Mateus 8

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Itsa baja Jesús runaica petsutojumavetsica, jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi.
1 Quando Jesus desceu a encosta do monte, grandes multidões o seguiram.
2 Nexata imoxoyotatsi bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Pitabarata pematabacabëta tonucatsi. Bitso peperabëtsabanaenë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, cacaëjëpa raja tanejamatejemayaexanaenexamë. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai bitso peperabëtsabanaenë.
2 Um leproso aproximou-se de Jesus, ajoelhou-se diante dele e disse: “Senhor, se quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
3 Nexata Jesús pecobeta perabëjayalia bitso peperabëtsabanaenë. Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëjavabelia. Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca.
3 Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!” No mesmo instante, o homem foi curado da lepra.
4 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Nejumetaema. Pëtsa tsipaebame itsajivijavabelia ata tacajamatejemayaexanaejava. Naitajëtsiaremelia jane sacerdotenëjavabelia, templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibiaexanaexae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami, jai Jesús bajaraponëjavabelia.
4 Então Jesus disse ao homem: “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige. Isso servirá como testemunho”.
5 Itsa baja Jesús pata Capernaum tomarabelia, Romano nacuapijivajabitsaëvi pijacapitán Jesús imoxoyorenatsi pevajëtsinexatsi.
5 Quando Jesus chegou a Cafarnaum, um oficial romano se aproximou dele e suplicou:
6 Vajabitsaëvi pijacapitán bitso ayaicuenia vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi: —Petuxanenë, tajajivitonë raja tajabota camata boboca. Bitso cuenabatsi. Pinijicuenia navixaetaeyabiaba, jai.
6 “Senhor, meu jovem servo está de cama, paralisado e com dores terríveis”.
7 Nexata Jesús jumaitsi capitánjavabelia: —Xanë ponaenajë nijaboyabelia. Nexata catojamatejemayaexanaenatsi nijajivitonë, jai Jesús.
7 Jesus disse: “Vou até lá para curá-lo”.
8 Nexata capitán jumaitsi Jesúsjavabelia: —Petuxanenë, xanë raja bitso beveliajamatabëcuenenënë xamëvecua. Nexata apo xanepanae tsipae nejonejava tajaboyabelia. Nexata saya maveliaje ënijume itorobare. Nexata tajajivitonë netojamatejema tsane.
8 O oficial, porém, respondeu: “Senhor, não mereço que entre em minha casa. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
9 Xanë ata xainajë taneitorobabiabivi taneitorobicuenia tajumecovënëtabiabinexa. Xanë ata juya xainajë vajabitsaëvi tajajivi taitorobicuenia tanetoexanabiabinexa. Nexata itsa itorobajë caenë vajabitsaënë peponaenexa, bajaraponë ponabiaba. Itsa junarenajë itsanë vajabitsaënë pepatsinexa xanëjavaberena, bajaraponë patabiabarena. Itsa itorobajë tajajivitonë tanetoexanaenexa itsacuenejavayo, nexata netoexanabiaba. Bajara pijinia pacuenia xamë ata nexanaenexa cacaëjëpa. Nexata saya maveliaje ënijume itorobare saya ënijumeta tajajivitonë tanetojamatejemayaexanaenexamë, jai capitán Jesúsjavabelia.
9 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles o fazem”.
10 Jesús itsa jumetane bajarapacuenia capitán pejumaitsijavatsi, nexata Jesús jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús jumaitsi pepënaponaevitsijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Israel nacuapijivi nejumecovënëtsi ata, itsiata caeto ata apo caxitajarabaxuabinë xanëjavaberena bitso tanesivanajamatabëcuenecopatsinë pacuenia mapacapitán nesivajamatabëcuenecopatsiaya jumaitsije.
10 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado e disse aos que o seguiam: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!
11 Nexata pacatsipaebatsi paneyapëtaenexa. Apo judíovi ata raja, ayaibitsaëtoxanetonë daxitanacuanëpijivi, Dioso jumecovënëtsiana. Nexata apo judíovi ata capanepaenatsi Dioso pijanacuayabetsia. Nexata bajarapamonae Dioso pijanacuatatsia, Abrahampijinë yajava, nabaniana. Isaacpijinë ata, Jacobpijinë ata yajava, nabaniana.
11 E também lhes digo: muitos virão de toda parte, do leste e do oeste, e se sentarão com Abraão, Isaque e Jacó no banquete do reino dos céus.
