Mateus 9

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jesús runareca jera ënëabereca. Nicabalia puca itsapanabelia. Pata nexata pijatomarabelia.
1 Jesus entrou num barco e atravessou o mar até a cidade onde morava.
2 Bajarajota Jesús tocapatatsi petabusipacuenabinëtsi. Pacamayota bocabiaba, yavëtacarapatatsi. Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia sivanajamatabëxainatsi petocapatsivitsi. “Nacatojamatejemayaexanaenatsi cajena,” pesivajamatabëjaijavatsi Jesús jamatabëcueneyapëtane. Bajaraxuata petabusipacuenebinëtsijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: —Tajabananë, jamatabëcuenebarëyamëre. Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús petabusipacuenabinëtsijavabelia.
2 Algumas pessoas lhe trouxeram um paralítico deitado numa maca. Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Anime-se, filho! Seus pecados estão perdoados”.
3 Nexata judíovi pecujarubivi itsa jumetaeyena bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainena. —Maponë Jesúsje Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai, jamatabëjai tsenae judíovi pecujarubivi Jesús yabara.
3 Alguns mestres da lei disseram a si mesmos: “Isso é blasfêmia!”.
4 Jesús jamatabëcueneyapëtane judíovi pecujarubivi bajarapacuenia pesivanajamatabëxainaejavatsi. Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: —Panesivanajamatabëxainame xanëjavaberena pibisiajamatabëcuene.
4 Jesus, percebendo o que pensavam, perguntou: “Por que vocês reagem com tanta maldade em seu coração?
5 Paxamë apo pacacaëjëpae ata itsajivi pibisiacuene pexanaeneconi panevecuaajibiaexanaenexa, pacacaëjëpa picani saya jema panejumaitsinexa petabusipacuenebinëtsijavabelia mapacueniaje: “Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi,” panejainexa. Tsipaji itsajivi ata apo yapëtae tsipae saya jema panejumaitsijava. Itsiata baitsi jane itsa apo pacacaëjëpae panejamatejemayaexanaenexa petabusipacuenebinëtsi, acuenebi panejumaitsinexa bajaraponëjavabelia mapacueniaje: “Nonotapunare. Nijacamayo pire. Ponare baja,” panejainexa. Tsipaji bajarapacuenia pajumaitsimë ata, itsa apo jamatejema tsipae bajaraponë, nexata daxitajivi pacayapëtaejitsipa apo papecacaëjëpaecuene panejamatejemayaexanaenexa, jai nexata Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.
5 O que é mais fácil dizer: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se e ande’?
6 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: —Xanë Daxitajivi Pematapijinënë, mapanacuata necaëjëpa tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata pacuenia baja exanajë maponëjavabeliaje. Nexata patanecueneyapëtaenexamë tanecaëjëpaecuene tavecuaajibiaexanaenexa itsajivi pibisiacuene pexanaeneconimi ata, pataema pacuenia jamatejemayaexanaejitsianë maponëje, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia. Nexata icatsia Jesús jumaitsi petabusipacuenabinëtsijavabelia: —Nonotapunare baja. Nijacamayo pire. Nijaboyabelia baja ponare, jai Jesús.
6 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico: “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
7 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petabusipacuenabinëmitsi nonotapuna. Pijaboyabelia baja pona.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Nexata jivi itsa tane bajaraxua, junava cajena bitso. Nexata bajarapamonae jumaitsi Diosojavabelia: —Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Tsipaji jivi caëjëpaeyaexaname pinijicuene pexanaenexa, jai.
8 Ao ver isso, a multidão se encheu de temor e louvou a Deus por ele ter dado tal autoridade aos seres humanos.
9 Jesús baja vecuapona itsajota jamatejemayaexana petabusipacuenabinëtsi. Nexata Jesús penajetarucaejavata taeyeta Mateo. Mateo gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë. Pabota jivijavabelia Mateo impuestomatamo matamoyanijobabiaba, bajarapabota eca Mateo. Nexata Jesús jumaitsi Mateojavabelia: —Mateo, nepënaponare, jai. Jejai Mateo. Nexata nonotapuna. Mateo baja napona Jesús pepëta.
9 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem chamado Mateus sentado onde se coletavam impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Mateus se levantou e o seguiu.
10 Nexata Mateo junata Jesús pebarënabaninexa pijabota. Nexata Mateo pijabota Jesús pexaejava naxane. Mateo pijabota naena ayaibitsaëto gobierno pejamatabëcuene jivijavabelia impuestomatamo petomatamoyanijobivi. Itsamonae ata nanabane, piajamatabëcuenebejevi. Jesús pijajivi nayajavaeca bajarapamesajavata.
