Hebreus 10
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Mboroócuai michiño oicuauca icavi vae Tumpa oyapota vae. Mbaeti oicuauca cavi. Echa maemɨmba oyeyucagüe reta oñererocuavee Tumpa pe año ñavo. Erei jocuae nunga mbaeti etei ipuere opa omboai jocorai oya Tumpa re vae reta imbaeyoa reta.
1 Moses ana ofafar hibi’ufunun i sawar gewasin boro uf hinan ana itinin, men yabin anababatun bi’obaiyihimih. Ana’an nati isan kwamur etei matan hiyi sibor yumatan ta’imon, na baiyubin God kwafirin isan hisisibor, wanawanah hai kakafin men kafa’imo kukusouwimih.
2 Echa ipuere yave mona opa omboai, mbaeti yeta tei co oñererocuavee maemɨmba oyeyucagüe reta. Echa jocorai omboete Tumpa vae reta mbaeti yeta tei co oñemongueta jecuaeño mbaeyoa reta güɨnoi vae re.
2 Baise nati siboromaim takukusouwih na’at, nati sibor boro hitihamiy. Anayabin kwafirenayah hisisibor ana veya hai kakafin tutufin etei mar moumurih ina’in isan mar ta’imon kusouwih. Naatu dogoroh naniyan hitatatam hai kakafih etei i sawar.
3 Erei jocuae maemɨmba oyeyucagüe reta Tumpa pe oñererocuavee vae omomaendúa año ñavo Israel pegua reta imbaeyoa reta re.
3 Baise nati siboromaim kwamur etei nuhih ekukusib i bowabow kakafin wairafih.
4 Echa toro jugüɨ jare cavara jugüɨ mbaeti etei ipuere omocañɨ ete mbaeyoa reta.
4 Anayabin cow orot naatu goat hai rara’amaim men karam boro bowabow kakafih tabosairen.
5 Jae rambue Cristo ou yave cuae ɨvɨ pe, jei Tumpa pe corai:
5 Isan imih Keriso tafaramamaim namih Tamah isan eo, “O men kukokok sibor o siwar, imih ayu biyau ibogaigiwas,
6 — ausente —
6 bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafin notawiyen isan sibor teya’ay, o men kubiyasisir.
7 Jocorai jei Cristo Tumpa pe.
7 Imih ayu ao, “God ayu iti, a notamaim abisa kukokok na’atube kuo asinaf, a Bukamaim isau i’o hikirum inu’in na’atube.”
8 Cristo jei tenonde voi corai:Jocorai jei, yepe tei jocuae nunga oñererocuavee Tumpa pe mboroócuai rupi.
8 Wantoro’ot eo, “Sibor naatu siwar o bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafih notawiyen isan tisisibor, o men kubiyasisir.” Basit sabuw i ofafar eo na’atube tisisinaf baise o a naniyan i men ebibasit naatu men kubiyasisir.
9 Jayave jocuae jaɨcue rupi jei ye corai:Jocorai jei. Cuae oipota jei jocuae maemɨmba oyeyucagüe oñererocuavee vae reta mbaeti ma co mbaera icavi, jare jocuae jecovia pe Cristo jete ae oñererocuavee Tumpa pe.
9 Imaibo eo, “Ayu iti God, abisa kunotanot na’atube anasinaf.” Imih God sibor atamanin ya’asair naatu sibor boubun bai na efanin yai.
10 Echa Jesucristo güɨrocuavee jete ae Tumpa pe metei veseño jecuaecuae pegua. Jare cuae jeco pegua Tumpa ñaneñono tee iyeupeguara jemimbota rupi.
10 Naatu God ana kokomaim Jesu Keriso na it etei ata kakafin isan mar maumurih na’in efanin mar ta’imon maiyow, i taiyuwin biyan siboromih yai, ata kakafinane kusouwit tana biyat kakafiyin matar.
