Lucas 1
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Jeta vae omombeu ma oicuatía reve opaete ñandepɨte pe oyeapo vae regua.
1 Are Theophilus,
2 Jocuae oyeapo vae iyɨpɨ güive oecha vae reta jocorai omombeu ñandeve. Echa jae reta omombeu Tumpa iñee iru vae reta pe.
2 Abisa hikikirum i sabuw iyab iti sawar matar matah yan hi’itin hio hinonowar i hikirum, naatu sabuw iyab iti tur isan hibow hibibinan i hio hinowar hikirum.
3 Jae rambue icavi echa cheve che vi aicuatía vaera ndeve, mburuvicha Teófilo, amombeu vaera ndeve quirai opaete oyeapo. Echa che aicuaa cavi opaete iyɨpɨ güive oyeapo vae.
3 Isan imih Theophilus o i gewas maiyow, ayu iti sawar himamatar isan kiruminamih anot, imih sawar no aneika anutitiy, sabuw ai babatiyih hai an abow gewas, naatu akubaitutur o isa iti a kikirum,
4 Aicuatía ai ndeve cuae, reicuaa vaera añete co jocuae reñemboe jese vae.
4 saise o boro inaso’ob sawar iti etei o hibi’obaiyi i turobe.
5 Herodes oico yave ɨvɨ Judea pegua reta juvicha guasura, oico vi metei sacerdote Zacarías jee vae. Jae co sacerdote atɨ Abías jee vae pegua. Zacarías jembireco co jae Aarón iñemoña reta pegua jare jee co Elisabet.
5 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana maramaim, firis wabin Zechariah i Abaijah ana kou’ay wanawanan ma firis ana bowabow bowabow, naatu aawan Elizabeth ana tufuw an i Aaron ana rara’ane na tufuw.
6 Zacarías jare jembireco oyapo jupi vae jare jocorai omboyerovia Tumpa. Echa jecuaeño oyapo ñandeYa iporoócuai reta. Mbaeti quia ipuere omboeco reta mbae re.
6 Iti orot aawan hairi God matanamaim hai yawas i gewasin, God ana ofafar naatu ana tur etei hibosiyasiyar hibi’ufunun.
7 Erei mbaeti co Zacarías imichia. Echa Elisabet mbaeti etei ipuere imembɨ. Jare Zacarías indechi ma jare Elisabet itɨaro ma.
7 Baise hairi natunatuh en hima hin hiregah hibabine, anayabin Elizabeth i a’arin.
8 Metei ara atɨ Abías jee vae pegua sacerdote reta oparavɨquɨ ñogüɨnoi Tumpa jo pe. Jae rambue Zacarías oyapo oi iparavɨquɨ joco pe.
8 Veya ta Jerusalem Tafaror Bar gagamin wanawanan firis ana bowabow isan matan fufur tebowabow na’atube, Zechariah ibo ana veya na tit Tafaror Bar wanawanan ana bowabow isan run.
9 Jare jocuae ara Zacarías iparavɨquɨ co oique vaera ñandeYa jo japɨpe pe etei oapɨ vaera mbae ipiche cavi vae. Echa jecuaeño oyapo jocorai sacerdote reta.
9 Firis hai binanakwaramaim eo na’atube, gem kakafiyin tafanamaim fi’ufiu afunin isan hibi’arow Zechariah wabin tit, basit na Regah ana Tafaror Bar wanawanan run.
10 Jare jeta yae Israel pegua reta yatɨ ma oyerure ñogüɨnoi Tumpa jo icatu pe, Zacarías mbae ipiche cavi vae oapɨ oi rambueve.
10 Naatu Tafaror Bar wanawanan fi’ufiu Zechariah ea’afun ana veya’amaim, sabuw etei i bar ufunane hibat hiyoyoyoban.
11 Jare oyecuaa Zacarías pe metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae. Araɨgua oñemboɨ oi mbae ipiche cavi vae imesa iyacatu cotɨ.
11 Regah ana tounamatar, gem kakafiyin tainin asukwafune fi’ufiu ea’afunimaim tit irerereb bat.
12 Jare Zacarías oecha yave araɨgua, ipɨacañɨ jare oquɨye vi.
12 Zechariah tounamatar tit batabat itin yan hamu iwa’an ana bir ra’at,
13 Erei araɨgua jei chupe: —Agüɨye equɨye, Zacarías. Tumpa oendu ma ndeyerure, jare nerembireco Elisabet imembɨta renoi vaera nderaɨra. Jare rembojeeta Juan —jei—.
