Marcos 7

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Daxita judíovi catsiteca pijasalinaivimi pijacuene. Judíoviyajuvënëvi, pamonae fariseovi naexana, bajarapamonae bitso catsiteca pijasalinaivimi pijacuene daxita judíovi matatoxenetsia. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: —Itsa catsitecajë tajasalinaivimi pijacuene, nexata Dioso aneconijibia netaena, jamatabëjai tsabiabi. Nexata bajarapamonae pijasalinaicuenia anijatonë xaniavaetsia itsa apo napënanacobequiatsi, pexaejava apo xaeyabiabi. Itsajota pexaejavacuene canajetabiaba, bajaraverena itsa naviaba pecomuacaecujinae, bajarapamonae pijasalinaicuenia xaniavaetsia itsa apo napënanacobequiatsi, pexaejava apo xaeyabiabi. Bajarapamonae pematatsënëa navitsia itsacujiruxi ata, pijasalinaivimi pijacujiru, catsiteca. Bajarapamonae tazaxi, mera peyajebinëanë ata, pecasetsinëanë ata, camanë ata, pijasalinaivimi pijacuenia xaniavaetsia quiatabiaba. Nexata judíovi pecujarubivi Jerusalén tomaraverena pata. Nexata judíovi pecujarubivi, fariseovi yajava, cujibarenatsi Jesús. Nexata bajarapamonae tane Jesús pijajivi judíovi pijasalinaicuenia anijatonë napënanacobequiatsinejeva penabanijava. Bajaraxuata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, nijajivi naneconita Diosojavabelia.
1 Certo dia, alguns fariseus e mestres da lei chegaram de Jerusalém para ver Jesus.
2 — ausente —
2 Observaram que alguns de seus discípulos comiam sua refeição com as mãos impuras, ou seja, sem lavá-las.
3 — ausente —
3 (Pois todos os judeus, sobretudo os fariseus, não comem sem antes lavar cuidadosamente as mãos, como exige a tradição dos líderes religiosos.
4 — ausente —
4 Quando chegam do mercado, não comem coisa alguma sem antes mergulhar as mãos em água. Essa é apenas uma das muitas tradições às quais se apegam, como a lavagem de copos, jarras e panelas. )
5 Tsipaji nijajivi apo jumecovënëtsiajinavanapae vajasalinaivi pijacuene. Nijajivi itsa xane pexaejava, anijatonë napëna apo nacobequiatabiabi, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
5 Então os fariseus e mestres da lei lhe perguntaram: “Por que seus discípulos não seguem a tradição dos líderes religiosos? Eles comem sem antes realizar a cerimônia de lavar as mãos!”.
6 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! Diosojumelivaisipaebinëmi profeta Isaíaspijinë baja cajena bajayata tajëvelia xaniavaetsia pacavajunupaeba. Bajayata Dioso tajëvelia pejumaitsijava paxamë yabara profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:
6 Jesus respondeu: “Hipócritas! Isaías tinha razão quando profetizou a seu respeito, pois escreveu: ‘Este povo me honra com os lábios, mas o coração está longe de mim.
7 jai tajëvelia Dioso pejumaitsijava paxamë yabara Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
7 Sua adoração é uma farsa, pois ensinam doutrinas humanas como se fossem mandamentos de Deus’.
8 Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: —Paxamë Dioso papecaitorobicuenia apo paexanaemë. Caranata ëvajasalinaivi pijacuene pacatsitecame. Nexata vajasalinaivi pijacuenia xaniavaetsia paquiatabiabame mera peyajebinëanë. Xaniavaetsia paquiatabiabame tazaxi ata. Pematatsënëa navitsia itsacujiru ata pacatsitecame.
8 Vocês desprezam a lei de Deus e a substituem por sua própria tradição”.
9 Apo pajumecovënëtsimë Dioso pitorobilivaisi vajasalinaivi pijacuene panecatsitecaenexa. Apo pajumecovënëtsi atamë Dioso pitorobilivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Pexaniacuene raja exanajë,” pajamatabëjamë tsabiabi.
