João 1

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ndei mbae oyeapo mbove, oico Ñee. Jare Ñee oico Tumpa ndive. Jae co Tumpa etei.
1 Tafaram matara’e ana veya Tur i wan ma, naatu Tur i God hairi hima, naatu Tur i God taiyuwin.
2 Ñee oico Tumpa ndive ndei mbae oyeapo mbove.
2 Tur i God hairi wan hima’abo tafaram matar.
3 Jae oyapo opaete. Opaete oyeapo vae jae etei oyapo.
3 Tur wanawananamaim God sawar etei’imak sinafen himatar; iti sawar himamatar i etei tur wanawananamaim himatar men ta asir matar kwaneyanamih.
4 Jae omee tecove opaete pe, jare cuae tecove rupi jae oyecuaa ɨvɨ pegua reta pe mbaembae oyecuaa tembipe rupi rami.
4 Tur i yawas an anababatun, naatu iti yawas i sabuw isah marakaw bai na.
5 Jae co tembipe rami. Tembipe jecuaeño oesape pɨtumimbi pe, jare pɨtumimbi mbaeti etei ipuere ombogüe.
5 Iti marakaw guguminamaim kusisiar, naatu gugumin men karam boro marakaw na’asabun.
6 Oico metei cuimbae Juan jee vae. Tumpa ombou cuae cuimbae omombeu vaera tembipe, iru vae reta oporogüɨrovia vaera oendu yave.
6 God ana kob abarayan wabin John iyafar na tit;
7 — ausente —
7 marakaw isan sif ruboun eorereb sabuw hinowar, naatu sabuw iyab tur hinonowar hitumatum.
8 Jae mbaeti co jocuae tembipe. Jaeño ou omombeu vaera jocuae tembipe.
8 I taiyuwin i men marakaw; i marakaw akisin ana sif narubonamih na.
9 Tembipe etei ou ma cuae ɨvɨ pe. Jae oyecuaa opaete vae pe.
9 Iti marakaw i turobe, marakaw anababatun, tafaramaim na sabuw tafahimaim ekukusisiar.
10 Jae oico cuae ɨvɨ pe, jare jae oyapo cuae ɨvɨ. Erei ɨvɨ pegua reta mbaeti oicuaa.
10 Tur i na tafaram eo mamatar wanawananamaim ma, baise tafaram i men inanimih.
11 Ou jenta pe, erei jentaɨgua reta mbaeti omboresive.
11 I na ana tafaram tit, baise taiyuwin ana sabuw i men hibaimih.
12 Erei amogüe vae omboresive. Güɨrovia jese. Jae rambue jae omee cuae reta pe Tumpa taɨ reta jare tayɨ reta yogüɨreco vaera.
12 Baise sabuw afa hibai naatu wabinamaim hitumitum, naatu baibasit itih i hina God natunatun himatar.
13 Tumpa etei omee cuae reta pe tecove. Cuae tecove mbaeti ichɨ güi. Mbaeti güɨnoi cuae tecove tu jemimbota jeco pegua.
13 God natunatun himamatar i men orot anarara, o men orot babin aawan hairi hi’in kek tetutufu na’atube’emih, baise i God akisin anakokok sinaf i natunatun himatar.
14 Jocuae Ñee oyeapo cuimbaera. Ou cuae ɨvɨ pe oico vaera ñande ndive. Jare ore roecha maemboete pegua co jae. Jaeño Tumpa Taɨ jae vaeño cuae maemboete güɨnoi. Jae ipɨacavi yae jare opaete jei vae añete co.
14 Tur i na orot matar, naatu wanawanatamaim ma, ana marakaw bonamanamarin i taitin, iti marakaw bonamanamarin i God Natun ta’imonamo ebitin. Iti tur wanawanan i turobe naatu manaw kabeber awan karatan.
15 Echa Juan omombeu iru vae reta pe: —Cuae co jae chemiari jese vae —jei chupe reta—. Che jae ma peve: Cheraɨcue outa vae ipuere yae chegüi. Echa jae oico ndei aico mbove —jei.
