Marcos 9

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Icatsia Jesús jumaitsi jivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, Dioso taxuxuabiana pijajivi pevetsijava mapanacuataje. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane Dioso petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava mapanacuataje, tëpaena. Dioso raja pijajivi evetsiana pinijijamatabëcuenesaëta, jai Jesús jivijavabelia.
1 E Jesus terminou, dizendo:
2 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penavajunupaebicujinae, seis pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëpona pinijitsutoxanetojumabetsia. Jesús barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya pinijitsutoxanetojumabetsia. Nexata petsutojumatatsia Jesús perabënivenivena bajarapamonae pitabarata.
2 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro, Tiago e João. Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar.
3 Jesús penaxatatsijava bitso nivenivena. Bitso niojai. Mapanacuataje pexaniaquiatsiva ata apo caëjëpaetsi bajarapacuenia peniojaiyaexanaenexa.
3 A sua roupa ficou muito branca e brilhante, mais do que qualquer lavadeira seria capaz de deixar.
4 Jesús pijajivi bajarajota tane jemata penaitajëtsijava bajayata petëpaenëmibeje, Elíaspijinëbeje Moiséspijinëbeje. Jesús barëcuaicuaijaitsi bajaraponëbeje.
4 E os três discípulos viram Elias e Moisés conversando com Jesus.
5 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: —¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro Jesúsjavabelia.
5 Então Pedro disse a Jesus: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Bajarapacuenia Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia canaëjëtsinejeva. Tsipaji bitso bajarapamonae najunaviaca. Nexata apo yapëtae pacuenia jumaitsijitsia.
6 Pedro não sabia o que deveria dizer, pois ele e os outros dois discípulos estavam apavorados.
7 Nexata daxita bajarapamonae pematatsënëvetsica itarërëbo mataacataxuabatsi. Nexata bajarapamonae jumetane bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso pejumaitsijava. —Mara ponë taxënato, tasivanëje. Panamuxunaevere bajaraponë, jaitsica Dioso Jesús pijajivijavabelia.
7 Logo depois, uma nuvem os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido. Escutem o que ele diz!
8 Bajarajota bajarapamonae itsa naëcobarëcëpalia Jesúsjavabelia, ajibi baja bajaraponëbeje. Caenë baja Jesús nuca.
8 Aí os discípulos olharam em volta e viram somente Jesus com eles.
9 Nexata Jesús pijajivi itsa barërunanucaponaica petsutojumavetsica, jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Pëtsa patsipaebame itsajivi ata pacuene pataneme. Matapania xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia asaënë tsane tatëpaecujinae, nexata jane baja matapania patsipaebianame, jai Jesús pijajivijavabelia.
9 Quando estavam descendo do monte, Jesus mandou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse.
10 Bajarapamonae, acueyabi ponëbeje, jumecovënëta pejumaitsicueniatsi. Itsiata ëpamonae nayanijobabiaba. —Jesús jumai tsabiabi: “Tatëpaecujinae icatsia asaënë tsane,” jai tsabiabi. ¿De tsamëra pajamatabëcuene xaina bajarapalivaisi? najai tsabiabi bajarapamonae.
10 Eles obedeceram à ordem, mas discutiram entre si sobre o que queria dizer essa ressurreição.
11 Nexata Jesús pijajivi yanijoba Jesúsjavabelia. Jesús pijajivi jumaitsi: —Patajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi jumai tsabiabi: “Bajayata ponëmi ponapona, Elíaspijinë, petëpaecujinae icatsia asaë tsane. Bajaraponë copiata patsiana. Bajaraxuacujinae patsiana Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica pepo vajanacacapanepaenënexa jane baja,” jai tsabiabi? jai Jesús pijajivi Jesúsjavabelia.
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os
12 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —“Copiata Elíaspijinë patsiana. Nexata bajaraponë jamatabëcuenexanetsiana daxitajivi,” itsa jai, Juanpijinëmi jivibautisabinëmi yabara jumaitsi. Nexata baja xaniajai pacuenia judíovi pecujarubivi jumaitsi. Tsipaji baja Juanpijinë tavajënaeya jivi jamatabëcuenexanetanajetaruca. Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, athëbëvetsica Dioso nitoroba jivi tacapanepaenexa. Nexata xanë yabara tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Bejiobi tsane pinijicuenia. Apo jitsipaetsi tsane. Naitaxutojematsianatsi,” jai xanë yabara tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 Ele respondeu:
13 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia Juanpijinëmi yabara: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Elíaspijinë rabaja patajopa. Pepatsicujinae baja exanatsi daxita pacuenia jamatabëexanatsi. Nexata exanatsi pacuenia baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi bajaraponëmi yabara, jai Jesús pijajivijavabelia Juanpijinëmi yabara.