11 Jocuae ɨvɨ pegua sacerdote reta oñemboɨ Tumpa jo pe ara ñavo oyeócuai vaera Tumpa pe. Jeta vese jae reta güɨrocuavee Tumpa pe maemɨmba oyeyucagüe reta. Ara ñavo jocuaecuaeño oyapo reta. Erei jocuae nunga mbaeti etei ipuere omboai mbaeyoa reta.
11 Firis veya matan hiyi hibat kwafiren ana ef eo na’atube bowabow kakafin notawiyen isan sibor yumatan ta’imon hiya’iyai. Baise men kafa’imo nati siboromaim bowabow kakafih kusouwimih.
12 Erei cuae cuimbae Cristo jee vae omano güɨrocuavee vaera jete ae Tumpa pe. Metei veseño jocorai oyapo, ipuere vaera omboai mbaeyoa reta jecuaecuae aveiño. Jare jocuae jaɨcue rupi oguapɨ Tumpa iyɨque pe iyacatu cotɨ.
12 Baise Keriso na sibor mar ta’imon maiyow yai, bowabow kakafih etei bosairen, naatu yen God uman asukwafune mare ema’am.
13 Jare oguapɨ joco pe güɨve, jecuaeño oaro oi Tumpa opa oñono vaera jovaicho reta ipɨ igüɨ pe regua.
13 Yen mamare ana veya’amaim na iti boun titit, i ma ekakaif God ana kamabiy sabuw nabow anamaim naya isan.
14 Echa metei veseño güɨrocuavee jete ae Tumpa pe, jare jocorai omboasa ete jecuaecuae aveiño Tumpa oñono tee iyeupeguara vae reta.
14 Anayabin Keriso na taiyuwin biyan mar ta’imon sisibor ana veya it iyabowat bowabow kakafinamaim tama’am wanatowan ana kouksouwen itit, naatu kubaituturit tana God ana sabuw tamatar.
15 Jare Espíritu Santo vi omombeu cuae ñandeve. Echa oyecuatía oi Tumpa iñee pe quirai ñandeYa tenonde voi jei corai:
15 Anun Kakafiyin wantoro’ot it isat kukurereb ana tur i iti,
16 Jocorai jei.
16 Regah eo, “Mar boro enan obaibasit sabuw isah boro iti na’atube ana sinaf, au ofafar etei boro dogorohimaim anayai naatu hai notamaim ana kirum saise hinanot hini’ufunun.”
17 Jayave taɨcue rupi jei corai:Jocorai jei.
17 Naatu iban eo maiye, “Hai bowabow kakafih naatu hai sinaf kakafih boro men ana notamih.”
18 Jare Tumpa iñɨro ñandeve ñanembaeyoa reta re rambue, mbaeti ma mbae ñarocuavee vaera ñanembaeyoa reta re.
18 Imih ata bowabow kakafih naatu ata sinaf kakafih etei bosairen naatu sibor ya bowabow kakafin notawiyen auman i sawar.
19 Jae rambue, cherɨvɨ reta, ñandepuere yaique yaquɨye mbae reve Tumpa oia pe Jesús jugüɨ jeco pegua.
19 Isan imih taitu, Jesu morob ana rara rara’iy ana maramaim it Sis Kakafiyin Kakafiyin anababatun run isan ana obaibasit i tabai, imih tana’abar totofar tanan tanarun.
20 Echa Jesús omano ñanderé ñandepuere vaera yaique Tumpa oia pe, maemɨmba oyeyuca yave sacerdote tenondegua oique Lugar Santísimo pe rami. Jocorai Jesús oyapo ñandeve metei tape ipɨau vae Tumpa oia pe, ñanoi vaera tecove opa mbae vae.
20 Naatu run isan Jesu etawan boubun botawiy, yawas ana ef anababatun, naatu faifuw hitaiy re efan kakafiyin anababatun hir inu’in i Jesu biyan it isat momorob ana maramaim ef botawiy.
21 Ñande co jae Tumpa imbae reta, jare Jesús co jae sacerdote tenondegua oyerure Tumpa pe ñanderé vae.
