Marcos 7
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Fariseo reta jare amogüe mboroócuai re oporomboe vae Jerusalén güi yogüeru vae reta oñemboatɨ Jesús oia pe.
1 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hina Jesu hibebera’uh.
2 Jae reta oecha amogüe Jesús jemimboe reta ocaru ñogüɨnoi oyepoe mbae reve - ipo iquɨa vae judío reta jei chupe vae. Jae rambue omboeco reta.
2 Naatu ana bai’ufununayah umah souwena’e eregubagub auman hi’aa hitomatom hi’itih.
3 Echa fariseo reta jare opaete judío reta jecuaeño jeta oyepoe ndei ocaru mbove, oyapo vaera itenondegua reta iporomboe.
3 Pharisee naatu Jew sabuw etei’imak i hai binanakwar ti’ufunun hai a’agir hi’o na’atube umah tesouwenabo te’aau.
4 Jare yogüeru yave omaemee vae reta ñogüɨnoia güi, jecuaeño oyepoe ndei ocaru mbove. Jare oyapo reta jeta iru itenondegua reta iporomboe. Echa oyoe vaso reta, yapepo reta, paila reta, jare tupa reta.
4 Ahar efanane tenan boro men abistan hina’aan, baise wantoro’ot i boro hinakif nakusouwih, naatu hai binanakwar afa maumurih maiyow tebi’ufunun, boun kerowas, naukwat, ya’aya baibitab ana noukwat, i na’atube tesasouwen.
5 Jayave fariseo reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta oparandu Jesús pe: —¿Maera pa neremimboe reta mbaeti oyapo ñanetenondegua reta iporomboe? ¿Maera pa ocaru reta oyepoe mbae reve? —jei reta.
5 Imih Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hibatiy, “Aisimamih o abai’ufununayah bai’obaiyen it ata a’agir hibai nan men tibi’ufununimih, naatu baise i umah gubagub auman te’aau?”
6 Jayave Jesús jei chupe reta: —Añete yepe Isaías imiari pe reta re. Echa jae oicuatía oporombotavɨ vae reta re corai:
6 Iyafutih eo, “Isaiah kwa arerekabih isan eo i turobe, Bukamaim eo kikirum na’atube,
7 Chemboete-raangaiño.Jocorai oicuatía Isaías —jei Jesús—.
7 I hai kwafiren ayu isau i yabin en,
8 Echa pe reta mbaeti peyapo Tumpa iporoócuai, erei peyapo cavi ñanetenondegua reta iporomboe. Peyoe yapepo reta jare vaso reta, jare jeta cuae nunga peyapo —jei.
8 Kwa God ana obaiyunen kwabosair sa’ab kwayai naatu orot hai bai’obaiyen kwabai kwabukikin kwanan.”
9 Jare Jesús jei ye chupe reta: —Tumpa iporoócuai pemombo co, peyapo vaera ñanetenondegua reta iporoócuai.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “Kwa God ana obaiyunen bosairen sa’ab ya’in naatu taiyuw abinanakwar bai’ufnunin isan i kwaso’ob kwanekwan!
10 Moisés jei corai: “Eaɨu nderu jare ndesɨ”. Jare jei ye corai: “Jei icavi mbae vae tu ani ichɨ cotɨ vae omanota co”. Jocorai jei Moisés —jei chupe reta—.
10 Moses na’atube eo, ‘hinat tamat inakakafiyih, yait ta hinah tamah erarafih i boro hina’asabun namorob.’
11 Erei pe reta pere corai: Metei cuimbae ipuere jei tu ani ichɨ pe omeeta tei chupe omborɨ vaera vae Corbán co. Jocorai pere —jei—. (Corbán oipota jei: Amee ma Tumpa pe.)
11 Baise o ta hinat tamat isah iti na’atube inao, abistan ayu’une kwa abibaisi i God ana sibor yayasairen.
12 Jayave pe reta mbaeti ma pemaeño jese omborɨ vaera tu jare ichɨ —jei—.
12 Tur nati na’atube nao, naatu boro men kafa’imo hinah tamah isah abisa ta nasinafumih.
13 Jare jeta cuae nunga peyapo. Corai pe reta pemombo Tumpa iporoócuai peyapo vaera ñanetenondegua reta iporoócuai. Jare pere vi pemichia reta pe oyapo vaera ñanetenondegua reta iporoócuai —jei Jesús chupe reta.
