Marcos 10
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT
1 Jesús baja pona Capernaum tomaravecua. Pona Judea nacuayabelia. Bajaraxuacujinae Jordánmene itsapanabelia, paira, Jesús pona. Bajarajotalia icatsia jivibitsaëtoxaneto pata Jesúsjavaberena. Nexata icatsia Jesús livaisi tsipaeba bajarapamonae. Tsipaji baja cajena Jesús livaisi petsipaebanajetarucaenë.
1 Então Jesus deixou Cafarnaum e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão. Mais uma vez, multidões se juntaram ao seu redor e, como de costume, ele as ensinava.
2 Nexata fariseovi Jesús cujibarenatsi petsipaebilivaisi yabara jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobinexatsi. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, neconitsijitsiatsi. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Xanepana tsaja penacojiobinë pijava pexuabinexa? jai.
2 Alguns fariseus vieram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha com a seguinte pergunta: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher?”.
3 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: —¿Detsa pacuenia bajayata Moiséspijinë pacaitoroba panijavajivi panexuabiyaniva? jai Jesús.
3 Jesus respondeu: “O que Moisés disse na lei a respeito do divórcio?”.
4 Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Moiséspijinë tocopata, ponë pijava jamatabëxuaba, pexuabinexa. Itsiata baitsi jane Moiséspijinë tocopata, ponë pijava xuabijitsia, copiaya petoyaquinaenexa cuyalatobaxuto pijavajavabelia. Nexata ponë pijava xuabijitsia, copiaya pijava toyaquinabiaba pitavetsilivaisi pexuabinexa jane baja pijava. Bajarapacuenia pexanaenexa, ponë pijava jamatabëxuaba, Moiséspijinë tocopata, jai fariseovi Jesúsjavabelia.
4 “Ele o permitiu”, responderam os fariseus. “Disse que um homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora.”
5 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Moiséspijinë raja bajarapacuenia pacatocopata paneajamatabëcuenelivaisitajaxae.
5 Jesus, porém, disse: “Moisés escreveu esse mandamento porque vocês têm o coração duro,
6 Pamatacabi Dioso taxuxuaba nacua pexanaejava, bajarapamatacabita Dioso exana pebi, pijava yajava.
6 mas ‘Deus os fez homem e mulher’ desde o princípio da criação.
7 Bajaraxuata pebi itsa nacojioba pijavajavabelia, banatsata paxavecua, pena atavecua.
7 ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher,
8 Nexata Dioso tane anijajivimibeje becaejivi. Nexata Dioso apo tae beanijajivibeje. Becaejivi saya tane Dioso.
8 e os dois se tornam um só’. Uma vez que já não são dois, mas um só,
9 Bajaraxuata itsanë ata apo bexuabi pijava. Tsipaji Dioso pejamatabëcueneta napitsiaexanatsibeje, jai Jesús fariseovijavabelia.
9 que ninguém separe o que Deus uniu”.
10 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi pijaepato itsa barënacopata bota, nexata Jesús pijajivi yanijobatsi bajarapacuene yabara.
10 Mais tarde, quando Jesus estava em casa com seus discípulos, eles tocaram no assunto outra vez.
11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Ponë pijava pexuabicujinae, itsava icatsia itsa pita, bajaraponë pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji itsava jaita pepo pijavavecua. Dioso cajena abaxë bajaraponë pexuabiva pepo pijavacuenia totanetsi.
11 Jesus respondeu: “Quem se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério contra ela.
12 Bajara pijinia itsi petiriva ata pamona pevecuanaviatsicujinae, itsanë icatsia itsa pitatsi. Bajarapova pibisiacuene exana pevitota. Nexata naneconita Diosojavabelia. Tsipaji itsanë jaita pepo pamonavecua, ponë abaxë Dioso totanetsi pamonacuenia, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 E, se a mulher se divorcia do marido e se casa com outro homem, comete adultério”.
13 Jesúsjavaberena itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pejayataponaenexa pecobeta. Nexata Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia: —Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavaberena, jai.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Nexata Jesús itsa tane bajarapacuenia pijajivi pejumaitsijava, Jesús jamatabëcueneanaepanaxuareca. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva, xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi.
14 Ao ver isso, Jesus ficou indignado com os discípulos e disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino de Deus pertence aos que são como elas.
15 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapitsipejevaxijivixije itsa jumecovënëta palivaisi tsipaebatsi, bajumecovënëta xaniavaetsia jumeaebinejeva. Bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva, xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
15 Eu lhes digo a verdade: quem não receber o reino de Deus como uma criança de modo algum entrará nele”.
16 Nexata Jesús isapitapona pejevaxijivixi, caejiviyo canacujitsia. Pecobeta jayatapona. Jesús pejevaxijivixijavabelia jumai tsaponae: —Dioso xaniavaetsia caevetsiana, jai tsaponae.