21 Naatu boun it ata firis gagamin God Ana Bar wanawanan sabuw tutufin etei ekakaif.
22 Jae rambue yaya Tumpa re ñanequɨreɨ ngatu reve. Yarovia Tumpa oipota co yaya vaera jese. Sacerdote ɨvɨ pegua oyase Tumpa re yave, oñeñapiramo jugüɨ pe jare oyoe jete ɨ icavi vae pe. Jae ramiño vi ñande yaya Tumpa re yave, toyeyoe Tumpa cotɨ mbaeyoa güi ñandepɨa jare ñanderete.
22 Isan imih dogorot tutufin etei ere baitumatum auman tanan taniyubin Tamat God sisibinamaim tanabat. Anayabin ata not kakafih ana biya’ohowane etei kusouw, naatu biyat auman harew matan koumedarinamaim ikifuw.
23 Jecuaeño ñaneratangatu ñamombeu vaera iru vae reta pe ñaaro ñai yayerovia reve vae. Echa ñandepuere yarovia catu Tumpa morogüɨrocuavee omee ñandeve vae.
23 Baitumatum iti tabai nuhit fot tama isan ta’orereb i tanabukikin tanama, anayabin God ana omatanen etei isah i ebobosunusunub.
24 Jare ñañangareco oyoe. Ñañomoatangatu yayoaɨu vaera jare icavi vae yayapo vaera.
24 Imih taiyuwit wanawanatamaim taituwat bairi taninuwatet tanibaibaisbonen, naatu yabow itinin auman tanasinaf bowabow gewasin tanabow.
25 Amogüe vae mbaeti ma oñemboatɨ iru oporogüɨrovia vae reta ndive. Agüɨye yayapo jae reta rami. Ñañemboatɨ jare ñañomoatangatu. Ñañomoatangatu yae, yaicuaa jocuae ara outa ma oi rambue.
25 Men sabuw afa baita’ay hikwahir bar tema’am na’atube tanasinaf ata kou’ay tanihamiyimih, baise taiyuwit koufair tanitit aumetawat tanabow, anayabin Regah na isan ana veya i na ekakabom.
26 Erei ñandeyoa yave ñanequɨreɨ ngatu reve añete vae yaicuaa güire, mbaeti ye ma quia oñemee vaera mbaeyoa reta re.
26 Baise it turobe ana so’ob i hini’obaiyit tanasoso’ob ufunamaim bowabow kakafih sinaf isan tanayakitifuw tanama tanasisinaf na’at, a tur ao’owen bowabow kakafin ana sibor men ta ema’am.
27 Jaeño ñaarota yaquɨye reve Tumpa ñaneraa vaera. Echa Tumpa pochɨ yae jovaicho reta pe. Jae co metei tata mbaembae opa oapɨ vae rami.
27 Baise nati efanin it boro birumaim tanama baibatiyen ana veya tanakaif, naatu ana’ar fofor wairaf auman tanakaif, nati wairaf i sabuw iyab God isan tibikamabiy boro na’arahih!
28 Metei Israel pegua Moisés iporoócuai mbaeti oyapo vae omano, iru mócoi ani mboapɨ Israel pegua reta omombeu yave imbaeyoa re. Iru vae reta mbaeti etei oiparareco.
28 Nati ana veya’amaim sabuw iyab Moses ana ofafar hi’a’astu’ub orot rou’ab o tounu hi’itih hina baibatiyenayan orot matah hikukurereb mutufor himomorob baiwan babanih en.
29 Erei Tumpa oporojaa yave, güɨroɨro Tumpa Taɨ vae oiporara yaeta Israel pegua reta güi. Echa güɨroɨro Tumpa Taɨ vae oñemongueta Tumpa Taɨ jugüɨ mbaeti co mbae, yepe tei jocuae jugüɨ oicuauca chupe morogüɨrocuavee Tumpa omee chupe vae, jare jocuae jugüɨ rupi Tumpa oñono teeta tei iyeupeguara. Jocorai güɨroɨro Tumpa Taɨ vae güɨroɨro vi Espíritu Santo ipɨacavi.
