Atos 21
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Jare rojo ma yave chugüi reta, roasa isɨmbi ɨ guasu rupi tenta Cos pe. Jare pɨareve pe roasa tenta Rodas pe. Jayave joco güi roasa tenta Pátara pe.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Jare rovae joco pe buque ojota Fenicia pe vae. Jayave royeupi pɨpe, jare rojo.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Jare Chipre roecha oreasu cotɨ, jare roasa. Jare jecuae rojo Siria cotɨ, jare rojo rovae tenta Tiro pe. Echa joco pe buque oeyata ivoɨta.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Jare roñovae oporogüɨrovia vae joco pegua reta ndive, jare ropɨta joco pe siete ara. Jare jae reta Espíritu Santo rupi jei Pablo pe agüɨye vaera ojo Jerusalén pe.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Jocuae ara reta oasa yave, rojo tenta güi, jare opaete oporogüɨrovia vae reta jembireco reta jare imichia reta ndive oremoiru. Jayave royeatɨca ɨ guasu jembeɨ pe royerure Tumpa pe.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Jayave roñocuava güire jae reta ndive, royeupi buque pe, jare jae reta yogüɨraja ye tenta pe.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Jayave Tiro güi rojo rovae tenta Tolemaida pe. Jare joco pe royapo maraetei oporogüɨrovia vae reta pe, jare ropɨta jae reta pɨri metei ara.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Pɨareve pe rojo chugüi reta Pablo jupíe Cesarea pe, jare joco pe roique ropɨta Felipe ñee icavi vae omombeu vae jo pe. Jae co jocuae siete vae güi metei.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Cuae cuimbae güɨnoi irundɨ tayɨ Tumpa iñee omombeu vae. Cuae irundɨ reve ndei omenda.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Jare ropɨta joco pe mbovɨ ara. Jare Tumpa iñee omombeu vae Agabo jee vae ou Judea güi.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Jare jae ou ore roia pe, jare oequi Pablo icuacuaa. Jayave oñeapɨti ipɨ rupi jare ipo rupi jare jei: —Cuae jei Espíritu Santo: Corai Jerusalén pe judío reta oñapɨtita cuae cuacuaa iya, jare omoeterenga retata judío mbae vae reta pe —jei, jei Agabo.
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Cuae roendu yave, ore jare joco pegua reta romoñera tei Pablo agüɨye vaera ojo Jerusalén pe.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Erei Pablo jei: —¿Maera pa peyaeo jare chembopɨatɨtɨ? Echa mbaeti aipoɨu añeapɨti vaera Jerusalén pe. Mbaeti vi aipoɨu amano vaera joco pe ñandeYa Jesús jeco pegua —jei.
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Jayave mbaeti ye oremiari chupe cuae re, jae mbaeti oñemaeño oreve rambue. Jayave roe: —Toyeapo ñandeYa jemimbota.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Jare jocuae ara reta oasa yave, royupavo rojo Jerusalén cotɨ.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Jare yogüɨraja vi orerupíe Cesarea güi amogüe oporogüɨrovia vae joco pegua reta. Ojo vi jae reta jupíe Chipre pegua Mnasón jee vae. Echa ropɨtata Mnasón jo pe. Cuae Mnasón tenonde voi güɨrovia Jesús re.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Jare rojo rovae yave Jerusalén pe, oporogüɨrovia vae reta oremboresive oyerovia reve.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Jayave pɨareve pe Pablo ojo ore ndive opou Jacobo pɨri. Jare opaete oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta oñemboatɨ joco pe.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Jare opa ma maraetei oyapo yave, Pablo omombeu chupe reta quirai jae oparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte rupi, jare quirai Tumpa jeta mbaembae oyapo chupe reta.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Jae reta oendu yave, omboete Tumpa. Jayave jei reta Pablo pe: —Orerɨvɨ, reicuaa ma quirai jeta yae judío reta güɨrovia ma co Jesús re, jare opaete jae reta oñemoatangatu yae mboroócuai re.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Erei jeracua chupe reta quirai nde remboe opaete judío judío mbae vae reta ipɨte rupi ñogüɨnoi vae reta agüɨye vaera oyapo Moisés iporoócuai. Echa jeracua quirai nde rere chupe reta agüɨye vaera omocircuncidauca taɨ reta, jare agüɨye vaera oyapo ñandereco —jei reta Pablo pe—.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 ¿Mbae pa yayapota? Oñemboatɨta co jeta vae. Echa jae reta oicuaata nde reyu ma co cuae pe.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Jae rambue eyapo cuae roeta ndeve vae. Oime cuae pe ñogüɨnoi irundɨ cuimbae tenonde yave güɨrocuavee mbae oyapota Tumpa pe vae.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Eraja cuae cuimbae reta jare eyetɨo Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami jae reta ndive, jare emboepɨ iñaca oñeapiuca reta vaera. Jayave opaete vae oicuaata mbaeti añete nereracua chupe reta vae. Echa jae reta oicuaata nde vi co reyapo reico mboroócuai —jei reta—.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Erei yaicuatía ma judío mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe agüɨye vaera oyapo mboroócuai. Jaeño agüɨye tou reta soo tumpa-raanga pe oñererocuavee vae, jare soo jugüɨ reve, jare maemɨmba oyeyuvɨ vae isoo, jare agüɨye toyapo aguasa —jei reta.