10 Mais tarde, na casa de Mateus, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e pecadores.
11 Nexata fariseovi itsa tane bajarapacuene, jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: —Papecacujarubinë rabaja Jesús naneconita Diosojavabelia. Tsipaji gobierno pejamatabëcueneta impuestomatamo pematamoyanijobabiabivijavata, piajamatabëcuenebejevijavatanua, naxaeyeca pexaejava, jai fariseovi Jesús pijajivijavabelia.
11 Quando os fariseus viram isso, perguntaram aos discípulos: “Por que o seu mestre come com cobradores de impostos e pecadores?”.
12 Jesús nexata jumetaeyeca bajarapacuenia fariseovi pejumaitsijava. Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Pevaëbinë raja apo vaëbi pejamatabëjemavi. Pevaëbinë raja piavitanevi vaëba. Bajara pijinia xanë ata itsinë. Sivapatajopajë tajunatsinexa pibisiajamatabëcuenevi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia.
12 Jesus ouviu o que disseram e respondeu: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes”.
13 Paponare. Palebianame Dioso pejumelivaisibaxuto. Nexata payapëtaename pajamatabëcuene yabara jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota mapacueniaje: “Jitsipajë paneitaxutotsoniataejava itsamonae. Apo jitsipaenë saya patanetobeyabiabijavamë dajubicuene ofrendacuenia patanerajutabiabinexamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Xanë raja apo sivapatajopaenë tajunatsinexa pamonae baja aneconijibi tsavanapae. Biji rajane sivapatajopajë tajunatsinexa pijaneconi pexainaevi. Junataponajë bajarapamonae pecopabinexa pibisiacuene pexanaejava penajamatabëcuenepënëyorotsinexa Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.
13 E acrescentou: “Agora vão e aprendam o significado desta passagem das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’. Pois não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
14 Juan pijajivi Jesús imoxoyorenatsi. Nexata Juan pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: —Petuxanenë, paxanë pataxaejava apo paxaeyabiabinë pamatacabibeje pavajëtaponajë Diosojavabelia. Bajara pijinia itsi fariseovi ata pamatacabibeje vajëtapona Diosojavabelia. Pexaejava apo xaeyabiabi. ¿Detsa xuajitsia xamë nijajivi pamatacabibeje vajëtapona Diosojavabelia pexaejava xaeyabiaba? jai Juan pijajivi Jesúsjavabelia.
14 Os discípulos de João Batista foram a Jesus e lhe perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar, como nós e os fariseus?”.
15 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia: —Pamonae junatatsi penacasabifiestajavabelia penanabaninexa, apo atsobi pexaejava itsa abaxë yajavaecatsi pejananacasabinë. Itsiata baitsi jane pejananacasabinë itsa tsimaxëpatsipatsi pevecuacaponaenexatsi itsajavabelia, nexata bajarapamonae pexaejava apo xae tsipae. Tsipaji bitso najamatabëxainaejitsipa pevecuacaponaexaetsi. Bajara pijinia itsi tajajivi ata. Tayajavaponaponaeepato abaxë apo atsobabiabi pexaejava pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Itsiata pamatacabi xanë necaponaena bajarapamonaevecua, nexata jane baja bajarapamatacabi pexaejava apo xae tsane bitso tanesivanajamatabëxainaexae, jai Jesús Juan pijajivijavabelia.
15 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento ficam de luto enquanto festejam com o noivo? Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
16 Nexata Juan pijajivi perujujamatabëcuene baja penavecuacopatsinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia, Juan pijajivi pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi. Juan pijajivi anijajamatabëcuenebeje pexainaeyaniva, perujujamatabëcuene baja pecopabinexa, Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia. Perujujamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia mapacueniaje: —Itsajivi ata raja apo catsatarutsi pejanapana perujunaxatatsiesetojavabelia. Itsa catsatarutsipa pejanapanata perujunaxatatsiesetojavabelia, nexata pejanapana yanarobotsipa perujuesetojavaverena. Nexata biji bitso pinijivojoto titinaejitsipa.
16 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano rasgaria a roupa, deixando um buraco ainda maior.
17 Itsajivi ata pijinia apo epacae pejanavinoranë perujubocodoruanëjavabelia bajayajebi peyajebinexa. Pejanavinoranë itsa epacaejitsipa perujubocodoruanëjavabelia, nexata pejanavinoranë yatititibia tsipae. Tsipaji perujubocodoruanë apo yanayeretsi tsipae. Tsipaji pejanavinoranë pejumalitsëxë abaxë xaina. Nexata itsa yatititibia tsipae, naxuabijitsipa vinoranëmi. Bajaraxuata bepaca pejanavinoranë pejanabocodoruanëjavabelia. Nexata vinoranë peyaxanepanaenexa bajayajebi ata pejanabocodoronëta, jai Jesús Juan pijajivijavabelia. Bajarapacuenia Jesús jumaitsi Juan pijajivi pejumecovënëtsinexa ëpejanalivaisi, Jesús petsipaebilivaisi, perujujamatabëcuene baja pecopabinexa.
