Mateus 17
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA
1 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penavajunupaebicujinae, seis pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Jesús barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Santiago raja pejuyapijinë Juan.
1 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro e os irmãos Tiago e João e os levou, em particular, a um alto monte.
2 Nexata petsutojumatatsia Jesús perabënivenivenareca bajarapamonae pitabarata. Pacuenia matacabipijijuameto banaitayota, bajarapacuenia Jesús itabaranaitayota. Penaxatatsijavareca, daxita nivenivenaeya niojai.
2 E Jesus foi transfigurado diante deles. O seu rosto resplandecia como o sol, e as suas roupas se tornaram brancas como a luz.
3 Nexata bajarajota Jesús pijajivi tane bajayata petëpaenëmibeje, Moiséspijinëbeje Elíaspijinëbeje. Jesús barëcuaicuaijaitsi bajaraponëbeje.
3 E eis que lhes apareceram Moisés e Elias, falando com Jesus.
4 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: —¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Itsa jitsipame, pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro Jesúsjavabelia.
4 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Senhor, bom é estarmos aqui. Se o senhor quiser, farei aqui três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
5 Itsa abaxë Pedro cuaicuaijai tsanucae, penaitayotsiitarërëbo mataacataxuabatsi daxita bajarapamonae. Nexata bajarapamonae jumetane bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso pejumaitsijava: “Mara ponë taxënato, tasivanëje. Bitso sivajamatabëcuenebarëyanë. Pajumetaema bajaraponë,” pejaijavatsica bajarapamonae jumetane.
5 Falava ele ainda, quando uma nuvem luminosa os envolveu; e eis, vindo da nuvem, uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado, em quem me agrado; escutem o que ele diz!
6 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Dioso pejumaitsijavatsica, irataeya othopa irata. Jesús pijajivi bitso najunaviaca.
6 Ao ouvirem aquela voz, os discípulos caíram de bruços, tomados de grande medo.
7 Nexata Jesús imoxoyolia pijajivi. Jayalia. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Panonobapunare. Pëtsa pajunavame, jai Jesús pijajivijavabelia.
7 Jesus aproximou-se e tocou neles, dizendo:
8 Nexata Jesús pijajivi itsa naëcobarëcëpalia Jesúsjavabelia, ajibi baja Moisésbeje Elíasbeje. Caenë baja Jesús nuca.
8 Então eles, levantando os olhos, não viram mais ninguém, a não ser Jesus.
9 Nexata Jesús pijajivi itsa barërunanucaponaica petsutojumavetsica, jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Pëtsa patsipaebame itsajivi ata pacuene pataneme. Matapania xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia asaënë tsane tatëpaecujinae, nexata jane baja matapania patsipaebianame, jai Jesús pijajivijavabelia.
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou:
10 Nexata Jesús pijajivi yanijoba Jesúsjavabelia. Jumaitsi: —Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi jumai tsabiabi: “Bajayata ponëmi ponapona, Elíaspijinë, petëpaecujinae icatsia asaë tsane. Bajaraponë copiata patsiana. Bajaraxuacujinae patsiana Cristo, pepo vajanacacapanepaenënexa jane baja,” jai tsabiabi? jai Jesús pijajivi.
10 Mas os discípulos perguntaram a Jesus: — Por que, então, os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —“Copiata Elíaspijinë patsiana. Nexata bajaraponë jamatabëcuenexanetsiana daxitajivi,” itsa jai, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi. Xaniajai rabaja pacuenia judíovi pecujarubivi jumaitsi.
11 Jesus respondeu:
12 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Elíaspijinë rabaja patajopa. Itsiata jivi apo yapëtaetsi ponëcuene. Nexata pacuenia jivi jitsipa pexanaenexa bajaraponëjavabelia, exana baja. Beyaxuabatsi. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, nebejiobiaexanaena bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e não o reconheceram; pelo contrário, fizeram com ele tudo o que quiseram. Assim também o Filho do Homem irá sofrer nas mãos deles.
13 Nexata Jesús pijajivi jumeyapëtanetsi. Nexata Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi: —“Elíaspijinë rabaja patajopa,” itsa jai Jesús, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi, jamatabëjai Jesús pijajivi.
13 Então os discípulos entenderam que ele estava se referindo a João Batista.
14 Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barënaviata petsutojumavetsica. Nexata bajarapatsutoxanetotabuta vajënaeevetatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. Nexata pebi Jesús imoxoyorenatsi. Bajaraponë Jesús yaiyataeya pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia:
14 Quando eles chegaram para junto da multidão, um homem se aproximou de Jesus, ajoelhou-se e disse:
15 —Jesús, netoitaxutotsoniataema taxënatonëyo. Netodevacaibabiabatsi raja. Bitso bejiobi tsabiabi. Anijatonë isotuabelia natajuitabiaba. Itsajavata menialia jopabiabalia.
15 — Senhor, tenha pena do meu filho, porque ele tem convulsões e sofre muito; pois muitas vezes cai no fogo e outras tantas cai na água.
16 Nijajivijavaberena picani capatajë tanetojamatejemayaexanaenexa. Itsiata baitsi jane apo caëjëpaetsi tanetojamatejemayaexanaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
16 Apresentei-o aos seus discípulos, mas eles não puderam curá-lo.
17 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¡Paneajamatabëcuenetajavi baja rovia! Pexaniajailivaisivecua saicayacuenia panajamatabëxainame. ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavata ponaponaenajë? ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? Panetocarenamëre pejevaxinë, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Jesus exclamou:
18 Nexata Jesús itaveta dovathi pejevaxinë pevecuapitsapaenexatsi. Nexata baja pejevaxinë dovathi vecuapitsapatsi. Pejevaxinë baja jamatejema.
