Atos 20

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Opa ma tecorai yave, Pablo oeni oporogüɨrovia vae reta. Jayave opa omboaracuaa reta yave, oicuava jare ojo chugüi reta Macedonia cotɨ.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Jare oguata opaete jocuae tenta reta rupi omboaracuaa cavi reve oporogüɨrovia vae reta. Jayave ojo ovae ɨvɨ Grecia pe.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Jare opɨta joco pe mboapɨ yasɨ. Jare ɨ guasu rupi ojota yave joco güi Siria cotɨ, judío reta oñomboemboe oyapo vaera icavi mbae vae chupe. Jae rambue Pablo jei ojota Macedonia rupi.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Jare yogüɨraja jae jupíe Sópater Berea pegua, Aristarco jare Segundo Tesalónica pegua reta, Gayo Derbe pegua, Timoteo, jare Tíquico jare Trófimo Asia pegua reta.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Cuae reta yogüɨraja orerenonde, jare oreraro Troas pe.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Erei arete mbɨyape ovu mbae vae pegua oasa yave, ore rojo ɨ guasu rupi Filipos güi, jare cinco ara pe rojo rovae Troas pe. Joco pe roñovae iru reta ndive, jare ropɨta joco pe siete ara.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Jare semana iara tenondegua vae pe oporogüɨrovia vae reta oñemboatɨ tembíu omboyao vaera oyoupe. Jayave Pablo pɨareve pe ojota rambue, ipɨare catu imiari chupe reta.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Jare jeta tembipe ñogüɨnoi jocuae o ɨvate vae pe yatɨ ñogüɨnoia pe.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Jare jocuae o co mboapɨa ɨvate. Jare metei cunumi Eutico jee vae oguapɨ oi ventana pe, jare tanta oque oi. Jare Pablo jecuae imiari oi rambueve, cunumi oque oi rambue, oa joco güi icatu cotɨ ɨvɨ pe. Jare iru vae reta yogüɨraja oupi yave, oecha omano ma.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Jayave Pablo ogüeyɨ jare oñaɨvɨ cunumi iárambue. Jayave oicuava jare jei: —Agüɨye pepɨatɨtɨ. Oicoveño co oi.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Jayave Pablo oyeupi ye, jare joco pe ñogüɨnoi vae reta omboyao oyoupe tembíu, jare ocaru reta. Jayave Pablo icoe imiari. Jayave ojo chugüi reta.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Jare joco pe yatɨ vae reta güɨraja cunumi oicove ye vae, jare ipɨacatu yae reta.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Jare ore rani rojo roasa ɨ guasu rupi tenta Asón pe. Roipota roñovae Pablo ndive joco pe, jae jei rami. Echa jae oipota ojo ɨvɨ rupi.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Jare roñovae yave jae ndive Asón pe, Pablo oyeupi buque pe, jare rojo pave ɨvɨ Mitilene pe.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Jare joco güi rojo ye ɨ guasu rupi, jare pɨareve pe rojo rovae ɨvɨ Quío jóvai. Pɨareve pe rojo rovae ɨvɨ Samos pe. Jayave ropɨta ɨvɨ Trogilio pe, jare pɨareve pe rojo rovae tenta Mileto pe.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pablo iquɨreɨ oasa güɨrae Efeso güi, agüɨye vaera oñemboavai Asia pe. Echa jae iñangueco yae oi vaera Jerusalén pe Pentecostés iara pe, ipuere yave.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Jayave Mileto güi Pablo omondo Efeso pe oeniuca oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Jare jae reta yogüeru ovae yave Pablo oia pe, jae jei chupe reta: —Pe reta peicuaa catu co quirai aico pe reta ndive tenonde ete Asia pe ayu güive.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ayeócuai ñandeYa pe añemomichi reve jare ayaeo reve. Judío reta chemboavai yae. Echa jecuaeño iquɨreɨ reta oyapo icavi mbae vae cheve —jei—.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Mbaeti aipoɨu amombeu vaera peve opaete icavi pevegua vae. Jare pomboe jeta vae ipɨte pe jare pero rupi vi.