16 Então tomou as crianças nos braços, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
17 Pabota Jesús pejevaxijivixi isapitapona, bajarapabovecua itsajavabelia baja icatsia Jesús ponaejitsia. Nexata baja Jesús itsa naropotsijitsia, pevëjëato cujinaerucarena Jesúsjavaberena. Jesús pitabarata pematabacabëta nucajunua. Jumaitsi pevëjëato Jesúsjavabelia: —Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë. ¿Detsa pitsicuene bexanajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato.
17 Quando Jesus saía para Jerusalém, um homem veio correndo em sua direção, ajoelhou-se diante dele e perguntou: “Bom mestre, que devo fazer para herdar a vida eterna?”.
18 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: —¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë.
18 “Por que você me chama de bom?”, perguntou Jesus. “Apenas Deus é verdadeiramente bom.
19 Xamë baja yapëtaneme pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa. Jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsava nijavavecua. Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. Pëtsa yamaxëitojorobiaya vecuapitame itsajivi pexainaejava. Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” jai Dioso pejumelivaisita. Xamë baja yapëtaneme bajarapalivaisi, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
19 Você conhece os mandamentos: ‘Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho. Não engane ninguém. Honre seu pai e sua mãe’.”
20 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: —Petuxanenë, daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë pejevaxinëjavaveliacujinaenë, jai pevëjëato.
20 O homem respondeu: “Mestre, tenho obedecido a todos esses mandamentos desde a juventude”.
21 Nexata Jesús asivaya tane pevëjëato. Jumaitsi: —Caejava raja catosaica nexanaenexa. Ponare necanajetsinexa daxita nexainaecuenemi. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaecuene Dioso pijanacuatatsia. Nexata najamatabëcueneverere, cabejiobiaexanae ata, cabeyaxuabijitsia atanua tajumelivaisi yabara, niajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaename, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
21 Com amor, Jesus olhou para o homem e disse: “Ainda há uma coisa que você não fez. Vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Nexata pevëjëato itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, najamatabëxainaeya baja vecuapona Jesús. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba.
22 Ao ouvir isso, o homem ficou desapontado e foi embora triste, pois tinha muitos bens.
23 Nexata pevëjëato pecovëta Jesús pijajivi matatoyorotsia naëcota. Jumaitsi: —¡Pamonae bitso daxitacuene pexainaevi, tsiayapëbejetsi penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia! jai Jesús pijajivijavabelia.
23 Jesus olhou ao redor e disse a seus discípulos: “Como é difícil os ricos entrarem no reino de Deus!”.
24 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcuenenabenajaca itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Tajamonae, pamonae bitso ëpexainaejavanexa najamatabëxaina, bajarapamonae bitso tsiayapëbejetsi tsane pejonenexa taxa Dioso pijanacuayabetsia.
24 Os discípulos se admiraram de suas palavras. Mas Jesus disse outra vez: “Filhos, entrar no reino de Deus é muito difícil.
25 Pacuenia camello ayainëxae, acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia. Tsipaji najamatabëxaina bitso ayaijava pexainaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
25 É mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
26 Jesús pijajivi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia bitso pexainaevi ata itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai.
26 Perplexos, os discípulos perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
27 Nexata Jesús asaëya naëcota pijajivijavabelia. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Jivi raja apo caëjëpaetsi pijacuata penacapanepaenexa Diosojavabelia. Caenë Dioso caëjëpatsi jivi pecapanepaenexa. Dioso raja caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
27 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas não para Deus. Para Deus, tudo é possível”.
28 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi, jai Pedro.
28 Então Pedro começou a falar: “Deixamos tudo para segui-lo”.
29 Nexata Jesús jumaitsi: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi xanë tajamatabëcueneta, jivi tacapanepaelivaisitanexa pejamatabëcuenetanua, pueneta pijabomi, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, paxa ata, pena ata, pijava ata, pexi ata, pijapabianë ata, nexata bajarapajivi bitso ayaijava Dioso rajutsianatsi pepuenetsijavanëmi matatoxenetsia.
29 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que todos que deixaram casa, irmãos, irmãs, mãe, pai, filhos ou propriedades por minha causa e por causa das boas-novas
30 Caejavayomijamatabëcuene tsaponae, rajutsianatsi mapanacuataje cien xuabeje tsaponae pevajënaeyabelia. Bajarapajivi icatsia xainaena bonë, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, pena ata, pexi ata, pabianë ata. Itsiata bajarapajivi itoya tsanetsi mapanacuapijivije. Bejiobiaexanabiabianatsinua. Itsiata baitsi jane bexëajavabelia xainaena matacabi apo pevereverecaejava.