13 baise tounamatar eo, “Zechariah men inabir! God a yoyoban nowar. O aaw Elizabeth boro yan namatar naatu nataub kek orot nayai o wabin John iniwab.
14 Jare nde reyerovia yaeta co. Jare jeta yae vi oyeroviata jae jeco pegua —jei araɨgua Zacarías pe—.
14 Nati kek orot natutufuw ana veya o ya wanawanan boro yasisir kawasa awan nakaratan, na’atube sabuw moumurih maiyow auman boro hiniyasisir,
15 Echa ñandeYa omboeteuca yaeta co. Jae ngaraa etei ocau. Jare tɨnɨeta Espíritu Santo pe ichɨ güi oa güive —jei chupe—.
15 anayabin Regah matanamaim i boro orot gagamin ta. Iti kek wine o harew fokarih men natom, naatu God Anunin Kakafiyin boro niwanasum auman nama’ama natufuw.
16 Jare omboyerovata ñandeYa Tumpa cotɨ jeta Israel pegua reta —jei—.
16 I boro Israel sabuw maumurih na’in nabow hinamatabir maiye Regah hai God isan.
17 Jae ojota ñandeYa jenonde oaɨuca vaera tu ñavo pe imichia reta jare Tumpa jeigüe mbaeti oyapo vae reta oyeapo vaera iyaracuaa vae retara jare jupi vae retara. Jae oicota Elías oicose rami jare güɨnoita mbaepuere Elías güɨnoise rami —jei araɨgua Zacarías pe.
17 Naatu God ana dinab orot Elijah ana fair baib na’atube boro nab Regah aunan ni’iyon nan, kek tamahinah bairi dogoroh nikitabir hinan hinita’imon maiye; sabuw baifanasairayah dogoroh nikitabir hinan mutufor ma ana not gewasin hinab, naatu Regah ana sabuw nabobunabuna’ih.”
18 Jayave Zacarías jei araɨgua pe: —¿Quiraita pa aicuaa añete ra cuae nde rere cheve vae? Echa che chendechi ma jare cherembireco itɨaro ma —jei.
18 Zechariah tounamatar iu, “Iti i boro mi’itube anitumatum? Anayabin ayu i ai regah, naatu aawau auman ibabine sawar.”
19 Jayave araɨgua jei ye Zacarías pe: —Che co jae Gabriel. Che añemboɨ Tumpa jóvai. Tumpa chembou chemiari vaera ndeve jare amombeu vaera ndeve cuae ñee icavi vae —jei chupe—.
19 Tounamatar iya’afut eo, “Ayu i Gabriel God nanamaim abatabat, imih ayu iyafaru o airit oisan tur gewasin abai ana o a tur ao’owen,
20 Mase, mbaetita neñee cuae amombeu ndeve vae oyeapo regua. Echa mbaeti rerovia che jae ndeve vae. Erei che jae ndeve vae oyeapota co ara ou oyeapo vaera yave —jei.
20 baise ayu au tur men itumitum, imih o boro mena nabit, inama nanan sawar mataramih ao ana veya’amaim namatar, abisa ao’omatan nan niturobe.”
21 Jare Israel pegua reta oaro ñogüɨnoi Zacarías oe vaera Tumpa jo güi, jare ipɨacañɨ reta quirai Zacarías opɨta ɨma Tumpa jo japɨpe pe.
21 Nati ana maramaim sabuw ufunane hima’am hai kasiy ra’at, Zechariah manin maiyow Tafaror Bar wanawanan ma’am isan.
22 Jare Zacarías oe yave, mbaeti ipuere omoe iñee chupe reta. Jae rambue jae reta oicuaa Zacarías oecha mbae Tumpa jo pe oi rambueve. Echa jae omopúa iyɨva icotɨ reta. Erei mbaeti etei mbae ipuere jei chupe reta.
22 Naatu Zechariah Tafaror Barene titit ana mar, tur oisan menan bit, sabuw nati’imaim hi’itin hiso’ob ina’inan ta isan matar, naatu tur o isan menan bit umanamaim imanuman bairi hio.