15 John iti orot isan fanan sib binan eo,” Iti orot ayu isan ao’oban iti enan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘I ayu ufu enan i ana fair ra’at ayu natabiru, anayabin i wan ma’abo ayu atufuw.’”
16 Jocuae Ñee ipɨacavi yae. Jae rambue jecuaeño oyapo icavi vae ñandeve.
16 I wanawanan manaw kabeber karsuwei it etei ebigegewasinit, ana baigegewasin tafan baban ebitit.
17 Tumpa omombeu mboroócuai Moisés rupi. Erei Jesucristo rupi Tumpa omombeu ipɨacavi co jare ñanemboe añete vae re.
17 Anayabin God ana ofafar i Moses itin, baise manaw kabeber naatu turobe i Jesu Keriso’one na.
18 Mbaeti etei quia oecha Tumpa. Erei Tumpa Taɨ jae vaeño oicuauca ñandeve. Tumpa oaɨu Taɨ.
18 Men yait ta God itin. baise God Natun ta’imon Tamah wanawananamaim ema’am akisinamo God bai na bebeyanamaim tasusu’ub.
19 Metei ara yogüɨraja ovae Juan oia pe sacerdote reta jare levita reta. Jerusalén pegua judío reta omondo cuae reta chupe. Jae reta jei Juan pe: —¿Quia pa co nde?
19 Jew hai ukwarih Jerusalem hima’am firis afa naatu hai baibaisayah afa hiyafarih hin John hibatiy? “O i yait?”
20 Juan omombeu cavi. Mbaeti iyapu chupe reta. —Che mbaeti co Cristo jee vae —jei chupe reta.
20 I men baifuwenamaim iyafutih, baise i mutufor bebeyanamaim eorereb, “Ayu i men Keriso.”
21 Jayave oparandu reta ye chupe: —Mbaeti yave, ¿nde pa co jae Elías jee vae? Juan jei ye: —Mbaeti co. Jei reta ye chupe: —¿Nde pa co jocuae Tumpa iñee omombeu vae? —Mbaeti —jei ye Juan chupe reta.
21 Naatu hibatiy, “Bo o i yait? Om Elizah?” John eo, “Ayu men Elizah.” Ai o dinab orot?” John iya’afutih eo, “Ayu men dinab orot.”
22 Jayave oparandu reta ye chupe: —¿Quia pa co nde? Echa roipota romombeu orembou vae reta pe. ¿Mbae pa rere ndeyeupe? —jei reta Juan pe.
22 Ibanak hibatiy maiye hio, “O i yait? Ku’o anowar saise anamatabir anan iyab hiyafari anan hai tur ana’owen. O taiyuw isa boro inakubuna ananowar.”
23 Jayave Juan jei: —Che co jae metei ñee mbae omombeu vae. Cheñeeata ñuu pe: Peyapocavi ñandeYa japera. Jocorai che jae —jei Juan—. Echa jocorai jei Isaías aracae Tumpa iñee omombeu vae —jei.
23 John iya’afutih dinab orot Isaiah Buk Atamaninamaim kirum inu’in imaim eo, “Ayu i orot ta fanan araramaim eafa’af. Ef kwanarumutufur Regah ana remor isan!”
24 Cuae Juan oia pe yogüɨraja vae reta fariseo reta co.
24 Kob nayah Pharisee hiyafarih hina,
25 Oparandu reta ye Juan pe: —Nde mbaeti yave Cristo ani Elías ani jocuae Tumpa iñee omombeu vae, ¿maera pa reporombobautiza?
25 John hibatiy, “Bo o men Keriso, o Elizah o dinab orot na’at, aisim sabuw bapataito kubitih?”
26 —Che aporombobautiza ɨ pe —jei Juan—. Erei yepe tei mbaeti peicuaa, erei oime pepɨte pe jocuae cheraɨcue outa vae. Mbaeti jupi che amboi vaera ipɨapaa —jei chupe reta.
26 John hai tur eowen eo, “Ayu harewamaim sabuw bapataito abitih, Baise kwa wanawanamaim orot ta ebatabat kwa men kwaso’ob.