13 Eu afirmo a vocês que Elias já veio, e o maltrataram como quiseram, conforme as Escrituras dizem a respeito dele.
14 Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, petsutojumabetsia pebarëponaecujinae, icatsia barënaviatsica. Itsamonae Jesús pijajivi pepuenetsivijavabetsica, barënaviatsica. Nexata Jesús tane pijajivi jivibitsaëtoxaneto pevajënae pematatoyoronaejavatsi. Jesús tanenua judíovi pecujarubivi anaeya pejumenotsijavatsi Jesús pijajivi.
14 Quando eles chegaram perto dos outros discípulos, viram uma grande multidão em volta deles e alguns mestres da Lei discutindo com eles.
15 Nexata bajarapamonae itsa taerëcëpa Jesús, daxita jamatabëcuenebarëyaya cujinaeyeca Jesúsjavabelia pebajacobinexatsi Jesús.
15 Quando o povo viu Jesus, todos ficaram admirados e correram logo para o cumprimentarem.
16 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Detsa xua yabara panajumeanaenotame pinijicuenia? jai Jesús.
16 Jesus perguntou aos discípulos:
17 Caenë bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, mara picani taxënatonëyo, dovathi peyajavaponaponaenëyo, catocanajetarucatsije. Maponëyoje dovathi apo netonatsipaebiaexanaetsi.
17 Um homem que estava na multidão respondeu: — Mestre, eu trouxe o meu filho para o senhor, porque ele está dominado por um espírito mau e não pode falar.
18 Itsa raja dovathi vaetababiabatsi, irata xuababiabatsi. Nexata bajarajota pecuibothamu tsabiabi. Vonoquiraquirajainua tsabiabi. Daxitanëyo aperabëbaba tsatababiabireca. Picani raja nijajivijavabelia jumaitsinë: “Panetovecuacapitsapare dovathi,” janë. Itsiata bajarapamonae apo caëjëpaetsi tanetovecuacapitsapaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
18 Sempre que o espírito ataca o meu filho, joga-o no chão, e ele começa a espumar e a ranger os dentes; e ele está ficando cada vez mais fraco. Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram.
19 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavata ponaponaenajë? ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? Panetocarenamëre pejevaxinë, jai Jesús pijajivijavabelia.
19 Jesus disse:
20 Nexata tocarenatsi Jesús pejevaxinë. Dovathi itsa tanetsi Jesús, nexata icatsia bajarajota dovathi pejevaxinë tëpajoneyaexanatsi. Irata xuabatsi pejevaxinë. Nexata pejevaxinë natorenaba irata. Pethamu pitsapa pecuibuatsina.
20 Quando o levaram, o espírito viu Jesus e sacudiu com força o menino. Ele caiu e começou a rolar no chão, espumando pela boca.
21 Nexata Jesús yanijoba pejevaxinë paxajavabelia. —¿Detsa pamatacabibeje xaina petaxuxuabicujinaetsi mapacueneje? jai Jesús. Nexata pejevaxinë paxa jumaitsi: —Penacuetojavaveliacujinae cajena taxuxuabatsi.
21 Aí Jesus perguntou ao pai: O pai respondeu: — Ele está assim desde pequeno.
22 Bajayajebi picani isotojavalia dovathi netoxuababiabaliatsi. Menialia ata netoxuababiabaliatsi. Beyaxuabijitsiatsi bajarapacuenia. Xamë itsa cacaëjëpa itsacuenia ata taneyavenonaenexamë, ¡nitaxutotsoniataema! ¡Neyavenonare! jai pejevaxinë paxa Jesúsjavabelia.
22 Muitas vezes o espírito o joga no fogo e na água para matá-lo. Mas, se o senhor pode, então nos ajude. Tenha pena de nós!
23 Nexata Jesús jumaitsi pejevaxinë paxajavabelia: —Pajivi jumecovënëta Dioso peyavenonaejavanexatsi, bajarapajivi Dioso yavenonatsi daxita xua namatavenona, jai Jesús.