23 Jare opa ma yave Zacarías iparavɨquɨ Tumpa jo pe, ojo ye jo ae pe.
23 Zechariah ana bowabow Tafaror Bar wanawanan sasawar ufunamaim matabir maiye na ana bar tit.
24 Jare mbovɨ ara rupi Zacarías jembireco Elisabet ipurúa. Jayave Elisabet oñemi cinco yasɨ jo pe. Echa jae jei:
24 Nati ufunamaim a wan Elizabeth yan matar, sumar etei umatroun na’atube baremaim nutanub ma.
25 —Corai ñandeYa oyapo cheve. Ɨma ma chemara iru vae reta güi mbaeti chemembɨ rambue. Erei añave ñandeYa chemborɨ agüɨye vaera chemara chugüi reta —jei.
25 Elizabeth eo, “Regah bounabo ibaisu au biya’ohow, orot babin matahimaim etei’imak bosair.”
26 Jare Elisabet seis yasɨ ma ipurúa yave, Tumpa ombou araɨgua Gabriel tenta Nazaret ɨvɨ Galilea pegua pe
26 Elizabeth ana sumar umatroun ta’imon ana maramaim God ana tounamatar Gabriel iyafar in Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Nazareth imaim tit.
27 María pɨri. María co jae metei cuñatai mbaeti etei cuimbae güɨreco vae. Erei oñererocuavee ma omenda vaera José ndive. José co jae metei David iñemoña reta pegua.
27 Nati’imaim babitai ta biyan numin Joseph, aiwob orot David ana agir ta i ana rum hiomatan ma’ama biyan tit, babitai wabin Mary.
28 Jare araɨgua oique María oia pe jare jei chupe: —Eyerovia. ÑandeYa ipɨacavi ndeve. ÑandeYa oi nde ndive. ÑandeYa nemovendise yae iru cuña reta güi —jei.
28 Tounamatar na babitai biyan tit eo, “Tufuw isa nama! Regah o isa i yan ebaib kwanekwan, naatu baigegewasin o ebit.”
29 María cuae oendu yave, ipɨacañɨ yae. Echa mbaeti oicuaa mbae ra oipota jei araɨgua jei chupe vae.
29 Mary iti tur nonowar ana veya biyababan na’atube bai naatu ana kasiy ra’at iti merarayow ana’an isan.
30 Jayave araɨgua jei chupe: —Agüɨye equɨye, María. Echa Tumpa ipɨacavi ndeve —jei—.
30 Baise tounamatar eo “Mary, men inabirumih, anayabin God o isa ebiyasisir gagamin maiyow.
31 Mase, ndepuruata co jare nemembɨta. Jare rembojeeta nemembɨ Jesús —jei María pe—.
31 O boro ya namatar inatoub kek orot inayai, naatu wabin Jesu iniwab.
32 Jae güɨnoita mbaepuere tuicha yae vae, jare jeeta co Tumpa Taɨ. Jare ñandeYa Tumpa oyapota Israel pegua reta juvicha guasura itenondegua David rami —jei—.
32 I boro orot gagamin naatu God auyomtoro’ot Natun narouw nao, naatu Regah God boro aiwob nitin, marasika ana’agir David bitin na’atube.
33 Jare jae oicota Jacob iñemoña reta juvicha guasura jecuaecuae aveiño. Jare jae iporoocuaia ngaraa opa —jei araɨgua chupe.
33 Naatu Jacob ana rara’ane i boro ni’aiwob wanatowan, naatu ana aiwob i boro nama wanatowan, wanatowan ana yomanin en.”
34 Jayave María jei araɨgua pe: —¿Quiraita pa oyeapo cuae? Echa mbaeti vɨteri areco cuimbae —jei.
34 Mary tounamatar isan eo, “Ayu i biyau numin. Iti i boro mi’itube namatar?”
35 Jayave araɨgua jei ye María pe: —Espíritu Santo outa ndeve. Tumpa imbaepuere rupi cuae oyeapota ndeve. Jae rambue nemembɨ oata iyoa mbae reve jare jeeta co Tumpa Taɨ —jei—.
35 Tounamatar iya’afut eo, “Anun kakafiyin boro niwani, naatu God ana fair boro natarsumi, imih iti kek Kakafiyin natutufuw i boro God Natun hinarouw hinao.
