Güɨrovia Tumpa re. Tumpa toepɨ añave, oipota yave. Echa jae jei: Che co jae Tumpa Taɨ —jei, jei reta.
43 God i bitumitum, bo God boun iyawasiban ta’itin, anayabin i taiyuwin i God Natun rouw eo.”
44 Jare imonda vae Jesús ndive oyecutuca vae reta jei icavi mbae vae chupe.
44 Ef ta’imon bainowah orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih hi’inu’in ubar hitin tur kakafih hi’u.
45 Jare cuaraɨ ara mbɨte güive mboapɨ ora rupi oñemopɨtumimbi opaete ɨvɨ pe.
45 Veya yen tafat yan tafaram etei gugum inu’in veya botabir re 3 korok bai.
46 Jayave mboapɨ ora ma caaru yave Jesús iñeeata yae reve jei: —Elí, Elí, ¿lama sabactani? (Cuae oipota jei: CheTumpa, cheTumpa, ¿maera pa chereya?)
46 Veya 3 korok na’atube, Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Eloi, Eloi Lema Sabachthani?” Anayabin, “Au God, au God, aisim ihamiyu?”
47 Amogüe joco pe ñogüɨnoi vae reta oendu jare jei tei: —Mase, Elías oeni.
47 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Elijah isan eafa’af kwanowar.”
48 Jare jupivei metei vae osɨi omoaquɨ esponja vinagre pe, jare oñono tacuarasɨ re, jare omondo Jesús iyuru cotɨ.
48 Naatu orot ta nunuw in sawar ta biyan sou’usau bai, wine tenakuyakuy butu’ub, eot ra’ah Jesu awanamaim yai tomamih.
49 Erei iru reta jei: —Earo. Yaecha ou Elías ombogüeyɨ vaera.
49 Baise sabuw afa hio, “Kubat, Elijah nan nabiyawas tana’itin!”
50 Jayave Jesús tanta osapúcai, jare omano.
50 Jesu iban maiye fanan aumetawat rerey, naatu ayubin tabaratait.
51 Jayave Tumpa jo omboyao vae osoro mbɨte rupi ɨvate güi ɨvɨ cotɨ. Jare ɨvɨ ocana jare ita tuicha vae reta ovo.
51 Faifuw Tafaror Bar wanawanan hita’iy re efan kakafiyin hirafut inu’in yate rusib re in uran tit rou’ab himatar, iriyoy tit kabay hitaseseb.
52 Jare teogüerɨru reta oyepea, jare jeta oñeñono tee Tumpa peguara omanogüe vae reta oicove ye,
52 Rah awah hiha’e, sabuw kakafiyih moumurih na’in marasika himorob hi’inu’in etei hiyawas himisir.
53 jare oe teogüerɨru reta güi Jesús oicove ye güire ou omanogüe vae reta ipɨte güi. Jae reta yogüɨraja Jerusalén pe - jae co tenta oñeñono tee Tumpa peguara vae - jare oyecuaa jeta vae pe.
53 Hai rah hitumaren hitit, Jesu morobone mimisir ufunamaim, murumurubih etei hitit hin Jerusalem hitit, sabuw moumurih na’in hi’itih.
54 Jare cien sundaro vae juvicha Jesús re omae oi vae jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta oecha yave quirai ɨvɨ ocana jare opaete oyeapo vae, oquɨye yae jare jei: —Añete yepe, cuae cuimbae co jae Tumpa Taɨ.
54 Baiyowayah hai orot ukwarih naatu baiyowayah afa bairi nati’imaim Jesu hima’uh hima’am iriyoy hitatam, naatu abisa’awat himamatar hi’itah hai bir ra’at hio, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
55 Jare jeta cuña reta omae ñogüɨnoi mombɨrɨ güi. Cuae cuña reta yogüeru Jesús ndive Galilea güi oyeócuai vaera chupe.
55 Nati’imaim baibin moumurih na’in hina ef yokaika hibat abisa’awat himamatar hi’itah. Iti baibin i Galilee’ine Jesu hi’ufunun bairi hina hibibais.
56 Cuae reta ipɨte pe ñogüɨnoi María Magdalena, jare Jacobo jare José ichɨ María jee vae, jare Zebedeo taɨ reta ichɨ.
56 Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalene, Mary, James, Joseph hairi hinah naatu Zebedee aawan.
