Mateus 15

Guahibo NT (GUH_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Fariseovi, judíovi pecujarubivi yajava, pata Jerusalén tomaraverena. Bajarapamonae Jesús imoxoyorenatsi. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:
1 Então, vieram de Jerusalém a Jesus alguns fariseus e escribas e perguntaram:
2 —Jesús, nijajivi naneconita Diosojavabelia. Tsipaji nijajivi apo jumecovënëtsiajinavanapae vajasalinaivi pijacuene. Nijajivi itsa xane pexaejava, xane anijatonë napëna nacobequiatsinejeva, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
2 Por que transgridem os teus discípulos a tradição dos anciãos? Pois não lavam as mãos, quando comem.
3 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: —Paxamë apo pajumecovënëtsimë Dioso pitorobilivaisi saicaya vajasalinaivi pijacuene panecatsitecaenexa.
3 Ele, porém, lhes respondeu: Por que transgredis vós também o mandamento de Deus, por causa da vossa tradição?
4 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Pajivi pibisiacuenia bijatane paxa, pena ata, bajarapajivi pabeyaxuare,” jai Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi.
4 Porque Deus ordenou:
5 Itsiata baitsi jane paxamë jivi pamuxubijiapenetabiabame peyaiyataeyaniva paxajivi, penajivi ata. Paxamë jivijavabelia pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Axa, ena ata, itsa cavajëta neyavenonaenexa, nexata itsa apo jitsipaemë neyavenonaejava, jumaitsimë tsane mapacueniaje: ‘Daxita xua pacarajutsipatsibeje picani patacayavenonaenexabeje, daxita bajaraxua tsipaebajë baja tarajutsinexa Diosojavabelia. Nexata acuenebi patacarajutsinexabeje,’ jamë tsane neyavenonaeyaniva,” pajamë tsabiabi jivijavabelia.
5 Mas vós dizeis: Se alguém disser a seu pai ou a sua mãe: É oferta ao Senhor aquilo que poderias aproveitar de mim;
6 Nexata caranata Dioso pejumaitsijume: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” pejaijume jivi pejumecovënëtsijavami paxamë pacopatsiaexanaponame. Tsipaji paxamë patsipaebaponame saicaya vajasalinaivi pijalivaisi.
6 esse jamais honrará a seu pai ou a sua mãe. E, assim, invalidastes a palavra de Deus, por causa da vossa tradição.
7 ¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë baja cajena bajayata tajëvelia xaniavaetsia pacavajunupaeba. Bajayata Dioso tajëvelia pejumaitsijava paxamë yabara, profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:
7 Hipócritas! Bem profetizou Isaías a vosso respeito, dizendo:
8 — ausente —
8 Este povo honra-me com os lábios, mas o seu coração está longe de mim.
9 jai tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita Dioso pejumaitsijava paxamë yabara, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
9 E em vão me adoram, ensinando doutrinas que são preceitos de homens.
10 Nexata icatsia Jesús junata jivi. Jumaitsi jivijavabelia: —Panenamuxunaevere xaniavaetsia patanejumeyapëtaenexamë patacatsipaebilivaisi.
10 E, tendo convocado a multidão, lhes disse: Ouvi e entendei:
11 Xua jivi xane pecuibovojotota, pexaevajënaeya napëna anijatonë apo nacobequiatsi ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Apo vënananeconitsi Diosojavabelia. Baitsi rajane xua jivi pecuibota pibisiacuenia cuaicuaijai, bajara jane xua jivi bajamatabëcuenebijianatsi, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
11 não é o que entra pela boca o que contamina o homem, mas o que sai da boca, isto, sim, contamina o homem.
12 Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Jesús pijajivi jumaitsi: —Patajatuxanenë, ¿yapëtaneme tsabaja fariseovi pecabaraanaepanaejava itsa cajumetane bajarapacuenia nejumaitsijava? jai Jesús pijajivi.
12 Então, aproximando-se dele os discípulos, disseram: Sabes que os fariseus, ouvindo a tua palavra, se escandalizaram?
13 Nexata fariseovi yabara Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Panamuxujemare saya bajarapamonae. Bajarapamonae saya apo yapëtae. Bajarapamonae bepitatsëcënaevi. Nexata bepematacaponaevi pitatsëcënaevi pijinia. Pitatsëcënaenë itsa matacaponaejitsipa itsanë pijinia pitatsëcënaenë, nexata najuajopaejitsiparecabeje mëthëxanetojavareca. Pabita piabejejava itsa juva, nexata yatabutopaya jonatsi vajaveretsinexa. Bajara pijinia pacuenia taxa, athëbëtatsia peecaenë, verebiabianatsi daxita bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia fariseovi yabara.
13 Ele, porém, respondeu: Toda planta que meu Pai celestial não plantou será arrancada.
14 — ausente —
14 Deixai-os; são cegos, guias de cegos. Ora, se um cego guiar outro cego, cairão ambos no barranco.
15 Pedro nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, paneyapëtaeyaexanare pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaebame jivijavabelia. Palivaisi baitsi jumaitsimë: “Xua jivi xane pecuibota, apo jamatabëcuenebijianaetsi,” jamë, jai Pedro Jesúsjavabelia.