30 receberão em troca, neste mundo, cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e propriedades, com perseguição, e, no mundo futuro, terão a vida eterna.
31 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonae Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
31 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros”.
32 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca namutua. Pona Jerusalén tomarabelia. Jesús pijajivi, pepënaponaevitsi, jamatabëcuenenabenajaca. Tsipaji Jesús apo junavi bajarabelia peponaejava, yapëtae ata, pacuenia exanaejitsiatsi Jerusalén tomarata. Nexata Jesús icatsia junata pijajivi, doce ponëbeje, pesaicaeyojavabelia. Navajunupaeba tajëvelia pacuenia exanaejitsiatsi Jerusalén tomarata.
32 Por esse tempo, subiam para Jerusalém, e Jesus ia à frente. Os discípulos estavam muito admirados, e o povo que os seguia tinha grande temor. Jesus chamou os Doze à parte e, mais uma vez, começou a descrever tudo que estava prestes a lhe acontecer.
33 Jumaitsi Jesús tajëvelia pijajivijavabelia: —Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajarajotalia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, pecobeyabelia necanajetsiana tanevaetabinexa. Nexata xanë neneconitsiana tanebeyaxuabinexa. Bajaraxuacujinae icatsia necanajetsiana itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia.
33 “Ouçam”, disse ele. “Estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte e o entregarão aos gentios.
34 Bajarapamonae necanecaponaena. Nesuabiana. Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana jane baja. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai tajëvelia pijajivijavabelia Jesús penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.
34 Zombarão dele, cuspirão nele, o açoitarão e o matarão, mas depois de três dias ele ressuscitará.”
35 Zebedeo pexënatobeje, Santiagobeje Juanbeje, imoxoyoliabeje Jesús. Jumaitsibeje Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, pacuenia pacavajëtsijitsiatsibeje, bajarapacuenia pajitsipajëbeje patanetoexanaenexamëbeje, jaibeje Santiagobeje Juanbeje Jesúsjavabelia.
35 Então Tiago e João, filhos de Zebedeu, vieram e falaram com ele: “Mestre, queremos que nos faça um favor”.
36 Nexata Jesús jumaitsi: —¿Detsa pitsicuene pajitsipamebeje patacatoexanaenexabeje? jai.
36 “Que favor é esse?”, perguntou ele.
37 Nexata Santiagobeje Juanbeje jumaitsibeje: —Pamatacabi daxitacuene evetsianame, panetocopatsianamebeje patanaecaenexabeje nemuxuneneta vajanajuaevetsinexa. Itsanë naecaena necujuanenia. Itsanë naecaena netsavenonenia, jaibeje.
37 Eles responderam: “Quando o senhor se sentar em seu trono glorioso, queremos nos sentar em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
38 Nexata Jesús jumaitsi: —Paxamëbeje apo payapëtaemëbeje xua panevajëtamebeje. ¿Pacacaëjëpabeje tsaja panenacaevetsinexabeje papecabejiobiaexanaenexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebejiobiaexanaenexa? ¿Pacacaëjëpabeje tsaja panenacaevetsinexabeje papecabeyaxuabinexabeje pacuenia xanë nacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa? jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.
38 Jesus lhes disse: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que beberei? São capazes de ser batizados com o batismo com que serei batizado?”.
39 Nexata Santiagobeje Juanbeje jumaitsibeje: —Jãjã, panecaëjëpabeje cajena, jaibeje. Nexata icatsia Jesús jumaitsi Santiagobeje Juanbejejavabelia: —Paxamëbeje pacabejiobiaexanaenabeje pacuenia xanë nebejiobiaexanaena. Pacabeyaxuabianabejenua pacuenia xanë nebeyaxuabiana.
39 “Somos!”, responderam eles. Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice e serão batizados com o meu batismo.
40 Itsiata baitsi jane xua panevajëtamebeje panenaecaenexabeje, itsanë tacujuanenia, itsanë tatsavenonenia, bajaraxua Dioso apo netocopatsi patacatocopatsinexabeje. Tsipaji raja taxa Dioso ëpitapetsivinexa abaxë bajaraxua toxaniavaeta, jai Jesús Santiagobeje Juanbejejavabelia.
40 Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Esses lugares serão daqueles para quem eles foram preparados”.