13 Kwa a’a’agir hai binanakawar kwabukikin naatu God ana tur i kamomow ebi’en naatu sawar afa moumurih maiyow auman nati na’atube kwasisinaf.”
14 Jare Jesús oeni opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta. —Peyeapɨsaca cuae re opaete pe reta, peicuaa cavi vaera —jei chupe reta—.
14 Iban maiye Jesu sabuw rou’ay gagamin eafih hina iuwih eo, “Kwa etei iti tur anao i kwananowar naniyan kwanab.
15 Oipotagüe mbae peu vae oique perete pe icatu güi. Jae rambue mbaeti ipuere omonguɨa pepɨa. Jocuae peyapo jare pere vae omonguɨa pepɨa —jei—.
15 Men sawar iti ufunane en orot wanawanan irun iwa’an gub kakafin etatounimih, baise abisa orot wanawananane etitit imaim iwa’an orot gub kakafih etatoun.
16 Ipuere oendu vae toyeapɨsaca cuae re —jei chupe reta.
16 Tain hinama’am na’at tur kwanonowar kwananot.”
17 Jare Jesús oeya yatɨ vae reta yave, oique jo pe. Jayave jemimboe reta oparandu chupe omojaanga reve jei vae re.
17 Sabuw rou’ay gagamin ihamiyih in bar rur ufunamaim ana bai’ufununayah iti oroubon isan hibatiy.
18 Jayave Jesús jei chupe reta: —Pe reta vi ¿mbaeti pa peicuaa? Peicuaa cavi cuae: Oipotagüe mbae peu vae mbaeti ipuere omonguɨa pepɨa.
18 Iuwih eo, “Kwa auman boro’ika kwakakasiy? men abistan ta ufunane en erun iwa’an gub kakafin orot etatounimih.
19 Echa mbaeti oique pepɨa pe. Oique perɨe pe jare pemombo. Jocorai oyeapo opaete tembíu pe —jei chupe reta.
19 Anayabin men orot dogoronamaim erurumih, baise en yan kabutin wanawanan erur naatu eafuwatait ere’er.” Iti na’atube eo ana maramaim Jesu kurerereb eo, “Bay etei’imak i gewasih kwanaa.”
20 Jare Jesús jei ye: —Jocuae peyapo jare pere vae omonguɨa pepɨa.
20 Naatu ibanak eo maiye, “Abistan orot wanawananane etitit imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.
21 Echa pepɨa pe peñemongueta icavi mbae vae, peñuvanga menda re, peyapo aguasa, peporoyuca,
21 Anayabin orot dogoron wanawanantoro’ot etitit, i not kakafin, sesebar, bar kweb, asabunubunuw, turahinah a’aawah ufuh na,
22 pemonda, peipota iru vae reta imbaembae, peyapo icavi mbae vae, peporombotavɨ, pemboquere, peipota peñemotenonde, icavi mbae vae pere iru vae cotɨ, peñembotuicha, jare peico iyaracuaa mbae vae reta rami —jei—.
22 kabat, tur karur, tenagogor, baiwa’an ana yeyewra’aten, bahiy, koutabitabir, bai’o’orot, naatu baifufuwen.
23 Opaete cuae icavi mbae vae oe pepɨa güi. Jare cuae reta omonguɨa pepɨa —jei chupe reta.
23 Iti not kakafih etei’imak i orot wanawanane enan imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.”
24 Jayave Jesús ojo ye joco güi Tiro jare Sidón iyɨ́vɨri. Jare oique yave metei o pe, mbaeti tei oipota quia oicuaa vaera jae joco pe oi. Erei oicuaañoi joco pegua reta.
24 Jesu efan nati ihamiy in tafaram Taiya wanawananamaim tit, naatu bar wanawanan run, men kok sabuw hitaso’ob i nati’imaim ma’am, baise men karam boro yumatan tibun.
25 Jare metei cuña aña oya imembɨ cuña re vae oendu Jesús regua, jare ou oyeatɨca jae jóvai.
25 Nati’imaim babin natun babitai kikimin afiy kakafin tarasum ma bi’a’afiy Jesu ana tur nowar na biyan tit anamaim ra’iy.