15 Então, lhe disse Pedro: Explica-nos a parábola.
16 Nexata Jesús jumaitsi: —¿Paxamë ata tsarovia abaxë apo panejumeyapëtaemë?
16 Jesus, porém, disse: Também vós não entendeis ainda?
17 Daxitacuene xua jivi xane pecuibovojotota, junua pecotsorotuabereca. Bajaraxuacujinae vecuapitsapatsi.
17 Não compreendeis que tudo o que entra pela boca desce para o ventre e, depois, é lançado em lugar escuso?
18 Baitsi rajane xua jivi pecuibuatsina pitsapa pecuaicuaijainexa pacuenia najamatabëxaina pejamatabëëthëtovetsina, bajara jane xua jivi jamatabëcuenebijianatsi.
18 Mas o que sai da boca vem do coração, e é isso que contamina o homem.
19 Tsipaji rabaja jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa pibisiacuene penajamatabëxainaenexa. Pitsapa jivi pebeyaxuabijamatabëcuenenexa. Pitsapa pebi pijava pevecuanamatayajitsi jamatabëcuenenexa. Pitsapa petiriavijavabelia pebi penaperabëquenetsiatae jamatabëcuenenexa. Pitsapa penacobetoxotsijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya pepaebijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae yabara najumetsënëtsiaya pebaracuaicuaijai jamatabëcuenenexa. Daxita bajarapajamatabëcuene pitsapa jivi pejamatabëëthëtojavavetsina.
19 Porque do coração procedem maus desígnios, homicídios, adultérios, prostituição, furtos, falsos testemunhos, blasfêmias.
20 Daxita bajarapajamatabëcuene jivi jamatabëcuenebijianatsi. Jivi raja pexaejava xae ata, anijatonë napëna nacobequiatsinejeva, apo jamatabëcuenebijianaetsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 São estas as coisas que contaminam o homem; mas o comer sem lavar as mãos não o contamina.
21 Jesús baja Genesaret nacuavecua pona. Naropota itsanacuayabelia, itsabelia eca anijatomarabeje, Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje. Jesús baja pata bajarapanacuayabelia.
21 Partindo Jesus dali, retirou-se para os lados de Tiro e Sidom.
22 Nexata bajarapanacuata ponapona cananeaviriava. Bajarapova apo judíova. Bajarapova Jesúsjavaberena pata. Pinijijumeta bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia: —¡Petuxanenë, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! Taxënatovayo dovathi yajavaponapona. Bitso bejiobiayaexanabiabatsi, jai bajarapova Jesúsjavabelia.
22 E eis que uma mulher cananeia, que viera daquelas regiões, clamava: Senhor, Filho de Davi, tem compaixão de mim! Minha filha está horrivelmente endemoninhada.
23 Itsiata Jesús apo jumepitsi. Nexata Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, ponaeyaexanare baja mapovaje. Bitso raxua nacapëvabanajetaruca, jai Jesús pijajivi.
23 Ele, porém, não lhe respondeu palavra. E os seus discípulos, aproximando-se, rogaram-lhe: Despede-a, pois vem clamando atrás de nós.
24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Dioso baja cajena nitoroba tayavenonaenexa ëjudíovi, Israel nacuapijivi, pamonae Dioso tane beoveja. Tsipaji bajarapamonae Diosovecua naxuabavanapa, jai Jesús bajarapovajavabelia.
24 Mas Jesus respondeu: Não fui enviado senão às ovelhas perdidas da casa de Israel.
25 Itsiata bajarapova imoxoyorenatsi Jesús. Bajarapova Jesús yaiyataeya pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Nexata bajarapova jumaitsi Jesúsjavabelia: —¡Petuxanenë, neyavenonare! jai.
25 Ela, porém, veio e o adorou, dizendo: Senhor, socorre-me!
26 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Apo xanepanae copiaya xamë itsanacuapijivamë tacayavenonaenexa. Abaxë copiaya veyavenonajë tajanacuapijivi, judíovi. Xamë copiaya itsa cayavenonaejitsipatsi, nexata pacuenia pejevaxi pexaejavaminexa yacajërëtsipajë tarajutsinexa avirixijavabelia, bajara itsinë tsipae, jai Jesús bajarapovajavabelia.
26 Então, ele, respondendo, disse: Não é bom tomar o pão dos filhos e lançá-lo aos cachorrinhos.
27 Itsiata baitsi jane bajarapova ajumesaë tsaponae. Icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: —Xaniajamë rabaja picani. Itsiata neyavenonare. Tsipaji avirixi ata baxane pexainaenëtsi pexaeyecaemesa bëxëpanareca piothopaepërë. Bajara pijinia pacuenia itsiata itsanacuapijiva atanë, neyavenonare, jai bajarapova Jesúsjavabelia.