27 — ausente —
27 I Ayu ufu’umaim enan, an ana baibaiyon murab men gewasu boro anarufamen.”
28 Opaete cuae oyeapo Betábara pe ɨaca Jordán jee vae jovaicho pe. Echa joco pe oporombobautiza Juan.
28 Iti sawar etei i Bethany himatar harew Jordan sisibin veya yeninane, John sabuw bapataito bitihimaim.
29 Pɨareve pe Juan oecha Jesús ou icotɨ jare jei: —Mase, pee oi Tumpa ombou vae. Jae co vecha rami. Ou güɨraja vaera opaete ɨvɨ pegua reta imbaeyoa —jei—.
29 Mar to John nuw Jesu nan itin eo, “Kwanuw God Ana Lamb tafaram ana kakafin bosairenayan enan kwa’itin!”
30 Cuae co jae chemiari jese vae. Che jae ma peve: Cheraɨcue outa vae ipuere yae chegüi. Echa jae oico ndei aico mbove. Cuae co jae —jei Juan—.
30 Iti orot isan ao’orereb anamaramaim iti na’atube ao, ‘Orot ayu ufu’umaim enan i ana fair ra’at kwanekwan, anayabin i wan ma’abo ayu a tufuw.’
31 Che mbaeti aicuaa. Erei ayu aporombobautiza ɨ pe jae oyecuaa vaera Israel pegua reta pe —jei chupe reta.
31 Ayu taiyuwu auman iti orot men asu’ub, baise anayabin nati isan ayu harewamaim sabuw bapataito abitih imaim Israel sabuw isah tirerereb hitaso’ob’.
32 Juan omombeu ye chupe reta: —Aecha Espíritu Santo ogüeyɨ ara güi pɨcasu rami jare ou opɨta jese —jei—.
32 Naatu John iti tur eorereb. “Ayu Anunin mamu imag na’atube marane ra’iy naatu i tafanamaim mamara’at aitin.
33 Che mbaeti aicuaa. Erei chembou aporombobautiza vaera ɨ pe vae jei cheve: “Reechata Espíritu Santo ogüeyɨ ou opɨta metei cuimbae re. Jocuae cuimbae oporombobautizata Espíritu Santo pe” —jei, jei Juan—.
33 Ayu iti orot i boro men ataso’ob, baise God iyunu ana harewamaim sabuw bapataito abitih i au tur eowen, ‘Orot yait Anunin nara’iy tafanamaim namara’at ina’i’itin, i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nitih.’”
34 Jocuae aecha ma jare amombeu peve cuae co jae Tumpa Taɨ —jei.
34 John eo, “Ayu aitinika naatu ao’orereb iti i God Natun.”
35 Pɨareve pe Juan oñemboɨ ye oi joco pe mócoi jemimboe ndive.
35 Ana martot John iban maiye ana bai’ufununayah orot rou’ab bairi hina efan ta’imonamaim hibatabat.
36 Jayave ou Jesús oasa jocoropi. Juan omae ngatu jese. —Mase, pee oi Tumpa ombou vae. Jae co vecha rami —jei.
36 Naatu Jesu na natabirih inan i’itin anamaramaim, John eo, “God ana Lamb enan kwa’itin!”
37 Jocuae mócoi jemimboe oendu jare yogüɨraja Jesús jaɨcue.
37 Anamaramaim bai’ufununayah orot rou’ab iti hinonowar, i hairi Jesu hi’ufunun.
38 Jesús oyerova yave, oecha yogüeru icotɨ. —¿Mbae pa peeca? —jei chupe reta. —¿Quiape pa reico, Rabí? —jei reta. (Rabí oipota jei: Oporomboe vae.)
38 Jesu nunutabir, orot rou’ab hibi’ufunun itih naatu ibatiyih, “Kwa abistan kwakokok?”
39 —Peyu peecha —jei Jesús. Jayave yogüɨraja Jesús oicoa pe oecha, jare opɨta jocuae ara jae ndive. Echa cuaraɨ ara mbɨte seri ma.
39 I iya’afutih eo, “Kwanatan, kwa taiyuw efan kwa’itin.”
40 Mócoi cuimbae co jocuae Jesús jaɨcue yogüɨraja vae. Echa yogüɨraja jaɨcue oendu yave Juan jei chupe reta vae. Metei cuimbae jee co Andrés. Jae co Simón Pedro tɨvɨ.