26 Jae co metei sirofenicia griega pe imiari vae. Jae oyerure Jesús pe omondo vaera aña imembɨ güi.
26 Babin i Greek matuwan, baise ana tufuw an i Fonisia imaim tufuw tafaram Syria wanawanan, i Jesu ifefeyan natun biyanamaim afiy kakafin tanun tatit isan.
27 Erei Jesús jei chupe: —Tiɨvata rani michia reta. Mbaeti icavi yaequi vaera tembíu michia reta güi, ñamee vaera ñaɨmba-raɨ reta pe —jei.
27 Baise Jesu babin isan eo, “Wantoro’ot i boro kek abisa tekokok tanituwih, men ef ema’am boro kek hai bay tanab tanarub haru nahimaim nare hinab hina’aan.”
28 —Añete tei co, carai —jei cuña Jesús pe—. Erei ñaɨmba-raɨ mesa igüɨ pe ñogüɨnoi vae reta jou tembíu oñemongüigüe michia reta oitɨ vae —jei.
28 Baise babin eo, “Turobe Regah baise kek hai bay te’aa momosarih gem baban tere’er haru te’aau.”
29 Jayave Jesús jei chupe: —Cuae rere vae jeco pegua ndepuere reo. Aña ojo ma nemembɨ güi —jei.
29 Imaibo Jesu babin iu, “O abaiya’afotenamaim imih kwen, afiy o natu ihamiyika.”
30 Jayave cuña ojo jo pe, jare oecha imembɨ jupa pe oi. Aña ojo ma chugüi.
30 Babin matabir in ana bar tit ana kek gem yan inu’in itin afiy ihamiy titaka.
31 Jayave Jesús ou Tiro iyɨ́vɨri güi, jare oasa Sidón jare Decápolis rupi, jare ou ovae ɨ guasu Galilea pe oi vae pe.
31 Imaibo Jesu tafaram Taiya ihamiy Sidon wanawananamaim remor in Galilee harew kukuf yan re, naatu rabon Bar Merar Etei Umat Ronron hai me yan tit.
32 Jare amogüe vae güeru chupe metei cuimbae. Cuae cuimbae upaupa jare iyapɨsa mbae. Güeru vae reta oyerure Jesús pe oñono vaera ipo jese.
32 Nati’imaim sabuw afa orot tainin gugurin, naatu menan sarusarubet i hibai hina Jesu biyan hitit naatu uman biyan tabutubun isan hifefeyan.
33 Jayave Jesús güɨraja cuimbae yatɨ vae reta ipɨte güi. Oñono ipoaca cuimbae iyapɨsa pe. Jayave ondɨvɨ, jare opoco cuimbae icu re.
33 Imih Jesu orot bai tit sabuw rou’ay gagamin ihamiyih akisinamo nabinamaim, naatu uman orot tainin wanawanan iuturiy, imaibo kwaitutur naatu orot menan butubun.
34 Jayave omae ara re, jare tanta ipɨtué, jare jei: —¡Efata! (Cuae oipota jei: ¡Eyepea!)
34 Matan au mar nuw ra’at dogoron tutufin erawous naatu orot isan eo, “Efata,” anayabin “Kubotawiy!”
35 Jayave cuimbae oendu ma, jare icu omɨi cavi ma, jare iñee cavi.
35 Mar ta’imonamo orot tainin botawiy tur nowar naatu menan yamutufur tur eo gaigiwas.
36 Jayave Jesús oyócuai reta agüɨye vaera omombeu quia pe. Erei yepe tei oyócuai yae, erei jeseve jae reta omombeu iru vae reta pe.
36 Naatu Jesu sabuw eotanih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.” Baise i mar etei sisinaf imih mar etei isan hio.
37 Jae reta ipɨacañɨ yae, jare jei: —Opaete oyapo vae icavi yae. Ombogüera iyapɨsa mbae vae reta oendu cavi vaera, jare ombogüera vi upa reta iñee cavi vaera.
37 Sabuw anababatun hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita, naatu hio “Sawar etei’imak sinafen gewas! Naatu i karam boro niwa’an tainih gugurih tur hinanowar naatu awah gugih tur hinao!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.