27 Ela, contudo, replicou: Sim, Senhor, porém os cachorrinhos comem das migalhas que caem da mesa dos seus donos.
28 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —¡Petiriva, bitso najamatabëcuenecopatame Diosojavabelia pecayavenonaenexa! Nexata pacuenia jumaitsimë, bajarapacuenia Dioso baja cajena catoexanaena, jai Jesús. Bajarapaepatota bajarapova pexënatovayo Jesús pejamatabëcueneta tojamatejematsi baja pijabotalia.
28 Então, lhe disse Jesus: Ó mulher, grande é a tua fé! Faça-se contigo como queres. E, desde aquele momento, sua filha ficou sã.
29 Itsa panacuata eca Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje, Jesús baja vecuapona. Nexata Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto muxubërëa. Nexata Jesús petsutojumabetsia junaya. Nexata petsutojumatatsia Jesús ecojopa.
29 Partindo Jesus dali, foi para junto do mar da Galileia; e, subindo ao monte, assentou-se ali.
30 Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto pata Jesúsjavaberena. Tocapatatsi pejayujayunaevi. Tocapatatsinua bitso pitaxutotsëcënaevi. Tocapatatsinua apo pecuaicuaijaivi. Tocapatatsinua penabejenaevi. Tocapatatsinua ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi. Bajarapamonae tojebatsi Jesús pitabarata. Nexata Jesús jamatejemayaexana daxita bajarapamonae.
30 E vieram a ele muitas multidões trazendo consigo coxos, aleijados, cegos, mudos e outros muitos e os largaram junto aos pés de Jesus; e ele os curou.
31 Nexata jivi jamatabëcuenenabenajaca itsa tane pecuaicuaijaijava apo pecuaicuaijaivimi. Jesús xanepanaeyaexana penabejenaevimi ata. Xanepanaeyaexana pejayujayunaevimi ata. Itaxutoxanepanaeyaexana bitso pitaxutotsëcënaevimi ata. Nexata jivi itsa tane bajarapacuene, jumaitsi Diosojavabelia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë, paIsrael nacuapijivinë patajaDiosomë,” jai bajarapamonae.
31 De modo que o povo se maravilhou ao ver que os mudos falavam, os aleijados recobravam saúde, os coxos andavam e os cegos viam. Então, glorificavam ao Deus de Israel.
32 Jesús jivi ayaibitsaëtoxaneto pënajinavanapatsi. Nexata Jesús junata pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: —Netsitabejiobi baja rovia mapamonaeje. Tsipaji baja ajena acueyabi pamatacabibeje xaina xanëjavata pejinavanapaecujinae. Pemarue baja tovereverecatsi. Pexaejava xaenejeva, apo jitsipaenë taitorobijava peponaenexa pijabonëjavabelia. Namuto epatua meta cuenabijitsipatsi piajani, jai Jesús pijajivijavabelia.
32 E, chamando Jesus os seus discípulos, disse: Tenho compaixão desta gente, porque há três dias que permanece comigo e não tem o que comer; e não quero despedi-la em jejum, para que não desfaleça pelo caminho.
33 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: —¿Detsa jane pacuenia pexaejava tocaxitajarabianatsi mapajivibitsaëtoxanetoje? Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae majotaje, jai Jesús pijajivi.
33 Mas os discípulos lhe disseram: Onde haverá neste deserto tantos pães para fartar tão grande multidão?
34 Nexata Jesús yanijoba pijajivijavabelia. —¿Detsa papanbëbeje paxainame? jai. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: —Siete papanbëbeje paxainajë, dujuainëxi yajava, jai.
34 Perguntou-lhes Jesus: Quantos pães tendes? Responderam: Sete e alguns peixinhos.
35 Nexata Jesús itoroba daxitajivi penaenexa irata.
35 Então, tendo mandado o povo assentar-se no chão,
36 Nexata Jesús pita siete papanbëbeje, dujuainëxi yajava. Nexata Jesús jumaitsi Diosojavabelia: —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai. Bajaraxuacujinae Jesús epatsicacapona pan, dujuainëxi yajava. Nexata Jesús pepatsicacaepan rajuta pijajivijavabelia. Nexata juya Jesús pijajivi tsicobetsana bajarapajivi bitsaëtoxanetojavabelia.
36 tomou os sete pães e os peixes, e, dando graças, partiu, e deu aos discípulos, e estes, ao povo.
37 Daxita bajarapamonae nabane xaniavaetsia. Nexata peyajuvënëcopabijavanë Jesús pijajivi caetuata. Vënëba siete xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë.
37 Todos comeram e se fartaram; e, do que sobejou, recolheram sete cestos cheios.
38 Pamonae pexaejava xane, ayaibitsaëtoxaneto. Cuatro mil ponëbeje namataëjëtatsi xaniavaetsia. Petiriavi, pejevaxi ata, apo namataëjëtsitsi.
38 Ora, os que comeram eram quatro mil homens, além de mulheres e crianças.
39 Pexaecujinae pexaejava, Jesús baja naviabiayaexana jivi. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Pona baja Magdala nacuayabelia.
39 E, tendo despedido as multidões, entrou Jesus no barco e foi para o território de Magadã.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.