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Jayave Pablo ojo jocuae cuimbae reta jupíe, jare pɨareve pe oyetɨo Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami jae reta ndive, jare oique Tumpa jo pe omombeu mbae ara pe opata oyetɨo. Echa jocuae ara metei ñavo omeeta mbota.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Jare cuae güire siete ara opata ma yave, judío Asia pegua reta oecha Pablo Tumpa jo pe, jare oyapo reta tecorai jeta vae ndive. Jayave oipɨɨ reta Pablo,
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 jare iñeeata reve jei: —Cuimbae Israel pegua reta, oremborɨ. Cuae cuimbae oporomboe opaete que rupi opaete iru vae reta oyovaicho vaera ñande ndive, mboroócuai ndive, jare cuae Tumpa jo ndive. Jare jae güeru griego reta güɨroique Tumpa jo pe, jare jocorai omonguɨauca cuae o Tumpa oi pɨpe vae —jei reta.
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Echa tenonde yave oecha reta tenta pe Efeso pegua Trófimo jee vae Pablo ndive. Jare oñemongueta tei Pablo güɨroique jocuae cuimbae Tumpa jo pe.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Jare opaete tenta pegua reta pochɨ. Jae rambue oñemboatɨ reta, jare oipɨɨ reta Pablo ombotɨrɨrɨ Tumpa jo güi icatu pe. Jare jupiveiño Tumpa jo iñangarecoa reta oñoquenda onque reta.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Jayave yatɨ vae reta oipota tei oyuca Pablo. Erei jeracua sundaro reta juvicha pe opaete Jerusalén pegua reta oyapo ñogüɨnoi tecorai.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Jare jupiveiño jae osɨi ou yatɨ vae reta cotɨ sundaro reta jare cien sundaro vae juvicha reta ndive. Jare tenta pegua reta oecha yave sundaro reta jare juvicha, mbaeti ma ocua Pablo re.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Jayave sundaro reta juvicha ojo Pablo cotɨ jare oipɨɨ. Oyócuai sundaro reta oñapɨti vaera mócoi cadena pe. Jayave oparandu quia ra co jae jare mbae ra co oyapo.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Amogüe tenta pegua reta iñeeata, erei mbaeti oyovaque iñee reta. Jare tecorai jeco pegua sundaro reta juvicha mbaeti ipuere oicuaa mbae ra añete vae. Jae rambue oyócuai sundaro reta güɨraja vaera Pablo jae reta yogüɨrecoa pe.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Jare oyeupi ñogüɨnoi yave sundaro reta yogüɨrecoa pe, sundaro reta ovoɨ güɨraja Pablo, yatɨ vae reta oipota oipɨɨ rambue.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Echa opaete yatɨ vae reta yogüɨraja sundaro reta jaɨcue, jare iñeeata reve jei: —Tomano jocuae cuimbae.
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Jare sundaro reta güɨroiqueta ma yave yogüɨrecoa pe, Pablo jei sundaro reta juvicha pe: —¿Remaeñota pa mbae jae ndeve? Jae jei Pablo pe: —¿Reicuaa pa griego iñee?
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Carambué yave metei Egipto pegua omboemboe cuatro mil oporoyuca vae reta oñoraro vaera mburuvicha reta ndive, jare güɨraja ñuu pe. ¿Nde pa co jae jocuae Egipto pegua? —jei.
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Jayave Pablo jei chupe: —Che co jae metei judío Tarso pegua. Jocuae tenta oi Cilicia pe, jare tuicha co. Emaeño tachemiari tenta pegua reta pe —jei.
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Jayave sundaro reta juvicha jei Pablo pe imiari vaera. Jayave Pablo oñemboɨ oyeupi oia pe, jare omopúa ipo tenta pegua reta cotɨ. Jare opaete vae quirii yave, Pablo imiari chupe reta hebreo iñee pe. Jei chupe reta:
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.