12 Itsiata baitsi jane judíovi, pamonae picani Dioso athëbëtatsia toxaniavaetatsi peyajavajinavanapaenexatsi, bajarapamonae caranata apo jumecovënëtsi Dioso. Nexata bajarapamonae infiernojavabelia Dioso xuabianatsi. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae, jai Jesús mapacueniaje pepënaponaevitsijavabelia.
12 Mas muitos para os quais o reino foi preparado serão lançados fora, na escuridão, onde haverá choro e ranger de dentes”.
13 Nexata icatsia Jesús jumaitsi capitánjavabelia: —Ponare baja nijaboyabelia. Catoexanatsi rabaja pacuenia xanëjavaberena nesivanajamatabëcopatsiaya jumaitsimë tacatoexanaenexa, jai Jesús capitánjavabelia. Nexata bajarapaepatota capitán pijabotalia pijajivitonë baja tojamatejematsi.
13 Então Jesus disse ao oficial romano: “Volte para casa. Tal como você creu, assim acontecerá”. E o jovem servo foi curado na mesma hora.
14 Jesús pona Pedro pijaboyabelia. Nexata Pedro pijabota Jesús taeyabuata Pedro pijava pena peromaebanucaejavatsi camata.
14 Quando Jesus chegou à casa de Pedro, viu que a sogra dele estava de cama, com febre.
15 Nexata Jesús cobejayata peromaebanucaevatsi. Jesús pecobejayatsijavata, bajarapova vecuaajibitsireca baja domae. Nexata baja bajarapova jamatejema. Jesúsbana pexaejava bajarapova toexanatsi.
15 Jesus tocou em sua mão e a febre a deixou. Então ela se levantou e passou a servi-lo.
16 Itsa baja ajena meravitsia, Jesúsjavaberena tocapatatsi ayaibitsaëto dovathi peyajavajinavanapaevi. Caejumeta saya Jesús caecuenia dovathi vecuacapitsapa bajarapamonae. Bajarajota jamatejemayaexananua daxita piavitanevi.
16 Ao entardecer, trouxeram a Jesus muita gente possuída por demônios. Ele expulsou esses espíritos impuros com uma simples ordem e curou todos os enfermos.
17 Bajarapacuenia Jesús itsa exana, copiapata jane baja pacuenia Jesús yabara bajayata Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë tajëvelia vajunupaeba. Profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Bajaraponë nacavecuaajibiaexanaena vajaavitanejavami,” jai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë Jesús yabara.
17 Cumpriu-se, desse modo, o que foi dito pelo profeta Isaías: “Levou sobre si nossas enfermidades e removeu nossas doenças”.
18 Nexata Jesús itsa tane jivi ayaibitsaëto pematatoyoronaejavatsi, pijajivi junata pepënaxuabinexatsi pucaxaneto itsapanabelia.
18 Quando Jesus viu a grande multidão ao seu redor, ordenou que atravessassem para o outro lado do mar.
19 Nexata bajarapaepatota judíovi pecujarubinë Jesús imoxoyorenatsi. Judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Petuxanenë, itsabelia poname, capënaponaenatsi cajena, jai.
19 Então um dos mestres da lei lhe disse: “Mestre, eu o seguirei aonde quer que vá”.
20 Nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: —Itsa nepënaponaejitsipame, apo napatabiabimë tsipae tajabota nenacueraevetabiabinexa. Tsipaji tajabo apo xainaenë. Namo pijamëthëanë xaina pepatabiabinexa pemajitabiabinexa. Baratsui ata pematapenanë xaina. Itsiata baitsi jane xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itsajavabelia ata apo xainaenë itsajota nacueraevetabiabijitsianë, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia.
20 Jesus respondeu: “As raposas têm tocas onde morar e as aves têm ninhos, mas o Filho do Homem não tem sequer um lugar para recostar a cabeça”.
21 Nexata Jesús pijajiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, caeepatoyo abaxë necopare tamëthëtsinexa taxa petëpaenë, jai.
21 Outro discípulo disse: “Senhor, deixe-me primeiro sepultar meu pai”.
22 Jesús nexata jumaitsi pijajivitonëjavabelia: —Naxanitsia. Nepënaponare. Copare matacabi apo pevereverecaejava apo pexainaevinexa pemëthëcaenexatsi nijamonaemi itsa tëpa, jai Jesús pijajivitonëjavabelia.