17 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O couro se arrebentaria, deixando vazar o vinho, e os recipientes velhos se estragariam. Vinho novo é guardado em recipientes novos, para que ambos se conservem”.
18 Jesús livaisi petsipaebanucaejavata Juan pijajivijavabelia, judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë parena Jesúsjavaberena. Nexata bajaraponë Jesús pitabarata yaiyataeya pematabacabëta nucajunua. Jumaitsi Jesúsjavabelia: —Taxënatovayo rabaja aeconoxae netotëpa. Itsiata baitsi jane itsa poname tajaboyabelia, nexata itsa netoperabëjayatsianame necobeta, icatsia netoasaë tsane, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
18 Enquanto Jesus ainda falava, o líder da sinagoga local veio e se ajoelhou diante dele. “Minha filha acaba de morrer”, disse. “Mas, se o senhor vier e puser as mãos sobre ela, ela viverá.”
19 Nexata Jesús nonotapuna. Judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pepëta Jesús, pijajivi yajava, napona.
19 Então Jesus e seus discípulos se levantaram e foram com ele.
20 Nexata Jesús namutua penajetarucaejavata, pepënëverena imoxoyotatsi petiriva, piavitaneva. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi doce baja pavaibeje xaina. Nexata bajarapova Jesús pepënëvelia ponataba, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëjavalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia.
20 Nesse instante, uma mulher que havia doze anos sofria de hemorragia se aproximou por trás dele e tocou na borda de seu manto,
21 Bajarapacuenia tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia tsipaji bajarapova jamatabëjumaitsi mapacueniaje: —Itsa tojayatabianajë Jesús penaxatatsijavacopia, nexata tavitanejavami nevecuaajibi tsane, jamatabëjai bajarapova.
21 pois pensava: “Se eu apenas tocar em seu manto, serei curada”.
22 Nexata Jesús napënëyorotaxuaba. Taenuta bajarapova. Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Jamatabëcuenebarëyamëre. Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Itsa tojayatabianajë Jesús penaxatatsijava, nexata tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja, jai Jesús bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata bajarapova jamatejema baja.
22 Jesus se voltou e, quando a viu, disse: “Filha, anime-se! Sua fé a curou”. A partir daquele momento, a mulher ficou curada.
23 Bajaraxuacujinae Jesús jane baja pata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pijaboyabelia. Nexata Jesús itsa pata, tane pevajënae pepatsivi, flauta piobivinexa itsabelia caponaejitsia petëpaevayo pemëthëtsinexa piobinexa. Tanenua jivi bitso pinijicuenia pematanueyabavanapaejava petëpaevayo.
23 Quando Jesus chegou à casa do líder da sinagoga, viu a multidão agitada e ouviu a música fúnebre.
24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Papitsapare mapabovecuaje. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majita, jai Jesús tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo. Nexata saya bajarapamonae Jesús jumecapocaponatsi bajarapacuenia pejumaitsijava.
24 “Saiam daqui!”, disse ele. “A menina não está morta; está apenas dormindo.” Os que estavam ali riram dele.
25 Jesús nexata bajarapamonae bovecua pitsapaeyaexana. Nexata itsaxuayolia petëpaevayo boca, Jesús joneya. Cobepita petëpaevayo. Bajarapovayo baja namatacota.
25 Depois que a multidão foi colocada para fora, Jesus entrou e tomou a menina pela mão, e ela se levantou.
26 Nexata daxita bajarapanacuapijivi Jesús vënëlivaisitanetsi piasaëyaexanaejava petëpaevayomi.
26 A notícia desse milagre se espalhou por toda a região.
27 Itsa baja Jesús pona judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë pijabovecua, anijanëbeje bitso pitaxutotsëcënaenëbeje Jesús pënaponatsi. Bajaraponëbeje vavajaiya jumai tsaponaebeje Jesúsjavabelia: —¡Jesús, Davidpijinë pemomo, paneitaxutotsoniataemabeje! jaibeje tsaponae Jesúsjavabelia.
27 Depois que Jesus saiu dali, dois cegos foram atrás dele, gritando: “Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
28 Itsa baja Jesús joneya pabojavabelia pona, nexata bajaraponëbeje pënajoneyatsibeje. Nexata Jesús bajarajota jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: —¿Payapëtanemebeje tsaja tanecaëjëpaecuene patacaitaxutoxanepanaeya exanaejavanexabeje? jai Jesús bitso pitaxutotsëcënaenëbejejavabelia. Nexata bitso pitaxutotsëcënaenëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia: —Jãjã, payapëtanijibeje cajena, jaibeje.