41 Diez ponëbeje, Jesús pijajivi, itsa vënëtane pepëya bajaraxua Santiagobeje Juanbeje Jesúsjavabelia pevajëcaejavabeje, nexata bajarapamonae jamatabëcuenebaraanaepana Santiagobeje Juanbejejavabelia.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram o que Tiago e João haviam pedido, ficaram indignados.
42 Nexata Jesús daxita pijajivi junata. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Payapëtaneme rabaja pacuenia nacuaevetsivi exana. Eveta caenacua canacujitsia. Nexata nacuaevetsivi pijajivicuenia eveta pamonae jinavanapa pevetsinacuanëjava. Nexata bajarapanacuanë pevetsivi ayaijamatabëcuenevi nataeyabiaba. Xua jamatabëitoroba pevetsinacuanëjava pejinavanapaevi petoexanaenexatsi, ajumesaëya itorobabiaba petoexanaenexatsi.
42 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os que são considerados líderes neste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
43 Pëtsa paxamë bajarapamonae cuenejëpaeya bajarapacuenia paexaname itsamonaejavabelia. Biji rajane ponë paxamëyajuvënënë jitsipa ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxita paxamëvecua, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba.
43 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
44 Ponë paxamëyajuvënënë jitsipa penaexanaenexa papecanamatacaitorobinënexa, bajaraponë daxita paxamë bepanijajivitonëcuenia bepacayavenonabiaba.
44 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo de todos.
45 Tsipaji rabaja xanë ata, Daxitajivi Pematapijinë atanë, apo patajopaenë jivi taneyavenonaenexa. Biji rajane xanë patajopajë tayavenonaenexa daxitajivi. Patajopajë tasivatëpaenexa jivi ayaibitsaëtoxaneto pibisiacuene pexanaeneconimi taneconimatamotsinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
45 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
46 Jesús, pijajivi yajava, pata Jericó tomarabelia. Jesús icatsia, pijajivi yajava, itsamonaenua ayaibitsaëtoxaneto yajava, pitsapa Jericó tomaravecua. Nexata Bartimeovënënë, Timeo pexënato, eca namuto muxuneneta. Bartimeo, bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë. Jivijavabelia amoneya palata pevajëcabiabinë.
46 Então chegaram a Jericó. Quando Jesus e seus discípulos saíam da cidade, uma grande multidão os seguiu. Um mendigo cego chamado Bartimeu, filho de Timeu, estava sentado à beira do caminho.
47 Nexata Bartimeo itsa jumetane Nazaret tomarapijinë Jesús imoxoyo penajetarucaejava, vavajai tsecae. —¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae Bartimeo.
47 Quando Bartimeu soube que Jesus de Nazaré estava perto, começou a gritar: “Jesus, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
48 Nexata picani itsamonae jumeitavetatsi Bartimeo pemoyanexa. Itsiata bitsoyo orijibia vavajai tsecae. —¡Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae Jesúsjavabelia.
48 Muitos lhe diziam aos brados: “Cale-se!”. Ele, porém, gritava ainda mais alto: “Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
49 Nexata Jesús muxunanucojopa. Jumaitsi jivijavabelia: —Pajunaremena bajaraponë, jai. Nexata bajarapamonae junarena Bartimeo. Pejunatsivirena jumaitsi Bartimeojavabelia: —Najamatabësaëtaxuare. Nonotapunare. Jesús raja cajunarena, jai bajarapamonae.
49 Quando Jesus o ouviu, parou e disse: “Falem para ele vir aqui”. Então chamaram o cego. “Anime-se!”, disseram. “Venha, ele o está chamando!”
50 Nexata Bartimeo penajumaxuabipana xuabapuna. Bepijia najetabarena Jesúsjavaberena.
50 Bartimeu jogou sua capa para o lado, levantou-se de um salto e foi até Jesus.
51 Nexata Jesús yanijoba Bartimeojavabelia. —¿Detsa xua jitsipame tacaexanaenexa? jai Jesús. Nexata Bartimeo bitso pitaxutotsëcënaenë, jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, jitsipajë taitaxutoxanepanaejava, jai.
51 “O que você quer que eu lhe faça?”, perguntou Jesus. O cego respondeu: “Rabi,
52 Nexata Jesús jumaitsi: —Ponare baja. Nesivajamatabëjumaitsimë: “Jesús nitaxutoxanepanaeyaexanaena,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata itaxutoxanepaname baja, jai Jesús Bartimeojavabelia. Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, Bartimeo baja xaniavaetsia tane. Nexata baja bajaraponë Jesús pepëta napona.
52 Jesus lhe disse: “Vá, pois sua fé o curou”. No mesmo instante, o homem passou a ver e seguiu Jesus pelo caminho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.