Mateus 19
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Jare Jesús opaete cuae jei ma yave, ojo Galilea güi Judea pe Jordán jovaicho pe.
1 Jesu iti tur eo in sawar ufunamaim, Galilee ihamiy in Judea wanawananamaim tit, Jordan harew rewan rounane.
2 Jare jeta yae vae yogüɨraja jaɨcue. Jayave Jesús ombogüera imbaerasɨ vae joco pe ñogüɨnoi vae reta.
2 Sabuw rou’ay gagamin hi’ufunun hinan etei iyawasih.
3 Yogüeru vi fariseo reta Jesús oia pe. Jae reta oipota tei oyavɨuca chupe. Jae rambue oparandu reta chupe: —¿Jupi pa cuimbae omombo vaera jembireco oipotagüe mbae jeco pegua?
3 Ofafar bai’obaiyenayah hina Jesu an hitain hibatiy hio, “Orot aawan nasisinaf kakaf isan karam boro nakwahir, naatu na kwakwahir i ofafar e’astu’ub ai en?”
4 Jayave Jesús jei chupe reta: —¿Mbaeti pa pemongueta Tumpa iñee pe quirai Tumpa oyapoɨpɨ yave, oyapo cuimbae jare cuña? —jei—.
4 Jesu iyafutih eo, “Bo aneika God orot babin hairi sinafih himamatar isan Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?”
5 Jare Tumpa jei corai:Jocorai jei Tumpa —jei—.
5 Tur an i nati imih God eo, “Orot boro hinah tamah nihamiyih, aawan hairi hinita’imon biyah rou’ab, baise hairi hinita’imon biyah ta’imon namatar.
6 Jae rambue mbaeti ma mócoi vae rami. Yogüɨreco metei ramiño. Tumpa omoiru reta rambue, agüɨye quia tomboyao —jei.
6 Imih hairi men biyah rou’ab baise ta’imon. Abisa God bita’imon men yait ta natarbounih.”
7 Jayave fariseo reta jei ye chupe: —¿Maera pa Moisés oyócuai cuimbae oicuatía vaera tupapire jembireco omombo vae regua jembireco omombo vaera?
7 Ofafar bai’obaiyenayah hibatiy maiye hio, “Bo aisim Moses ana ofafar ta kirum eo, ‘Orot aawan kwahirinamih, kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab nan.’”
8 —Moisés omaeño peré pemombo vaera perembireco pepɨatanta rambue —jei Jesús—. Erei Tumpa oyapoɨpɨ yave, mbaeti jocorai —jei—.
8 Jesu iyafutih eo, “Kwa a tafa’asaramaim, imih Moses ibasit baibin kwahiren isan eo, baise aneika i men iti na’atube ma’ama’amih.
9 Jare che jae peve, metei cuimbae ipuere omombo jembireco, cuña aguasa oyapo yave. Erei cuña mbaeti yave oyapo aguasa, cuimbae omombo yave, oñuvanga co menda re omenda yave iru cuña ndive. Jae ramiño vi iru cuimbae omenda yave jocuae cuña oñemombouca vae ndive, jae vi oñuvanga menda re —jei.
9 Anababatun a tur ao’owen, orot yait aawan anayabin en asir nakwahir, naatu nare babin ta ufun nan hairi hinibiwa’an i bowabow kakafin esisinaf.”
10 Jayave Jesús jemimboe reta jei chupe: —Jocorai yaveño cuimbae ipuere omombo jembireco, mbaeti icavi cuimbae omenda vaera.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Orot babin hairi hai ma kakaf nati na’atube tama’am, gewasin men hitatabin, monok baibitar hitama.”
11 Erei Jesús jei chupe reta: —Amogüe vaeño ipuere oicuaa cuae che jae peve vae. Jaeño Tumpa omee oicuaa vaera vae reta ipuere oicuaa —jei—.