9 Disse ainda: “Vocês se esquivam com habilidade da lei de Deus para se apegar à sua própria tradição.
10 Bajayata Dioso najumecopata Moiséspijinëta. Bajarapalivaisi jumaitsi: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema. Pajivi pibisiacuenia bijatane paxa, pena ata, bajarapajivi pabeyaxuare,” jai Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi.
10 Por exemplo, Moisés deu esta lei: ‘Honre seu pai e sua mãe’ e ‘Quem insultar seu pai ou sua mãe será executado’.
11 Itsiata baitsi jane paxamë jivi pamuxubijiapenetabiabame peyaiyataeyaniva paxajivi, penajivi ata. Paxamë pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Axa, ena ata, itsa cavajëta neyavenonaenexa, nexata itsa apo jitsipaemë neyavenonaejava, jumaitsimë tsane mapacueniaje: ‘Daxita xua pacarajutsipatsibeje picani patacayavenonaenexabeje, daxita bajaraxua tsipaebajë baja tarajutsinexa Diosojavabelia. Nexata baja acuenebi patacarajutsinexabeje,’ jamë tsane neyavenonaeyaniva,” pajamë tsabiabi jivijavabelia.
11 Vocês, porém, ensinam que alguém pode dizer a seus pais: ‘Não posso ajudá-los. Jurei entregar como oferta a Deus aquilo que eu teria dado a vocês’.
12 — ausente —
12 Com isso, desobrigam as pessoas de cuidarem dos pais,
13 Nexata caranata Dioso pejumaitsijume: “Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” pejaijume, paxamë jivi pacopabiaexanaponame. Tsipaji paxamë patsipaebaponame saicaya vajasalinaivimi pijalivaisi. Itsalivaisianë ata pematatsënëa saicayacuenia patsipaebaponame Dioso pitorobilivaisivecua, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.
13 anulando a palavra de Deus a fim de transmitir sua própria tradição. E esse é apenas um exemplo entre muitos outros”.
14 Nexata icatsia Jesús junata jivi. Jumaitsi jivijavabelia: —Daxita paxamë panenamuxunaevere xaniavaetsia patanejumeyapëtaenexamë.
14 Jesus chamou a multidão para perto de si e disse: “Ouçam, todos vocês, e procurem entender.
15 Xua jivi pecuibota xane, pexaevajënae napëna anijatonë apo nacobequiatsi ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Apo vënananeconitsi Diosojavabelia. Baitsi rajane xua jivi najamatabëxaina pejamatabëëthëtovetsina, xua ata pibisiacuenia cuaicuaijai, bajara baitsi jane xua jivi bajamatabëcuenebijianatsi.
15 Não é o que entra no corpo que os contamina; vocês se contaminam com o que sai do coração.
16 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús.
16 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça com atenção!”.
17 Itsa baja Jesús jivivecua natixita, boya joneya. Nexata boyalia pijajivi yanijobatsi bajarapalivaisi.
17 Então Jesus entrou numa casa para se afastar da multidão, e seus discípulos lhe perguntaram o que ele queria dizer com a parábola que havia acabado de contar.
18 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Paxamë ata tsarovia abaxë apo panejumeyapëtaemë? Daxitacuene raja pexaejava jivi xae ata, apo jamatabëcuenebijianaetsi. Diosojavabelia apo vënananeconitsi.
18 “Vocês também ainda não entendem?”, perguntou. “Não percebem que a comida que entra no corpo não pode contaminá-los?
19 Tsipaji raja jivi pexaejava apo tsijamatabëëthëjonetsi. Saya pënëareca joneca. Bajaraxuacujinae icatsia vecuapitsapatsi, jai Jesús. Bajarapacuenia Jesús jumaitsi Jesús pijajivi peyapëtaeyaexanaenexa pacuenia daxitacuene jivi pexaejava xae ata, apo pibisiacuene.
19 O alimento não vai para o coração, mas apenas passa pelo estômago e vai parar no esgoto.” (Ao dizer isso, declarou que todo tipo de comida é aceitável.)