36 Mase, nerentara Elisabet vi ipurúa, yepe tei itɨaro ma. Seis yasɨ ma ipurúa güire, yepe tei iru vae reta ombojee ‘Imembɨ mbae vae’ —jei—.
36 Naatu o tura Elizabeth sabuw a’arin hirouw hio baise boun babine tafan yan matar ana sumar umatroun ta’imon sawar.
37 Echa Tumpa ipuere oyapo opaete —jei chupe.
37 Anayabin God isan sawar etei’imak i men ta fokarinamih.”
38 Jayave María jei araɨgua pe: —Mase, che co jae ñandeYa pe oyeócuai vae. Tove toyeapo cheve nde rere cheve vae rami —jei. Jayave araɨgua ojo ye María oia güi.
38 Mary eo, “Ayu i Regah ana akir wairafin, abis isou kuo na’atube namatar.” Naatu tounamatar Mary itumar tit.
39 Jayave mbovɨ ara rupi María oe jenta güi ojo voi ɨvɨtɨ reta Judea pegua cotɨ.
39 Nati ana veya’amaim, Mary matan kabiy bobuna ra’iy yen in Judah wanawananamaim oyaw na’atune bar merar gagamin ta imaim tit,
40 Jare ojo ovae Zacarías jo pe, jare joco pe oicuava Elisabet.
40 Zechariah ana bar wanawanan run Elizabeth ana merar yi. Mary Elizabeth ana merar eyiy|alt="Mary greeting Elizabeth" src="CN01609b.tif" size="col" loc="Luk 1.40" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.40"
41 Jare Elisabet oendu yave María jei chupe vae, Elisabet imembɨ opoopo jɨe pe. Jare Elisabet tɨnɨe Espíritu Santo pe.
41 Elizabeth Mary ana merarayow nonowar ana maramaim, yan wanawanan kek inu’in ia’ayob, nati’imaim Anun Kakafiyin Elizabeth iwan
42 Jayave Elisabet iñeeata reve jei: —Tumpa nemovendise yae iru cuña reta güi. Jare omovendise yaeta nemembɨ —jei—.
42 fanan aumetawat eo, “God ana baigegewasin o ebit baibin etei tafahimaim, naatu ya wanawanan a ub auman God ebigegewasin!
43 Jare yepe tei nde co jae cheYa ichɨra, erei nde reyu repou chepɨri. Chepɨacañɨ yae cuae re —jei—.
43 Aisim sawar gagamin na’in iti na’atube isou matar, au Regah hinah na ebinanawanu?
44 Mase, nde remboɨpɨ nemiari cheve rupive, chemembɨ opoopo cherɨe pe oyerovia yae rambue —jei Elisabet María pe—.
44 O a merarayow anonowar ana mar, kek yau wanawanan inu’in yasisir auman ia’ayob.
45 Nde rerovia ñandeYa oyapota co jae jei ndeve oyapota vae. Jae rambue jae nemovendise ma —jei.
45 O a baitumatumamaim baigegewasin ibai, God eo’omatani boro nan turobe namatar!”
46 Jayave María jei: —Amboete ñandeYa.
46 Mary eo,
47 Ayerovia Tumpa re. Jae co chemboasa vae —jei—.
47 Naatu yau wanawanan yasisir awan karatan,
48 Yepe tei che cheparavete, erei jae oñemongueta cheré. Mase, añave güive opaete ñaneñemoña reta jeita Tumpa chemovendise co.
48 Anayabin i ana akir wairafin wabin men gagamin baise nuh, imih boun ebubusuruf sabuw etei boro ayu baigegewasinayan hinarouw hinao.