11 Baise Jesu iuwih eo, “Men orot etei boro iti bai’obaiyen hini’ufununimih, baise iyabowat God rurubinihiwat boro hini’ufunun.
12 Echa amogüe vae oa güive ichɨ güi yogüɨreco eunuco retara. Jare amogüe vae yogüɨreco eunuco retara iru vae reta oapiao reta rambue. Jare amogüe vae yogüɨreco eunuco retara jae reta etei oyeapiaouca rambue. Jocorai oyapo reta mboroocuaia ara pegua jeco pegua. Oime yave quia ipuere oicuaa cuae, toicuaa —jei.
12 Ef hai yabih moumurih na’in, imih orot men tetatabinamih, afa men tetatabin anayabin afa i yahoh fim, orot afa i yahoh tebowabow, naatu afa i God ana bowabow isan tenotanot, imih men tetatabin. Orot yait iti bai’obaiyen bainamih nakok, basit nab i akisin.”
13 Jare amogüe vae güeru Jesús oia pe michia reta, Jesús oñono vaera ipo jese reta jare oyerure vaera Tumpa pe jese reta. Erei jemimboe reta oñeengata güeru vae reta pe.
13 Sabuw afa kek gidigidih Jesu uman tafah tayara’aten yoyoban isan hibow hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Erei Jesús jei: —Pemaeño michia reta re yogüeru vaera checotɨ. Echa cuae nunga oyeócuai Tumpa pe mboroocuaia ara pegua pe —jei.
14 Baise Jesu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyau tetit, men kwana’otanih. Anayabin sabuw iyab iti kek hai baitumatum na’atube God ana aiwobomaim tema’am.”
15 Jayave oñono ipo jese reta. Jayave ojo joco güi.
15 Basit Jesu kek tafah yara’aten isah yoyoban sawar, imaibo ihamiyih in.
16 Jare metei cuimbae ou jei Jesús pe: —Oporomboe vae, nde ndepɨacavi co. ¿Mbae nunga mbae icavi vae pa ayapota, anoi vaera tecove opa mbae vae? —jei.
16 Ana veya ta orot ta na Jesu ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, sawar menatan gewasin anasinaf boro ma’ama wanatowan anab?”
17 Jayave Jesús jei chupe: —¿Maera pa rere cheve: Ndepɨacavi co? Mbaeti quia ipɨacavi, jaeño Tumpa. Erei reipota yave renoi tecove opa mbae vae, eyapo mboroócuai reta —jei.
17 Jesu orot iya’afut eo, “Aisim sawar gewasin isan ayu kubibatiyu? God akisinamo i orot gewasin. O inakok ma’ama wanatowan bain ma’amih, basit ofafar ini’ufunun.”
18 —¿Mbae nunga reta pa? —jei Jesús pe. Jayave Jesús jei ye chupe: —Agüɨye eporoyuca. Agüɨye eñuvanga menda re. Agüɨye nemonda. Agüɨye ndeapu iru vae reta re.
18 Orot Jesu ibatiy eo, “Ofafar i menatan?” Jesu iya’afut eo, “Men tura ina’asabun, turanah a’aawah bairi men kwaniwa’an, men inabain, men orot babin afa isah inayanuw,
19 Eaɨu nderu jare ndesɨ. Jare eaɨu iru vae nde reyeaɨu rami —jei.
19 hinat tamat inakakafiyih naatu o taiyuw isa kubiyabow na’atube taituwa isah iniyabow.”
20 Jayave cuimbae jei Jesús pe: —Mbaeti ayavɨ metei ave cuae mboroócuai reta chemichi güive. ¿Mbae pa oata cheve vɨteri ayapo vaera? —jei.
20 Orot iya’afut eo, “Iti ofafar etei asinaf sawar, abisa’awat tema’am boro anasinaf?”
21 Jayave Jesús jei chupe: —Reipota yave reyapo opaete icavi reyapo vaera vae, ecua emee opaete mbaembae renoi vae corepoti re, jare emee corepoti paravete vae reta pe, jare reicocatuta ara pe. Jayave eyu cherupíe —jei.