28 Quando Jesus entrou em casa, os cegos se aproximaram, e ele lhes perguntou: “Vocês creem que eu posso fazê-los ver?”. “Sim, Senhor”, responderam eles.
29 Nexata Jesús itaxutojayata bitso pitaxutotsëcënaenëbeje. Jesús jumaitsi bitso pitaxutotsëcënaenëbejejavabelia: —Pacuenia baja xanëjavaberena nesivanajamatabëcuenecopatsiaya panesivanajamatabëxainamebeje patacaitaxutoxaniavaetsinexabeje, bajarapacuenia pacatoexanatsibeje, jai Jesús.
29 Ele tocou nos olhos dos dois e disse: “Seja feito conforme a sua fé”.
30 Nexata bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje itaxutoxanepanabeje baja. Bajaraxuacujinae Jesús asaëya jumeitaveta bajaraponëbeje. Jumaitsi: —Pëtsa panavajunupaebamebeje itsamonaejavabelia patacaitaxutoxaniavaetsijavabeje, jai Jesús.
30 Então os olhos deles se abriram e puderam ver. Jesus os advertiu severamente: “Não contem a ninguém”.
31 Itsiata saya ajena bajarapabovecua pitsapaliabeje, navajunupaebaponabeje. Pacuenia Jesús itaxutoxaniavaetatsibeje, navajunupaebaponabeje daxita bajarapanacuajava.
31 Eles, porém, saíram e espalharam sua fama por toda a região.
32 Itsa baja bovecua pitsapabeje ponëbeje Jesús itaxutoxanepanaeyaexana, bitso pitaxutotsëcënaenëmibeje, nexata icatsia itsamonae Jesús tocaparenatsi apo pecuaicuaijainë. Bajaraponë dovathi peyajavaponaponaenë.
32 Quando partiram, foi levado a Jesus um homem que não conseguia falar porque estava possuído por um demônio.
33 Nexata apo pecuaicuaijainë Jesús dovathi itsa vecuacapitsapa, cuaicuaijai baja xaniavaetsia. Nexata petaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: —Caeto ata cajena Israel nacuata itsajivi ata apo tae mapitsicueneje, najai bajarapamonae.
33 O demônio foi expulso e, em seguida, o homem começou a falar. As multidões ficaram admiradas. “Jamais aconteceu algo parecido em Israel!”, exclamavam.
34 Itsiata baitsi jane fariseovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi Jesús yabara: —Mara ponëje dovathi jivivecua capitsapabiaba dovathivi pepo penamatacaitorobinë pesaëta, jai fariseovi Jesús yabara.
34 Os fariseus, contudo, disseram: “Ele expulsa demônios porque o príncipe dos demônios lhe dá poder”.
35 Jesús najetaruca daxita tomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Nexata bajarapatomaranëjava judíovi penacaetuatabiabibonëjava pexanialivaisi Jesús jivi tsipaebanajetaruca. Tsipaebanajetaruca daxita Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Piavitanevi ata Jesús jamatejemayaexanapona, daxitaviriavitane pexainaevimi.
35 Jesus andava por todas as cidades e todos os povoados da região, ensinando nas sinagogas, anunciando as boas-novas do reino e curando todo tipo de enfermidade e doença.
36 Jesús jivi itsa tane, itaxutobejiobiatane. Tsipaji jivi bitso baja cajena cuerana. Apo caëjëpaetsinua jivi penatoexanaenexa itsacuenejavayo ata. Jesús jivi sivajamatabëjumaitsi mapacueniaje: —Pacuenia itsi ovejabitsaëtoxaneto itsa toajibitsi pevetsinëtsi, bajara itsi mapamonaeje, sivajamatabëjai Jesús.
36 Quando viu as multidões, teve compaixão delas, pois estavam confusas e desamparadas, como ovelhas sem pastor.
37 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pabita peubijava penaveretsijava abaxë bitso ayaijava sajina penotsinexa. Tsipaji saya caejiviyobeje penotsivi. Bajara pijinia itsi jivi ata Diosojavabelia penajamatabëcopabivinexa. Abaxë sajina ayaibitsaëtoxaneto. Itsiata baitsi jane Dioso panetonacuenebivi pacaejiviyomëbeje saya.
37 Disse aos discípulos: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos.
38 Bajaraxuata Diosojavabelia pavajëcabiabare icatsia itsamonae Dioso pijajivi pitorobinexa papecayavenonaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
38 Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.