49 Echa Tumpa imbaepuere tuicha yae co. Jae oyapo icavi yae vae cheve imbaepuere pe. Jae co iyoa mbae vae jee vae —jei—.
49 Anayabin sawar gagamih God Fairin ayu isou sinaf.
50 Jare Tumpa oipararecota opaete ñaneñemoña oquɨye chugüi vae reta —jei María—.
50 I ana kabeber i aunan etuwatuw, sabuw hitufuw tema’am,
51 Oicuauca quirai imbaepuere tuicha yae co. Omoai oñemboete vae reta —jei—.
51 God umanamaim sawar fairih sinaf,
52 Jae oequi imbaepuere mburuvicha reta güi, jare omboeteuca oñemomichi vae reta —jei—.
52 Aiwob fairih hai ura ma’ama’amaim bow yara’iyih,
53 Omoangapɨɨ ñɨmbɨaɨ vae reta tembíu icavi vae pe. Erei mbaeti mbae omee oicocatu vae reta pe —jei—.
53 Sabuw aa himomorob, sawar gewasihimaim ituwih,
54 Omborɨ Israel pegua oyeócuai chupe vae reta. Echa imaendúa quirai jei oipararecota co —jei—.
54 Ana omatanen ata a’agir eo’omatanih i kaif,
55 Echa jocorai jei ñanetenondegua reta pe - jae reta co Abraham jare iñemoña reta. Echa jei chupe reta oipararecota co jecuaecuae aveiño —jei María.
55 Abraham nuh kakabibir na’atube,
56 Jare María opɨta Elisabet pɨri mboapɨ yasɨ. Jayave ojo ye jenta pe.
56 Mary sumar etei tounu na’atube Elizabeth hairi hima, imaibo matabir maiye na ana bar tit.
57 Jare ara ou ovae yave Elisabet imembɨ vaera, oa imembɨ cuimbae.
57 Elizabeth ana toub isan veya na tit, naatu toub ana kek orot yai.
58 Jare jeracua Elisabet jentaɨgua reta jare jentara reta pe quirai ñandeYa oiparareco yae Elisabet. Jare jae reta oyerovia Elisabet ndive.
58 Tain tuwan naatu ana ofonah, God ana baigegewasin gagamin na’in Elizabeth bitin ana tur hinowar hina ana merar hiyi bairi hiyasisir.
59 Jare michia ocho ara ma güɨnoi yave, jentara reta yogüeru omocircuncidauca vaera. Jare jae reta oipota oñono jese tu jee Zacarías.
59 Naatu fur ta’imon ufunamaim, kek ana’ar mo’on afuwin wabin baiwabin isan tain tuwan etei hina. Tain tuwan hikokok kek wabin i boro Zechariah, tamah wabinamaim hitiwabimih hio,
60 Erei michia ichɨ jei chupe reta: —Ani. Ñambojeeta co Juan.
60 baise hinah eo, “En! Kek wabin i boro John taniwab.”
61 Erei jae reta jei chupe: —Mbaeti etei co nerentara jocuae tee güɨnoi vae.
61 Sabuw hio, “O taituwa wabih men ta nati na’atube ema’ama boro kek wabin nati taniwab.”
62 Jayave jae reta iñaca omomɨi Zacarías pe oparandu vaera chupe mbae nunga tee ra oipota oñono taɨ re.
62 Basit umahimaim kek tamah isan himan wabin menatan kokok baiwabin isan hibatiy.
63 Jayave Zacarías oechauca chupe reta jae oipota mbae oicuatía jese vae. Jayave oicuatía corai: Jee co Juan. Jare opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta ipɨacañɨ.
63 Zechariah eo fef hibai hina hitin imaim kirum eo, “Kek wabin i John.” Sabuw etei hifofofor men kafaita.
64 Jayave jupivei Zacarías ipuere omoe ye iñee. Jare imiari chupe reta omboete reve Tumpa.
64 Nati ana veya’amaim Zechariah menan bit ma’am menan kerer busuruf tur eo, God bora’ara’ah.
65 Jare opaete Zacarías jentaɨgua reta oquɨye cuae re. Jare opaete cuae oyeapo vae jeracua opaete ɨvɨtɨ Judea pegua reta rupi.
65 Taintuwan etei awah hae’e hai baifofofor ra’at, baise abisa himamatar ana tur tasasar tit tafaram Judea wanawanan sabuw etei hinowar.
66 Jare opaete oendu vae reta oñemongueta yae ipɨa pe cuae oyeapo vae re jare jei reta iyeupe: —¿Mbae nunga michia ra co aipo cuae? Echa ñandeYa imbaepuere oi jae ndive.
66 Sabuw etei iti sawar matar ana tur hinonowar isan hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti kek narara’at ana itinin i boro mi’itube?” Anayabin Regah uman i iti kek biyanamaim ma’am.