23 Jesus respondeu:
24 Nexata pejevaxinë paxa aëjai. Jumaitsi: —¡Jumecovënëtajë baja cajena! ¡Neyavenonare bitso orijibia tajumecovënëtsinexa! jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
24 Então o pai gritou: — Eu tenho fé! Ajude-me a ter mais fé ainda!
25 Nexata Jesús itsa tane jivibitsaëtoxaneto penacaetuataponaejava Jesúsjavaberena, nexata Jesús itaveta dovathi. Jumaitsi: —Dovathi, xamë pejevaxinë apo nenatsipaebiaexanaenë. Apo nejumetaeyaexanaenënua. Xanë caitavetatsi. Pitsapare mapapejevaxinëvecuaje. Pëtsa baja icatsia junuame matavëjëa maponëyojavaberenaje, jai Jesús dovathijavabelia.
25 Quando Jesus viu que muita gente estava se juntando ao redor dele, ordenou ao espírito mau:
26 Nexata dovathi pejevaxinë icatsia aëjaiyaexanatsi. Tëpajoneyaexanatsi. Vecuapitsapatsi jane baja. Puenetabuatatsi bepetëpaenëyo. Nexata itsamonae bajarajota jumaitsi: —Pejevaxinë rabaja tëpa, jai bajarapamonae.
26 O espírito gritou, sacudiu o menino e saiu dele, deixando-o como morto. Por isso todos diziam que ele havia morrido.
27 Nexata Jesús cobepita pejevaxinë. Cobevaetabiaya yotsina. Nexata pejevaxinë nonotabapuna.
27 Mas Jesus pegou o menino pela mão e o ajudou a ficar de pé.
28 Nexata xuacujinae Jesús boya itsa joneya, Jesús pijajivi jumaitsi: —¿Detsa xuajitsia meta paxanë apo panecaëjëpae patavecuacapitsapaenexa dovathi? jai Jesús pijajivi.
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele espírito?
29 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Mara paviria dovathije apo jitsipae pepitsapaejavaje. Matapania panexaejava apo paxaemë tsipae panevajëtsinexa asaëyata Diosojavabelia panecapitsapaenexa dovathi, pitsapaejitsipa, jai Jesús pijajivijavabelia.
29 Jesus respondeu:
30 Jesús pejevaxinë dovathi pevecuacapitsapaecujinae, Jesús baja, pijajivi yajava, pona. Nexata Jesús, pijajivi yajava, najetaruca Galilea nacuajava. Jesús jitsipa pijajivi pebarënajetarucaenexa bajaraxuayo itsajivi ata yapëtaenejevatsi.
30 Jesus e os discípulos saíram daquele lugar e continuaram atravessando a Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde ele estava
31 Tsipaji Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaebapona pijajivijavabelia. Jumai tsaponae Jesús pijajivijavabelia mapacueniaje: —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia. Bajarapamonae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai tsaponae Jesús pijajivijavabelia.
31 porque estava ensinando os discípulos. Ele lhes dizia:
32 Itsiata pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajarapamonae ajumeura Jesúsjavabelia peyanijobinexa bajarapalivaisi yabara.
32 Eles não entendiam o que Jesus dizia, mas tinham medo de perguntar.
33 Jesús pijajivi barëpata Capernaum tomarata. Jesús pijajivi pebarëpatsicujinae, boyalia itsa barëjoneya Jesús, yanijoba pijajivijavabelia. —¿Detsa pitsicuene yabara namutua bitso panajumenotanajetarubename? jai Jesús.
33 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum. Quando já estavam em casa, Jesus perguntou aos doze discípulos:
34 Nexata Jesús pijajivi moya. Tsipaji Jesús pijajivi namutua najumaitsi tsanajetarubenae: —¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso? najai tsanajetarubenae Jesús pijajivi.
34 Mas eles ficaram calados porque no caminho tinham discutido sobre qual deles era o mais importante.
35 Nexata Jesús eca. Junata pijajivi, doce ponëbeje. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Pajivi jitsipa ayaijamatabëcuenejivi penaexanaenexa daxitajivi matatoxenetsia, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi natae peyavenonaenexa daxitajivi, jai Jesús pijajivijavabelia.
35 Jesus sentou-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Bajaraxuacujinae Jesús cobepita pejevaxinëyo. Pijajivi pitabarata nuteta. Bajaraxuacujinae Jesús isapita. Jumaitsi pijajivijavabelia:
36 Aí segurou uma criança e a pôs no meio deles. E, abraçando-a, disse aos discípulos:
37 —Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsipejevaxinëyo ataje, xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapita, ëxanë apo necopiapitsi. Ponë nitoroba, neyajavacopiapita, jai Jesús pijajivijavabelia.