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Jare amombeu judío reta jare judío mbae vae reta pe oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae jare oyerova vaera Tumpa cotɨ, jare güɨrovia vaera ñandeYa Jesucristo re —jei chupe reta—.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Jare añave aja Jerusalén cotɨ, metei tembipɨɨ oyereraja rami. Jare mbaeti aicuaa mbae ra oyeapota cheve joco pe —jei—.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Erei tenta ñavo pe Espíritu Santo omombeu cheve iru vae reta cheñonota co tembipɨɨrɨru pe jare aiporarata.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Erei mbaeti aquɨye. Mbaeti etei añemongueta ayeepɨ vaera. Jaeño aipota amboapɨ cheguata Tumpa cotɨ vae ayerovia reve. Aipota ayapo mbaravɨquɨ ñandeYa Jesús omee cheve vae. Echa jecuaeño aipota amombeu iru vae reta pe ñee icavi vae Tumpa ipɨacavi regua —jei Pablo chupe reta—.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Amombeu ma pepɨte rupi Tumpa iporoocuaia regua, jare añave aicuaa catu co pe reta ngaraa ma cherecha ye.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Jae rambue añave amombeu peve che mbaeti etei co anoi teco pecotɨ —jei—.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Echa mbaeti etei aipoɨu amombeu vaera peve opaete Tumpa jei vae.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Jae rambue peñeandu, jare peñangareco opaete oporogüɨrovia vae reta re, metei vecha reta iñangarecoa vecha reta re oñangareco rami. Echa Espíritu Santo co peparavo peñangareco vaera jese reta. Jare pemombeu Tumpa iñee ñandeYa re güɨrovia vae reta pe, metei vecha reta iñangarecoa vecha reta omongaru rami. Echa ñandeYa oepɨ reta jae jugüɨ ae pe —jei—.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Che aicuaa catu co che aja ma yave, yogüeruta pepɨte pe iru vae reta. Cuae reta oyapota icavi mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe, aguarañaɨmba jou vecha reta rami —jei—.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Jare pepɨte güi etei oimeta cuimbae moromboe pochɨi vae re oporomboeta vae reta. Cuae reta güɨrajata jae reta ndive oporogüɨrovia vae reta.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Jae rambue peñeandu, jare pemaendúa quirai cheyaeo reve pomboaracuaa vae re. Mboapɨ año ma jocorai ayapo, ara rupi jare pɨtu rupi —jei—.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Añave ayerure Tumpa pe oñangareco vaera peré, jare aeya pe reta ndive iñee ipɨacavi regua. Echa cuae ñee ipuere pemomɨrata jare omee peve pembaera opaete jocuae iru oñeñono tee Tumpa peguara vae reta ndive —jei Pablo—.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Mbaeti aipota anoi iru vae icorepoti, ioro, jare jemimonde.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Pe reta peicuaa catu co quirai chepo pe etei aparavɨquɨ, mbaembae oata cheve vae anoi vaera, jare amee vaera cheiru reta pe —jei—.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Opaete rupi aicuauca ma peve quirai icavi co yaparavɨquɨ vaera, ñamborɨ vaera mbae oata chupe vae reta. Ñanemaendúa ñandeYa Jesús etei jei vae re. Echa jae jei: Tumpa omboyerovia yaeta mbae omeeiño vae mbae omboresive vae güi —jei, jei Pablo.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Jare cuae opa ma jei yave, Pablo oyeatɨca jare oyerure Tumpa pe opaete jae reta ndive.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Jayave opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta oyaeo, jare oicuava reta Pablo jare oiyurupɨte reta.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Jare jae reta ipɨatɨtɨ yae, Pablo jei chupe reta ngaraa ma oecha ye rambue. Jayave jae reta yogüɨraja jae jupíe buque pe.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.