22 Jesus respondeu: “Siga-me agora. Deixe que os mortos sepultem seus próprios mortos”.
23 Jesús, pijajivi yajava, runa jera ënëabereca. Nexata Jesús pijajivi jerata yajavanajetaruca pucajava.
23 Em seguida, Jesus entrou no barco, e seus discípulos o acompanharam.
24 Nexata jemata pinijijoviboxaneto najetaruca. Malatacaxanetonë bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Itsiata Jesús jamatejema majitanuca.
24 De repente, veio sobre o mar uma tempestade violenta, com ondas que cobriam o barco. Jesus, no entanto, dormia.
25 Nexata Jesús pijajivi yaitavabatsi pemajitanucaenë. Jesús pijajivi jumaitsi: —¡Patajatuxanenë, panecapanepare! ¡Vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! jai Jesús pijajivi.
25 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: “Senhor, salve-nos! Vamos morrer!”.
26 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús pijajivijavabelia. Nexata Jesús namatacotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo, malataca yajava. Nexata baja daxita puca vainae ecaxuaba.
26 “Por que vocês estão com medo?”, perguntou ele. “Como é pequena a sua fé!” Então levantou-se, repreendeu o vento e o mar, e houve grande calmaria.
27 Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajaraxua, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: —¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca yajava! ¡Jumecovënëtatsi baja rovia maponëje! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi.
27 Os discípulos ficaram admirados. “Quem é este homem?”, diziam eles. “Até os ventos e o mar lhe obedecem!”
28 Jesús pijajivi barëpata pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Jesús itsa pata Gerasa nacuata, Gadara tomarapijinëmibeje pitsaparenabeje jivimëthëanëjavaverena. Imoxoyorenatsibeje Jesús. Bajaraponëbeje dovathivi peyajavaponaponaenëbeje. Bitso anaepanabiababeje. Nexata itsajivi ata apo ponabiabi bajaraxuayo perucaenamutojava.
28 Quando Jesus chegou ao outro lado do mar, à região dos gadarenos, dois homens possuídos por demônios saíram do cemitério e foram ao seu encontro. Eram tão violentos que ninguém podia passar por ali.
29 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëbeje vavajaibeje. —Jesús, Dioso pexënatomë, ¿detsa xua namatavenoname paxanëbejejavaberena? ¿Dioso tsaja daxitajivi penaneconitsia exanaematacabinexavajënaeya patame patanenaneconitsiaexanaenexamëbeje? jaibeje Jesúsjavabelia dovathivi peyajavaponaponaenëbeje.
29 Eles começaram a gritar: “Por que vem nos importunar, Filho de Deus? Veio aqui para nos atormentar antes do tempo determinado?”.
30 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa.
30 A certa distância deles, havia uma grande manada de porcos pastando.
31 Nexata dovathivi bitso vajëca Jesúsjavabelia. Jumaitsi: —Itsa panexuabijitsiamë maponëbejevecuaje, panetocopare patajonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai.
31 Então os demônios suplicaram: “Se vai nos expulsar, mande-nos entrar naquela manada de porcos”.
32 Nexata Jesús jumaitsi dovathivijavabelia: —Paponare baja panejonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai. Nexata bajaraponëbeje dovathivi vecuapitsapatsibeje. Nexata baja marranobitsaëtoxanetojavabelia junua dovathivi. Nexata daxita bajara pamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna.
32 “Vão!”, ordenou Jesus. Os demônios saíram dos homens e entraram nos porcos, e toda a manada se atirou pela encosta íngreme do monte para dentro do mar e se afogou.
33 Bajara pamarranobitsaëtoxanetomi pevetavanapaevi, rëcëpeca. Itsa bajarapamonae Gadara tomarabelia pata, tsipaeba pacuenia tane. Tsipaebanua pacuenia Jesús dovathivi vecuacapitsapa dovathivi peyajavaponaponaenëbeje.
33 Os que cuidavam dos porcos fugiram para uma cidade próxima e contaram a todos o que havia ocorrido com os homens possuídos por demônios.
34 Nexata daxita bajarapatomarapijivi ponarena Jesúsjavaberena. Nexata itsa tanetsi Jesús, daxita bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi.
34 Os habitantes da cidade saíram ao encontro de Jesus e suplicaram que ele fosse embora da região.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.