37 — Aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará também me recebendo. E quem me receber não recebe somente a mim, mas também aquele que me enviou.
38 Jesús pijajivitonë, Juan, jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, pataniji itsanë nevënëta dovathi jivivecua pecapitsapaejava. Itsiata bajaraponë apo paxanëyajuvënënë. Nexata paitavetajë bajaraponë dovathi jivivecua pecapitsapaponaejava, jai Juan.
38 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
39 Nexata Jesús jumaitsi Juanjavabelia: —Pëtsa paitavetame bajaraponë. Tsipaji raja pajivi pinijicuene pexanaejava exana tavënëta, bajaraxuacujinae acuenebi bajarapajivi tanebaranatsipaebinexa pibisiacuenia.
39 Jesus respondeu:
40 Tsipaji raja pajivi pibisiacuene apo najamatabëxainae vaxaitsijavaberena, bajarapajivi nacajamatabëcueneyavenona. Bajarapajivi bevaxaitsijamatabëcuenejivi.
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi tsiquirijavayo ata mera pacarajutsiana paneapaenexa patajajivixaemë, bajarapajivi pepacuene Dioso matamotsianatsi mera papecarajutsimatamo, jai Jesús Juanjavabelia.
41 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem der um copo de água a vocês, porque vocês são de Cristo, com toda a certeza receberá a sua recompensa.
42 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pajivi pibisiacuene exanaeyaexanaejitsipa mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsiyajuvënëjiviyo, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsipa. Nexata Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata pajivi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa tanejumecovënëtsivijavabelia, abaxë pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bajarapajivi bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapajivi bexuarecatsi bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana tanejumecovënëtsiviyajuvënëvi.
42 Jesus continuou:
43 Bajaraxuata panecobeta pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Itsiata xanepana panejonenexa cobemataxucaeya apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae panejonenexa infiernojavabelia anijacobebeje yajava, itsajota isotocotia apo itaxupae caeto ata.
43 Se uma das suas mãos faz com que você peque, corte-a fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com uma só mão do que ter as duas e ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga.
44 Bajarajota apo tëpae oro, jivivixaevi. Isotocotia ata apo itaxupae caeto ata.
44 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
45 Itsa panetaxuta ata pibisiacuene paexaname, panataxucaucure. Itsiata xanepana panejonenexa taxumataxucaeya apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji apo xanepanae tsipae panejonenexa infiernojavabelia anijataxubeje yajava.
45 Se um dos seus pés faz com que você peque, corte-o fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna aleijado do que ter os dois pés e ser jogado no inferno.
46 Bajarajota apo tëpae oro, jivivixaevi. Isotocotia ata apo itaxupae caeto ata.
46 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
47 Paneitaxutota ata panetaejava yabara pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Itsiata xanepana panejonenexa pacaeitaxutojivimë apo pevereverecaenacuajavabelia, Dioso pijanacuayabelia. Biji rabiji apo xanepanae tsipae panejonenexa anijaitaxutobeje yajava infiernojavabelia.
47 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o! Pois é melhor você entrar no
48 Bajarajota apo tëpae oro, jivivixaevi. Isotocotia ata apo itaxupae caeto ata.
48 Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.
49 Dajubinë jivi itsa beyaxuaba Diosojavabelia ofrendacuenia pevi perajutsinexa, viexaba yajota pevixanepanaenexa. Bajara pijinia pacuenia pejamatabëcuenexanepanaenexa, daxita Dioso pijajivi ata jamatabëcueneëjëbianatsi mapanacuataje.
49 — Pois todas as pessoas serão
50 Yajo raja xanepana. Itsiata yajo pexaicaejavami itsa ajibi tsipae, apo xanepanae tsipae itsacuenejavayonexa ata. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata pajamatabëcueneitsimë tsipae Diosojavabelia, itsa apo pavecuapanepaemë tsipae papecajamatabëcuene ëjëtaponaejava. Nexata pajamatabëcuenesaëmëre panejamatabëcuenexanepanaenexa Diosojavabelia. Pajinavanapare xaniavaetsia itsamonaejavabelia ata, jai Jesús pijajivijavabelia itsajivi ata Jesús pijajivi pibisiacuene pexanaeyaexanaeyaniva.
50 O sal é uma coisa útil; mas, se perder o gosto, como é que vocês poderão lhe dar gosto de novo? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.