67 Jayave Zacarías - jae co Juan tu - tɨnɨe Espíritu Santo pe jare omombeu Tumpa iñee. Echa jae jei:
67 John tamah Zechariah Anun Kakafiyin targabuw, God ana ewamaim tabor eo.
68 —Toñemboeteuca ñandeYa Tumpa. Ñande co jae Israel pegua reta. Echa Tumpa oñemongueta ñanderé rambue, ñanderepɨ ma —jei—.
68 “Regah tanabora’ara’ah, Israel sabuw hai God, anayabin i ana sabuw baiyawasih isan natit,
69 Jae ombou ñandeve jembiócuai David iñemoña reta pegua ñanemboasa vaera imbaepuere tuicha vae pe —jei—.
69 Baiyawasenayan fairin anababatun David ana rara’ane enan,
70 Jocorai Tumpa jei iyɨpɨ güive Tumpa iñee omombeu vae reta rupi. Jae reta oñeñono tee Tumpa peguara —jei—.
70 marasika ana dinab wanawanahimaim eo’omatanih na’atube.
71 Tumpa ñanemboasata ñanderovaicho reta güi. Jae ñanemboasata opaete ñanemotareɨ vae reta güi.
71 boun it boro ata kamabiy sabuw umahine, naatu sabuw fairih tibifa’ifa’it umahine niyawasit.
72 Tumpa oiparareco Abraham jare iru ñanetenondegua reta. Echa Tumpa etei omee morogüɨrocuavee Abraham pe, jare añave imaendúa ma jocuae morogüɨrocuavee re —jei—.
72 Ana obaibasit kakafiyin bimatar imaim nuh ata a’agir kabeber itih,
73 — ausente —
73 naatu iti obaibasit i marasika God ata agir Abraham eomatan,
74 Jae rambue omeeta ñandeve yayeócuai vaera chupe yaquɨye mbae reve. Echa jae ñanderepɨta ñanderovaicho reta güi —jei Zacarías—.
74 imih boun it ata kamabiy sabuw umahine baiyawasit isan natit ebiyawasit, naatu fair ebitit God isan men erebir auman tanabow,
75 Tumpa ñaneñono teeta iyeupeguara jare yayapota jupi vae, jare jae oicota ñande ndive cuae ɨvɨ pe yaico rambueve —jei—.
75 God matanamaim tanakakaf naatu tanayasairit ata ef mutufurinamaim tanakwafir wanatowan, wanatowan.
76 Jare iru vae reta imiari nderé yave, jeita: Jae co metei Tumpa iñee omombeu vae. Echa nde, cheraɨ reota ñandeYa jenonde reyapocavi vaera japera —jei—.
76 Naatu o ayu natu, o boro God auyomtoro’ot ana dinabumih inamatar, Regah aunan ini’iyon inan ana ef inayabuna,
77 Remombeuta ñandeYa imbae reta pe quirai Tumpa iñɨrota chupe reta imbaeyoa reta re jare jocorai oñemboasaucata —jei—.
77 ana sabuw yawas isan inakubuna hai tur ina’owen bowabow kakafih hinihamiyen God hai kakafih nanotawiyen yawas hinab.
78 Corai Tumpa oyapota, ñandeparareco yae rambue. Jare iporoparareco jeco pegua ombouta ñanemboasa vaera, ara ñavo ombou cuaraɨ ñanemborɨ vaera rami —jei—.
78 Anayabin ata God, i ana manaw kabeber wairafin, i wanawananamaim marakaw marane boro nakusisiar nare,
79 Jae ñanemborɨta cuaraɨ jembipe ñanemborɨ rami. Echa cuaraɨ omee ñandeve tembipe agüɨye vaera yaico pɨtumimbi pe. Jae ñanemborɨta agüɨye vaera yaquɨye mano güi. Jae ñanemborɨta yaico vaera ñandepɨacatu reve —jei.
79 sabuw iyab guguminamaim tema’am naatu murumurubih hai youninamaim tema’am tafatamaim namarakaw, at narumutufur nanawiyit tanatit tufuw ana efamaim tanaremor.”
80 Jare michia ocuacuaa, jare jatangatu yae. Jare oico ñuu reta rupi oyecuaa Israel pegua reta pe regua.
80 Kek biyan naatu ayubin hairi ana fofonin ra’at yen orot matar, naatu run in arar yan imaim ma ana fair bai, imaibo tit ana bowabow Israel sabuw etei nahimaim busuruf bow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.