Mateus 19

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jesús pijajivi pemuxujiobicujinae pebarajamatabëcuene xanepanaenexa itsamonae itsacueniabi atatsi, Jesús baja pona Galilea nacuavecua. Jesús nexata pata Judea nacuayabelia, Jordánmene itsapanabelia.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi. Bajarajotalia Jesús jamatejemayaexana piavitanevi.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 Nexata fariseovi Jesús imoxoyorenatsi. Jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi. Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, peneconitsinexatsi picani. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Xanepana tsaja penacojiobinë pijava pexuabinexa itsacuenejavayo ata yabara? jai fariseovi.
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: —¿Apo palebimë tsipaji paneyapëtaenexa pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi? Pamatacabi Dioso taxuxuaba nacua pexanaejava, bajarapamatacabi Dioso exana pebi, pijava yajava.
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Nexata Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pebi itsa nacojioba pijavajavabelia, banatsata paxavecua, pena atavecua. Nexata Dioso tane anijajivimibeje becaejivi,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota.
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Nexata Dioso apo tae beanijajivibeje. Becaejivi saya tane Dioso. Bajaraxuata itsanë ata apo bexuabi pijava. Tsipaji Dioso pejamatabëcueneta napitsiaexanatsibeje, jai Jesús fariseovijavabelia.
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Nexata icatsia fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa xuajitsia bajayata Moiséspijinë copata penacojiobinë petoyaquinaenexa cuyalatobaxuto pijava pitavetsilivaisi pexuabinexa bajarapacuenia? jai fariseovi.
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: —Paneajamatabëcuenetajaxae, Moiséspijinë pacatocopata bajarapacuenia paneexanaenexa panexuabinexa panijavajivi. Itsiata baitsi jane Dioso pexanaejivibejejavaveliacujinae, apo tocopatsi picani bajarapacuenia pexanaenexa.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Nexata mapacuenia pacatsipaebianatsije. Ponë pijava xuaba, itsanëjavabelia bajarapova pevitota pibisiacuene apo vecuaexanae atatsi, bajaraponë naneconita Diosojavabelia pijava pexuabixae. Nexata pijava pexuabinë itsa nacojioba icatsia itsavajavabelia, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji pepo pijavavecua jaita itsava. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pijavacuenia totanetsi. Ponë ata itsanë pexuabiva pita, bajaraponë ata pibisiacuene exana pevitota. Tsipaji itsanë pijavami pita, pova abaxë Dioso totanetsi itsanë pijavacuenia, jai Jesús fariseovijavabelia.
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Itsa bajarapacuenia pebi apo tocopatsitsi itaxutojema pijava pexuabinexa, nexata meta baja apo benacojiobi, jai Jesús pijajivi.
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Daxitajivi apo nejumeyapëtae tsane xua yabara jumaitsinë. Itsiata nejumeyapëtaena pamonae Dioso jamatabëcueneyavenonatsi.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Apo caejamatabëcuene raja xua yabara pebijivi apo nacojiobi. Itsamonae penabejenaenë naexana. Nexata apo caëjëpaetsi penacojiobijava. Itsamonae jivi pejamatabëcueneta bepenabejenaenëcuenia exanatsi. Nexata apo caëjëpaetsi penacojiobijava. Itsamonae ëDioso pijacuene petonacuenebinexa, apo nacojiobi. Nexata ponë jamatabëcuenecaëjëpatsi nacojiobinejeva peponaponaenexa ëDioso pijacuene petonacuenebinexa, bajaraponë nejumecovënëtsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Jesúsjavaberena itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pecobeta pejayataponaenexa. Petovajëtsinexatsinua Diosojavabelia, tocapataponatsi. Nexata Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia: —Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavaberena, jai.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva, xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva, xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 Jesús nexata pecobeta jayatapona pejevaxijivixi, caejiviyo canacujitsia. Bajaraxuacujinae Jesús baja pona bajarapanacuavecua.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 Pevëjëato pata Jesúsjavaberena. Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: —Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë. ¿Detsa pitsicuene, pexaniacuene, exanaenajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato.
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Jesús nexata jumaitsi pevëjëatojavabelia: —¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë. Itsiata itsa jitsipame nexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava, jumecovënëre pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa palivaisi nexata jumecovënëtsianajë? jai. Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: —Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa jaitame itsava nijavavecua. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame.
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Asivamëre itsajivi ata pacuenia xamë nijacuata nasivamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Pevëjëato nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: —Daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë. ¿Detsa xua netosaica abaxë taexanaenexa? jai pevëjëato.
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: —Itsa jitsipame pepacuene nejamatabëcuenexanepanaejava, nejamatabëcuenevitsabijavanua, nexata ponare. Canajetsianame daxita xua xainame. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaejava Dioso pijanacuatatsia. Bajaraxuacujinae nepënaponaename, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Nexata pevëjëato itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainaeya baja vecuapona Jesús. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Nexata pevëjëato pecovëta Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë bitso daxitacuene pexainaenë, tsiayapëbejetsi bitso penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Icatsia matavëjëa pacajumaitsitsi. Pacuenia camello acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia bitso pexainaevi ata itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai.
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Jesús asaëya naëcota pijajivijavabelia. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Jivi raja apo caëjëpaetsi pijacuata penacapanepaenexa Diosojavabelia. Caenë Dioso caëjëpatsi. Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi. ¿Detsa xua meta panerajutsiana? jai Pedro Jesúsjavabelia.
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi daxitacuene pejanajava icatsia naexanaena, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, ecaenajë tronovënëjavata taevetsinexa daxitajivi. Bajarapamatacabi paxamë ata, doce paponëmëbeje patanepënajinavanapaevimë, paenaename, pacaenëmë canacujitsia, panijatronota vajanajuaevetsinexa xua evetsianajë. Nexata paxamë paenaename jueznëcuenia panenaneconitsiaexanaenexa pijaneconi pexainaevi. Pananeconitsiaexanaename Israelpijinëmi pexi, doce ponëmibeje, pemomoxi.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Daxita pamonae tajamatabëcueneta pueneta pijabomi, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, paxa ata, pena ata, pijava ata, pexi ata, pijairanë ata, Dioso nexata bajarapamonae rajutsianatsi ayaijava bitso pepuenetsijavanëmi matatoxenetsia. Caejavayomijamatabëcuene tsaponae, rajutsianatsi cien xuabeje tsaponae pevajënaeyabelia. Rajutsianatsinua matacabi apo pevereverecaejava.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.