18 E Jesus repreendeu o demônio, e este saiu do menino; e, desde aquela hora, o menino ficou curado.
19 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëcuaicuaijaitsi pijaepatojavata. Jesús pijajivi jumaitsi: —Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia meta paxanë apo panecaëjëpae patavecuacapitsapaenexa dovathi? jai Jesús pijajivi.
19 Então os discípulos, aproximando-se de Jesus, perguntaram em particular: — Por que motivo nós não pudemos expulsá-lo?
20 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Apo pacacaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. Tsipaji xaniavaetsia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë tsiquirijavayo ata itsa pajumecovënëtsipame Dioso papecayavenonaejavanexa, nexata pacacaëjëpaejitsipa Dioso pesaëta pinijicuene paneexanaenexa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutoxanetojavabeliaje: “Vecuanatixire majotaje. Itsajavabelia ecaename,” itsa pajamë, pacajumecovënëtsipa. Nexata natixitsipa. Nexata paxamë paneexanaenexa itsacuenejavayo ata, apo pacatsitaayapëbeje tsipae itsa pepacuene xaniavaetsia pajumecovënëtsipame Dioso papecayavenonaejavanexa.
20 Jesus respondeu:
21 Mara paviriadovathije apo jitsipae pepitsapaejava. Matapania panexaejava apo paxaemë tsipae pamatacabibeje asaëyata Diosojavabelia pavajëtaponame dovathi pepitsapaenexa, pitsapaejitsipa, jai Jesús pijajivijavabelia.
21 [Mas esse tipo de demônio só pode ser expulso por meio de oração e jejum.]
22 Jesús abaxë pijajivi itsa barëponapona Galilea nacuata, pijajivijavabelia tajëvelia navajunupaebapona pebeyaxuabijavanexatsi. Jesús pijajivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje: —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia.
22 Quando eles estavam reunidos na Galileia, Jesus lhes disse:
23 Bajarapamonae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane,” jai tsaponae Jesús pijajivijavabelia. Nexata Jesús pijajivi itsa jumetanetsi bajarapacuenia Jesús penavajunupaebaponaejava petëpaejavanexa, Jesús pijajivi bitso najamatabëxaina.
23 e estes o matarão; mas, ao terceiro dia, ressuscitará. Então os discípulos ficaram muito tristes.
24 Jesús, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarata. Nexata Capernaum tomarata impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi pona Pedrojavabelia. Nexata bajarapamonae yanijobatsi Pedro. —Pedro, ¿xaniajai tsaja? ¿Panijatuxanenë impuestomatamo apo matamotabiabi, paimpuestomatamo judíovi matamobabiaba templobo pevetsivijavabelia? jaitsi.
24 Quando Jesus e os discípulos chegaram a Cafarnaum, os que cobravam o imposto das duas dracmas se dirigiram a Pedro e perguntaram: — O Mestre de vocês não paga as duas dracmas?
25 Pedro nexata jumaitsi: —Jãjã. Matamotabiaba cajena, jai. Nexata Pedro joneya Jesús peecaeboyalia. Nexata Pedro pejonejavatalia Jesús peecaeboyalia, Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: —Pedro, ¿detsa xamë jamatabëcueneitsimë? Nacuaevetsivi palata pepitsinexa, pijajivi itoroba impuestomatamo petoyanijobinexatsi. ¿Detsa nexata pamonaejavabelia nacuaevetsivi pijajivi yanijobabiaba impuestomatamo? ¿Nacuaeevetsivi tsaja pijamonaejavabelia? Itsa jume, ¿saicayavijavabelia tsaja, nacuaevetsivi pevetsinacuata pejinavanapaevijavabelia? jai Jesús Pedrojavabelia.
25 Pedro respondeu: — Claro que paga! Quando Pedro estava entrando em casa, Jesus se adiantou, dizendo:
26 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: —Nacuaevetsivi raja pijajivi impuestomatamo yanijobabiaba saicayavijavabelia, nacuaevetsivi pevetsinacuata pejinavanapaevijavabelia. Apo yanijobabiabi nacuaevetsivi pijamonaejavabelia, jai Pedro Jesúsjavabelia. Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: —Pacuenia nacuaevetsivi pijamonae apo matamotsitsi impuestomatamo, bajara pijinia pacuenia xanë ata apo jitsipaenë picani tamatamotsinexa impuestomatamo templobo pevetsivijavabelia taxa Dioso pijatemploboxae.
26 Quando Pedro respondeu: “Dos estranhos”, Jesus lhe disse:
27 Itsiata baitsi jane xamë matamotsianame itsajivi ata vajanacabaraanaepanaeyanivabeje. Liamëre pucaxanetojavabelia. Ëjëbianame culupabota. Padujuainëyo copiaya catoxaena, jutsianame. Pecuibota caxitajarabianame palatanëyo. Bajarapapalatanëyota caëjëpaena vajamatamotsinexabeje impuestomatamo xanë tamatamotsinexa, xamë ata nematamotsinexa. Nexata bajarapapalatanëyo caponaename impuestomatamo nematamotsinexa templobo pevetsivijavabelia, jai Jesús Pedrojavabelia.
27 Mas, para que não os escandalizemos, vá ao mar, jogue o anzol e puxe o primeiro peixe que fisgar. Ao abrir a boca do peixe, você encontrará uma moeda. Pegue essa moeda e entregue aos cobradores, para pagar o meu imposto e o seu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.