20 Icatsia Jesús jumaitsi: —Baitsi rajane jivi pejamatabëëthëtojavavetsina, papibisiajamatabëcuene pitsapa, bajara baitsi jane xua jivi jamatabëcuenebijianatsi.
20 Em seguida, acrescentou: “Aquilo que vem de dentro é que os contamina.
21 Tsipaji rabaja jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa pibisiacuene penajamatabëxainaenexa. Pitsapa pebi pijava pevecuanamatayajitsi jamatabëcuenenexa. Pitsapa petiriavijavabelia pebi penaperabëquenetsiatae jamatabëcuenenexa. Pitsapa jivitonë pebeyaxuabijamatabëcuenenexa.
21 Pois, de dentro, do coração da pessoa, vêm maus pensamentos, imoralidade sexual, roubo, homicídio,
22 Pitsapa penacobetoxotsijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pecobecovë penaxainaeyabijamatabëcuenenexa. Pitsapa piacujirubejejamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonaejavabelia peyamaxëitojorobijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsamonae pexainaecuene pecobecaëbijamatabëcuenenexa. Pitsapa itsajivi pibisiacuenia pebaracuaicuaijai jamatabëcuenenexa. Pitsapa ayaijamatabëcuenejivi penataejamatabëcuenenexa. Pitsapa saya jema peponaponaejamatabëcuenenexa.
22 adultério, cobiça, perversidade, engano, paixões carnais, inveja, calúnias, orgulho e insensatez.
23 Daxita bajarapajamatabëcuene jivi pejamatabëëthëtojavavetsina pitsapa. Nexata bajarapacuene jivi jamatabëcuenebijianatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
23 Todas essas coisas desprezíveis vêm de dentro; são elas que os contaminam”.
24 Jesús baja Genesaret nacuavecua pona. Naropota itsanacuayabelia, itsabelia eca anijatomarabeje, Tiro tomarabeje Sidón tomarabeje. Nexata Jesús bajarapanacuatalia bota patajopa. Muetsia picani Jesús patsijitsia. Itsiata acuenebi muetsia pepatsijava.
24 Então Jesus deixou a Galileia e se dirigiu para o norte, para a região de Tiro. Não queria que ninguém soubesse onde ele estava hospedado, mas não foi possível manter segredo.
25 Nexata bepijia petiriva vënëlivaisitaetabatsi Jesús pepatsijava. Nexata petiriva pata Jesúsjavaberena. Nexata bajarapova yaiyataeya Jesús pitabarata pematabacabëta nucajunua. Bajarapova pexënatoyo dovathi yajavaponapona.
25 De imediato, uma mulher que tinha ouvido falar dele veio e caiu a seus pés. A filha dela estava possuída por um espírito impuro,
26 Bajarapova sirofeniciaviriava, apo judíova. Nexata Jesúsjavabelia jumaitsi: —Pexaniacuene bitso netoexanare. Taxënatovayo netovecuacapitsapare dovathi, jai bajarapova.
26 e ela implorou que ele expulsasse o demônio que estava na menina. Sendo ela grega, nascida na região da Fenícia, na Síria,
27 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Copiaya abaxë veyavenonajë tajanacuapijivi, judíovi. Tsipaji apo xanepanae xamë itsanacuapijivamë copiaya tacayavenonaenexa. Xamë copiaya itsa cayavenonaejitsipatsi, nexata pacuenia pejevaxi pexaejavaminexa yacajërëtsipajë tarajutsinexa avirixijavabelia, bajara itsinë tsipae, jai Jesús bajarapovajavabelia.
27 Jesus lhe disse: “Primeiro devem-se alimentar os filhos. Não é certo tirar comida das crianças e jogá-la aos cachorros”.
28 Itsiata baitsi jane bajarapova ajumesaë tsaponae. Icatsia jumaitsi Jesúsjavabelia: —Xaniajamë rabaja picani. Itsiata neyavenonare. Tsipaji avirixi ata mesa bëxëpanata itsa nubena, nexata pejevaxi pexaepanpërë itsa othopareca mesa bëxëpanareca, banaxane avirixi ata. Bajara pijinia pacuenia itsiata itsanacuapijiva atanë, neyavenonare, jai bajarapova Jesúsjavabelia.