57 Jare cuaraɨ oique ma yave, metei cuimbae oicocatu vae tenta Arimatea pegua José jee vae - jae vi co metei Jesús jemimboe -
57 Birabirab auman orot sawar wairafin, wabin Joseph ana tafaram Arimathea’ane na tit. Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta, baise wa’iwa’iramaim bi’ufununun. Tafaror bar wanawanan faifuw taseb ro’ab himatar|alt="temple veil being torn down" src="CN01843B.TIF" size="col" loc="Mat 27.57" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.57"
58 ojo Pilato pɨri, jare oyerure chupe Jesús jetegüe re. Jayave Pilato oyócuai oñemee vaera chupe Jesús jetegüe.
58 Joseph na Pilate nanamaim tit, Jesu biyan bai na ya’in isan fefeyan, naatu Pilate ana baiyowayah uwih Jesu biyan hibai hitin.
59 Jayave José ombogüeyɨ Jesús jetegüe, jare oñoma metei lienzo iquɨa mbae vae pe.
59 Joseph, Jesu biyan bai faifuw boubunamaim sum
60 Jayave oñono metei teogüerɨru ipɨau vae ita guasu oyeyoo vae pe, (José imbae co jocuae teogüerɨru) jare omboyeapayere ita tuicha vae teogüerɨru jonque re. Jayave José ojo ye teogüerɨru güi.
60 bai in hub boubun i isan iti boro’omo to naiwanamaim bai inu’in, imaim Jesu yai naatu kabay ifururuw na sou hir naatu ana ubar in.
61 Jare María Magdalena jare iru cuña María jee vae oguapɨ ñogüɨnoi teogüerɨru jóvai.
61 Mary Magdalene naatu Mary, James, Joseph hairi hinah i rah rewan rounane himare hima hi’itin.
62 Jare jocuae ara opaete judío reta oyeapocavi ñogüɨnoi pɨareve peguara. Jayave pɨareve pe sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta yogüɨraja Pilato pɨri,
62 Mar natot i boro Sabbath ana veya, imih Firis ukwarih naatu Pharisee hina Pilate nanamaim hitit
63 jare jei chupe: —Oreruvicha, oremaendúa ma quirai jocuae cuimbae oporombotavɨse vae ndei omano mbove jei mboapɨ ara rupi oicove yeta ou omanogüe vae reta ipɨte güi.
63 hio, “Regah ni’i orot baifufuwenayan yawasin ma’am eo, ‘Ayu boro veya tounu ufunamaim morobone anamisir.’ Iti na’atube eo i aki anotanot.
64 Eyócuai nesundaro reta oñangareco vaera teogüerɨru re mboapɨ ara pegua, agüɨye vaera jemimboe reta yogüɨraja joco pe pɨtu yave oñomi vaera jetegüe. Echa jocorai yave, jei retata opaete vae pe oicove ye ma co ou omanogüe vae reta ipɨte güi. Jare jocorai yave, jae reta ombotavɨta jeta yae Jesús ombotavɨ vae reta güi —jei reta.
64 Isan imih akokok baiyowayah afa iniyafarih hinan rah hinama’uh hinama veya tounu, saise ana bai’ufununayah boro men hinan biyan hinabain hinabihir, naatu morobone misir maiye hinarouw hinao sabuw hinifuwihimih. Anayabin baifuwen iti boun natitit boro kakafin anababatun men wan anabifuwen na’atube’emih.”
65 Jayave Pilato jei chupe reta: —Pe reta vi penoi pesundaro reta. Pecua peñangareco cavi jese pepuere rupi —jei.
65 Pilate iyafutih eo, “Ma’utenayah orot kwa aso’obamaim kwanabuwih naatu kwana’uwih matah toniwa’an rah hinama’uh gewas hinama.”
66 Jayave jae reta yogüɨraja jare oñoquenda cavi teogüerɨru jonque. Echa oñono mbae ita tuicha vae re agüɨye vaera quia oipea, jare oeya joco pe sundaro reta oñangareco vaera teogüerɨru re.
66 Basit hitit hin rah ana etawan kabay tafanamaim kwah hiyai, naatu ma’utenayah orot nati’imaim rah hima’uh hima. Mautenayah rah awan hibat firis bairi teo|alt="soldiers guarding tomb" src="cn01849b.tif" size="col" loc="Mat 27.66" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.66"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.