21 Jesu iu eo, “O inakok a yawas baigewasinamih. Basit inan a sawar etei sabuw hai sawaramih initih hinatobon, naatu kabay inab yababan wairafih initih. O inan ini’ufununu, nati na’atube inasinaf maramaim o boro isa sawar nakaram.”
22 Erei cuae oendu yave, cuimbae ojo ipɨatɨtɨ reve. Echa jeta mbaembae güɨnoi.
22 Orot iti tur nonowar ana maramaim yababan auman ana ubar in, anayabin i aurin sawar etei karam.
23 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: —Añete che jae peve, yavai yaeta co oicocatu vae oique vaera mboroocuaia ara pegua pe.
23 Naatu Jesu tatabir ana bai’ufununayah iuwih eo, “Tur anababatun au’uwi. Orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.
24 Che jae ye peve, yavai yaeta oicocatu vae oique vaera Tumpa iporoocuaia pe, maemɨmba camello jee vae yuu mi jesacua rupi oasa vaera güi —jei.
24 Au’uwi maiye camel sou’umaim sorabon isan i fokar, anayabin koun butun gagamin. Ef ta’imon nati na’atube orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.”
25 Jesús jemimboe reta cuae oendu yave, ipɨacañɨ yae jare jei: —Jocorai yave, ¿quia pa ipuere oñemboasauca?
25 Bai’ufununayah iti tur hinonowar ana maramaim hifofofor men kafaita. Naatu hio, “Yait i boro yawas nab?”
26 Jayave Jesús omae jese reta jare jei: —Ɨvɨ pegua reta mbaeti ipuere oñemboasa. Erei Tumpa ipuere omboasa reta. Echa Tumpa ipuere oyapo opaete —jei.
26 Jesu mutufor nuw itih eo, “Sawar etei orot isah i hifokar, baise God isan sawar etei i men fokarihimih.”
27 Jayave Pedro jei chupe: —Mase, ore opaete mbae roeya, royu vaera nde ndive. ¿Mbae pa rogüɨnoita ore?
27 Basit Peter misir eo, “Kwi’iti, aki ai sawar etei ai hamiyen o abi’ufununi abisa boro anab?”
28 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe: —Añete che jae peve, che cuimbaera ayeapo vae aguapɨta cheguapɨa pe añemboeteuca vaera, opaete oyeapocavi yave. Jae ramiño vi pe reta che ndive peyu vae peguapɨta doce guapɨa pe, jare pejaata doce atɨ Israel pegua reta —jei—.
28 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Tafaram nabobotabir ana maramaim, Orot Natun boro ana urama’ama bonamanamarinamaim namare. Naatu kwa ayu au bai’ufununayah na 12 auman boro urama’amamaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih kwanama.
29 Jare oime yave quia oeya jo, ani tɨqueɨ reta, ani tɨvɨ reta, ani jeindɨ reta, ani tu, ani ichɨ, ani jembireco, ani imichia reta, ani iɨvɨ reta chereco pegua vae, cien rupi jecoviata co chupe, jare güɨnoita imbaera tecove opa mbae vae —jei—.
29 Sabuw iyab ayu wabu’umaim hai bar hai me, taituwah, ruburubuh, hinahinah tamahinah hihamiyen ayu tibi’ufununu boro hai yawas tafan ana ya’abar anitih. Naatu yawas wanatowan auman anitih hinab.
30 Erei Tumpa ombotaɨcueta oñemboete vae reta, jare omotenondeta oñemomichi vae reta —jei—.
30 Baise sabuw iyab boun wan hi’iyon tenan boro hinan hini’uf naatu sabuw iyab hi’uf tenan boro hinan wan hini’iyon. Imih sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am maramaim boro aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.