Lucas 23

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jayave opaete jae reta opúa jare güɨraja Jesús Pilato pɨri.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Jare omboɨpɨ reta oñeapo Jesús re. Jei reta: —Cuae cuimbae omombeu tenta pegua reta pe oyapo vaera icavi mbae vae. Echa jei chupe reta agüɨye vaera omboepɨ corepoti César peguara. Jare jei jae co mburuvicha guasu Cristo jee vae —jei reta.
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Jayave Pilato oparandu Jesús pe: —¿Nde pa co jae judío reta juvicha guasu? —Nde rere rami jae co che —jei Jesús chupe.
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 Jayave Pilato jei sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta pe: —Mbaeti avae teco icavi mbae vae cuae cuimbae re.
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Jayave jae reta jeiete jei: —Omboepochɨ tenta pegua reta. Oporomboe opaete Judea rupi. Omboɨpɨ Galilea pe jare añave ou ovae cuae pe oporomboe oi —jei reta.
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Pilato oendu yave jei reta vae, oparandu metei Galilea pegua ra jocuae cuimbae.
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 Jayave omombeu reta Pilato pe Galilea pegua co Jesús. Jayave Pilato güɨrajauca Jesús Herodes pɨri. Echa Herodes co jae Galilea pegua reta juvicha guasu. Jare jocuae ara reta pe Herodes opou oi Jerusalén pe.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Jare Herodes oecha Jesús yave, oyerovia yae, ɨma ma oipota oecha rambue. Echa oendu ma jeta Jesús regua, jare oipota oecha Jesús oyapo metei mɨacañɨ.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Jayave Herodes oparandu Jesús pe jeta mbaembae re, erei Jesús mbaeti mbae jei chupe.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta oñemboɨ Herodes jóvai jare iñeeata reve oñeapo Jesús re.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 Jare Herodes jare isundaro reta güɨroɨro jare oyóyai Jesús. Jayave omondeuca chupe temimonde ipora yae vae. Jayave Herodes güɨrajauca ye Pilato pɨri.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Jare jocuae ara etei Pilato jare Herodes oñomoicavi ye. Echa tenonde yave oñomotareɨ.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Jayave Pilato omboatɨuca sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta ndive.
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 Jare jei chupe reta: —Pe reta peru cuae cuimbae cheve jare pere cheve omboepochɨ co tenta pegua reta. Mase, che aparandu chupe jocuae re perovaque, jare mbaeti etei teco avae jocuae pe reta peñeapo cheve jese vae re —jei—.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 Jae ramiño vi Herodes mbaeti ovae teco cuae cuimbae re. Echa che pomondo Herodes pɨri. Mase, mbaeti mbae teco oyapo omano vaera —jei Pilato chupe reta—.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Jae rambue ainupauca güire, ayoraucata co —jei.
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 Echa año ñavo tenta pegua reta oyerure chupe oyorauca vaera metei tembipɨɨ jocuae arete pe, jare jecuaeño Pilato oyorauca metei tembipɨɨ.
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 Jayave opaete vae iñeeata reve jei: —Eyucauca cuae cuimbae. Eyorauca oreve Barrabás —jei reta.
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 (Tenonde yave Barrabás oporoyuca Jerusalén pe, mburuvicha reta ndive oñoraro yave. Jae rambue oñeñonouca tembipɨɨrɨru pe.)
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Erei Pilato oipota tei oyorauca Jesús. Jae rambue imiari ye chupe reta.
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 Erei iñeeata reve jei reta: —Eicutuca curusu re. Eicutuca curusu re.
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Jayave Pilato oparandu ye chupe reta: —¿Mbae pa oyapo? Mbaeti mbae icavi mbae vae avae jese omano vaera. Jae rambue ainupauca güire, ayoraucata co —jei.
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Erei jeiete iñeeata reve jei reta oicutuca vaera Jesús curusu re. Jare sacerdote reta itenondegua reta jare iru joco pe ñogüɨnoi vae reta iñee omoquɨreɨ Pilato.
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 Jayave Pilato jei oyeapo vaera Jesús pe jae reta oipota vae.
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Jayave oyorauca chupe reta tenonde yave mburuvicha reta ndive oñoraro yave oporoyuca rambue tembipɨɨrɨru pe oñeñonouca vae, jae reta oipota rami. Erei omoeterenga Jesús chupe reta oyeapo vaera chupe jae reta oipota vae.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 Jayave güɨraja reta Jesús joco güi. Jare metei cuimbae tenta Cirene pegua Simón jee vae ou tenta icatu güi oasa ojo. Jayave sundaro reta oipɨɨ Simón jare güɨrajauca chupe Jesús icurusu. Jayave Simón güɨraja curusu Jesús jaɨcue.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Jare yogüɨraja vi Jesús jaɨcue jeta yae vae. Jare jae reta ipɨte pe yogüɨraja cuña reta. Jae reta oapiro yogüɨraja Jesús.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Erei Jesús oyerova omae jese reta jare jei chupe reta: —Jerusalén pegua cuña reta, agüɨye peyaeo cheré. Peyaeo peyee jare pemembɨ reta re —jei—.
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Mase, outa ovae ara reta jei reta vaera: Oyerovia co mbaeti imembɨ vae. Oyerovia co mbaeti etei omocambu vae —jeita, jei—.