40 John abistan eo’o orot rou’ab hinowar Jesu hibi’ufunun orot ta i Andrew, Simon Peter tain
41 Andrés ojo rani ovae tɨqueɨ Simón jare jei chupe: —Rovae ma Mesías. (Cuae oipota jei hebreo iñee pe: Cristo.)
41 Andrew Jesu bihamiy ufunamaim wantoro’ot i tuwah Simon nuwih, naatu tita’ur ana tur eowen, “Ayu i Roubininenayan atita’ur, nati i Keriso.”
42 Jayave Andrés güeru Simón Jesús oia pe. Jesús omae ngatu Simón re jare jei: —Nde co jae Simón. Nde co jae Jonás taɨ. Torombojee Cefas. (Cuae oipota jei: Pedro.)
42 Naatu Andrew tuwah Simon nawiy in Jesu biyan tit.
43 Pɨareve pe Jesús oipota ojo Galilea pe. Jare ovae Felipe Betsaida pegua. Andrés jare Pedro Betsaida pegua vi. Jesús jei Felipe pe: —Eyu cherupíe.
43 Ana marto, Jesu au Galilee namih bobogaigiwas, Philip tita’ur naatu iu, “Kuna kwi’ufnunu tan.”
44 — ausente —
44 Philip ana tafaram i Betsaida, Andrew tuwah Peter bairi hai bar merar ta’imon.
45 Jayave Felipe ojo ovae Natanael jare jei chupe: —Rovae ma Moisés mboroócuai pe imiari jese vae. Aracae Tumpa iñee omombeu vae reta vi imiari jese —jei—. Jae co Jesús Nazaret pegua. Jae co José taɨ —jei chupe.
45 Philip na Nathanael tita’ur naatu iu, “Iti orot isan Moses Buka Atamaninamaim eo kikirum naatu dinab oro’orot auman hikikirum i boun atita’ur, iti orot tamah i Joseph ana bar ana merar i Nazareth.”
46 —¿Oime pa mbae icavi vae Nazaret pegua? —jei Natanael. —Yaja eecha —jei Felipe.
46 “Nazareth! Sawar gewasin ta boro imaim namatar?” Nathanael ibat.
47 Jesús oecha Natanael ou icotɨ jare jei: —Mase, co ou metei Israel pegua añetete vae. Jecuaeño oyapo añete vae rupi —jei.
47 Anamaramaim Jesu nuw Nathanael nan itin, isan eo, “I turobe Israel mowan, i orot ana yawas gewasin men baifufuwenayan.”
48 Natanael oparandu Jesús pe: —¿Quirai pa checuaa? Jesús jei chupe: —Ndei Felipe imiari ndeve mbove, che roecha ɨva igüɨ pe.
48 Nathanael ibatiy, “O mi’itube ayu isu’ubu?”
49 —Nde co jae Tumpa Taɨ, Rabí —jei Natanael—. Nde co jae Israel pegua reta juvicha guasu —jei.
49 Imaibo Nathanael eorereb eo, “Rabbi, Bai’obaiyenayan o i God Natun! o i Israel hai Aiwob.”
50 Jesús jei ye chupe: —Amombeu ndeve che roecha ɨva igüɨ pe. ¿Cuae jeco pegua ra reporogüɨrovia ma? —jei—. Reechata mbaembae reporogüɨrovia yae vaera —jei—.
50 Jesu eo, “O i tumatum anayabin ayu a tur aowen o i ai fig an ima’am ait. O boro sawar gagamihika ina’itan men iti i’i’itin na’atube.”
51 Añete che jae ndeve, reechata ara oyepea oi, jare reechata vi araɨgua Tumpa pe oyeócuai vae reta oyeupi ñogüɨnoi jare ogüeyɨ ñogüɨnoi che aia pe. Che co jae cuimbaera oyeapo vae —jei Jesús.
51 Tur tafan ya’abar maiye eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa boro mar ana etawan nabotawiy, naatu God ana tounamatar Orot Natun biyanamaim hinayen hinarara’iy kwana’itih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.