29 Kwanotanot orot yait God Natun nab urar nararauwariy ana baimakiy boro kikimin nab? Naatu obaibasit ana rara’amaim i ana kakafin kukusouw nab ni’ib anayabin en nao, naatu Anun Kakafiyin manaw kabeberayan nigigim isan tur kakafih nao. Kwanotanot nati orot ana baimakiy boro kikimin nab?
30 Yaicuaa co Tumpa jare quirai jae jei Israel pegua reta pe corai:Jocorai jei. Jare yaicuaa quirai jei ye chupe reta corai:Jocorai jei ye.
30 Anayabin it etei tur iti na’atube eo i taso’ob, “Ayu boro sa anabow naatu aniwayow,” naatu eo maiye, “Regah boro ana sabuw nibatiyih.”
31 Metei quɨye tuicha vae co Tumpa jecuaeño oico vae oiporarauca yave quia nunga vae pe.
31 God wanatowan ma’ama’anin na’of nabuwi uman wanawanan inarur boro kakafin kakafin anababatun inab.
32 Erei pemaendúa ara reta oasa vae re. Jocuae ara reta pe, Cristo re peñemboe güire, iru vae reta oiporarauca yae peve, erei jecuaeño pepɨrata peporogüɨrovia re.
32 Kwananot boubuntoro’ot God ana marakaw kwabaib ana veya’amaim, biyababan moumurih na’in kwabai, baise a baitumatum kwabukikin kwabat.
33 Iru vae reta pereroɨro. Echa jei reta icavi mbae vae peve jare oyapo reta icavi mbae vae peve. Jae ramiño vi peñemoiru ma jocorai oiporara vae reta ndive.
33 Veya afa sabuw etei matahimaim tur kakafih hi’uwi naatu hirukoukuwi biyababan hit, afa turanah tur kakafin hi’uwih biyababan hibaib wanawanah kwarun bairi hai biyababan kwabai.
34 Echa peiparareco tembipɨɨrɨru pe ñogüɨnoi vae reta. Jare iru vae reta pembaembae opɨro pegüi yave, peyerovia catu. Echa peicuaa penoi co ara pe mbaembae icavi yae jocuae güi vae. Echa mbaembae ara pegua ondura jecuaecuae aveiño. Erei mbaembae ɨvɨ pegua mbaeti ondura jecuaecuae aveiño.
34 Sabuw afa dibur hima’am hai biyababan bairi kwafaram kaununub kwaitih, sabuw afa hiyayakiyi yasisiramaim kwaihamiyih hiyakiyi. Anayabin kwa kwaso’ob sawar gewasin naatu wanatowan sawar boro uf hinan.
35 Jae rambue jecuaeño perovia catu Tumpa pequɨye mbae reve, Tumpa omee vaera peve icavi yae vae.
35 Isan imih a baitumatum men naririm, baise kaufair kwanab kwanabat kwanan yomaninamaim boro a baiyan kwanab.
36 Echa Tumpa oipota pepɨaguasu vaera. Jocorai yave, Tumpa omeeta peve güɨrocuavee vae, opa ma peyapo yave Tumpa jemimbota.
36 Yate nanub kwanitafofor kwanatit God abisa ekokok kwanasinaf, abisa eo’omatani boro nit.
37 Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai:
37 Anayabin,
38 Jocorai oyecuatía oi.
38 Baise au orot menatan ana ef mutufurin boro baitumatumamaim nama, naatu au’uf nabatabat na’at ayu boro men aniyasisir.”
39 Erei ñande mbaeti co jae opia Tumpa güi vae reta. Echa jae reta yogüɨrajata cañɨtei pe. Ñande yaporogüɨrovia ñanderecove oñemboasauca vaera.
39 Baise it men sabuw iyab au’uf hibat gurugurusen hibaib na’atube’emih, it i baitumatumayah boro yawas tanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.