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Jayave omboɨpɨta jei ɨvɨtɨ reta pe: Peyapara oreárambue. Oreasoi —jeita, jei—.
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 Ɨvɨra joquɨ oi yave oyapo reta cuae mbaembae, ¿mbae ra oyapota ɨvɨra otini ma yave? —jei.
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Jare sundaro reta güɨraja vi Jesús ndive mócoi cuimbae icavi mbae vae oyapo vae oyuca vaera.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Jare yogüɨraja ovae Acagüerenda jee vae pe. Jayave joco pe sundaro reta oicutu curusu re Jesús jare cuimbae reta icavi mbae vae oyapo vae. Oñono reta metei vae Jesús iyacatu cotɨ jare iru vae Jesús iyasu cotɨ.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Jayave Jesús jei: —CheRu, neɨro chupe reta. Mbaeti oicuaa mbae oyapo ñogüɨnoi vae —jei. Jayave sundaro reta oñuvanga Jesús jemimonde reta re, oicuaa vaera mbae nunga metei ñavo güɨrajata vae.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 Jare tenta pegua reta oñemboɨ ñogüɨnoi jocoropi omae Jesús re. Jare tenta pegua reta itenondegua joco pe ñogüɨnoi vae reta oyóyai Jesús. Jei reta: —Jae oepɨ iru vae reta. Añave toyeepɨ, jae co Cristo yave, jae co Tumpa oiparavo vae yave —jei reta.
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 Jare sundaro reta vi oyóyai Jesús. Oya reta jese jare güɨrocuavee vinagre chupe.
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 Jare jei reta: —Nde co jae judío reta juvicha guasu yave, eyeepɨ.
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 Jare oñono reta curusu re Jesús iñaca iárambue oyecuatía jese vae: Cuae co jae judío reta juvicha guasu. Oyecuatía oi griego iñee pe jare latín pe jare hebreo iñee pe.
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Jare metei cuimbae icavi mbae vae oyapo vae oyecutuca vae oñeengata Jesús pe. —Nde co jae Cristo yave, eyeepɨ jare orerepɨ vi —jei.
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Erei iru cuimbae oñeengata chupe. —¿Mbaeti pa requɨye Tumpa güi? Echa nde vi remano rei cuae iru vae rami —jei—.
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 Jare jupi co ñande ñamano vaera. Echa ñande ñamanota ñai icavi mbae vae yayapo vae jeco pegua. Erei cuae cuimbae mbaeti mbae icavi mbae vae oyapo —jei.
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Jayave jei Jesús pe: —Jesús, nemaendúa cheré ndeporoocuaia pe rei yave.
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Jayave Jesús jei chupe: —Añete che jae ndeve, cuae ara reita che ndive paraíso pe —jei.
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 Jare cuaraɨ ara mbɨte güive mboapɨ ora rupi oñemopɨtumimbi opaete ɨvɨ pe.
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 Cuaraɨ jembipe mbaeti oyecuaa. Jayave Tumpa jo omboyao vae osoro mbɨte rupi.
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Jayave Jesús tanta osapúcai. Jayave jei: —CheRu, amee ndeve cherecove. Jare cuae jei ma yave, omano.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Jare cien sundaro vae juvicha joco pe oi vae oecha mbae oyeapo vae. Jayave omboete Tumpa jare jei: —Añete co, cuae cuimbae co jae jupi vae.
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Jare opaete tenta pegua joco pe yatɨ vae reta vi oecha mbae oyeapo vae jare ocua iyee ipɨtía re. Jayave opaete vae yogüɨraja ye tenta pe.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Jare opaete Jesús oicuaa vae reta jare cuña Jesús ndive Galilea güi yogüeru vae reta oñemboɨ ñogüɨnoi mombɨrɨ curusu güi. Omae ñogüɨnoi mbae oyeapo vae.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
50 Jare joco pe oi vi metei cuimbae José jee vae. Jae co metei mburuvicha. Ipɨacavi jare jupi.
50 — ausente —
51 (Jae mbaeti tei oipota iru mburuvicha reta oyapo vaera icavi mbae vae Jesús pe.) Jae co tenta Arimatea pegua. (Arimatea Judea pegua co.) José vi oaro oico Tumpa iporoocuaia.
51 — ausente —
52 Cuae cuimbae ojo Pilato pɨri jare oyerure chupe Jesús jetegüe re.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Jayave ombogüeyɨ Jesús jetegüe, jare oñoma lienzo pe. Jayave oñono metei teogüerɨru ita guasu oyeyoo vae pe. Ndei Jesús jetegüe joco pe oñeñono mbove, mbaeti quia oñeñono jocuae teogüerɨru pe.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Jocuae ara opaete judío reta oyeapocavi ñogüɨnoi pɨareve peguara. Echa pɨareve pe outa ovae mbutuu iara.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 Jare cuña Jesús ndive Galilea güi yogüeru vae reta, yogüɨraja José jaɨcue jare oecha teogüerɨru jare quirai José oñono pɨpe Jesús jetegüe.
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Jayave yogüɨraja ye tenta pe jare omoicavi mbae ipiche cavi vae. Jayave oputuu reta mbutuu iara pe. Echa jocorai oyecuatía oi mboroócuai pe.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.