28 “Senhor, é verdade”, disse a mulher. “No entanto, até os cachorros, debaixo da mesa, comem as migalhas dos pratos dos filhos.”
29 Nexata icatsia Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Xaniavaetsia nejumecanaviatame. Naviare baja nijaboyabelia. Dovathi rabaja catovecuapitsapatsi nexënatovayo, jai Jesús.
29 “Boa resposta!”, disse Jesus. “Vá para casa, pois o demônio já deixou sua filha.”
30 Itsa baja bajarapova pijaboyabelia pata, pexënatovayo taeyabuata jamatejema baja pebocaejava camata. Nexata yapëtane pexënatovayo baja petovecuapitsapaejavatsi dovathi.
30 E, quando ela chegou à sua casa, sua filha estava deitada na cama, e o demônio a havia deixado.
31 Jesús baja naropota Tiro nacuavecua. Najetaruca Sidón nacuajava. Bajaraxuacujinae najetaruca Decápolis nacuajava. Bajaraxuacujinae patajopa Galilea pucaxanetojavabelia.
31 Jesus saiu de Tiro e subiu para Sidom antes de voltar ao mar da Galileia e à região das Dez Cidades.
32 Bajarajota jivi tocapatatsi siyanë, bitso apo pejumetaenë, piajumecëcënë. Nexata bajarapamonae jumaitsitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, pexaniacuene panetoexanare. Panetojayare maponëje pejumetaenexa, pecuaicuaijainexanua, jai bajarapamonae.
32 Algumas pessoas lhe trouxeram um homem surdo e com dificuldade de fala, e lhe pediram que pusesse as mãos sobre ele e o curasse.
33 Nexata Jesús jivivecua bajaraponë barëpona pesaicaeyojavabelia. Nexata Jesús pecobesitota namataenetsia muxuvojobëta. Bajaraxuacujinae nacobesioniata. Ebarëtojayata.
33 Jesus o afastou da multidão para ficar a sós com ele. Pôs os dedos nos ouvidos do homem e, em seguida, cuspiu nos dedos e tocou a língua dele.
34 Nexata Jesús athëbëa benaëcotsia. Jesús athëbë venajumalixuabica. Nexata Jesús pijajumeta jumaitsi bajaraponëjavabelia: —¡Efata! jai. “Efata,” pejaijume Jesús pijajumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “¡Muxuvojorucaremelia!” pejaijume.
34 Olhando para o céu, suspirou e disse: “ Efatá! ”, que significa “Abra-se!”.
35 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bajaraponë muxuvojorucalia baja. Jumetane jane baja. Peebarëto ata jane baja xanepana. Natsipaeba baja xaniavaetsia.
35 No mesmo instante, o homem passou a ouvir perfeitamente; sua língua ficou livre, e ele começou a falar com clareza.
36 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponë petocapatsivitsijavabelia: —Pëtsa papaebame itsamonaejavabelia pacuene exanajë maponëjavabeliaje, jai picani Jesús asaëyata. Itsiata bajarapamonae jumeitavetsi atatsi, bitso tsipaebapona jivijavabelia.
36 Jesus ordenou à multidão que não contasse a ninguém, mas, quanto mais ele os proibia, mais divulgavam o que havia acontecido.
37 Nexata pamonae jumetane bajarapalivaisi, pinijicuenia jamatabëcuenenabenajaca. Bajarapamonae jumaitsi: —Bajaraponë, Jesús, daxitacuenevitane pexainaevi ata xaniavaetapona. Siyavi ata, bitso apo pejumetaevimi ata, jumetaeyaexanapona. Apo pecaëjëpaevitsi ata pecuaicuaijaijava, cuaicuaijaiyaexanapona xaniavaetsia, jai bajarapamonae Jesús yabara.
37 Estavam muito admirados e diziam repetidamente: “Tudo que ele faz é maravilhoso! Ele até faz o surdo ouvir e o mudo falar!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.