Lucas 8

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Simón pijabota Jesús penanabanicujinae, najetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Tsipaebanajetaruca pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Jesús, pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, yajavanajetaruca.
1 Algum tempo depois Jesus saiu e viajou por cidades e povoados, anunciando a boa notícia do Reino de Deus . Os doze discípulos foram com ele,
2 Jesús yajavanajetaruca petiriavinua, papetiriavi dovathi vecuacapitsapa yajuvënëvi. Papetiriavi ata piavitanejavavecua Jesús jamatejemaya exana yajuvënëvi, Jesús yajavanajetaruca. Bajarapapetiriaviyajuvënëva, caeva pevënë María, Magdala tomarapijiva. Bajarapova Jesús vecuacapitsapa siete ponëbeje dovathivi. Bajarapadovathivi Jesús pevecuacapitsapaecujinae, María pënaponatsi.
2 e também algumas mulheres que haviam sido livradas de espíritos maus e curadas de doenças. Eram Maria, chamada Madalena, de quem tinham sido expulsos sete demônios;
3 Itsava pevënë Juana, Cuzavënënë pijava. Bajaraponë Cuzavënënë, nacuaevetsinë Herodes pijajivitonë. Itsava pevënë Susana. Bajarapapetiriavi pematatsënëa, itsapetiriavi, ayaibitsaëto, yajavanajetaruca Jesús. Bajarapapetiriavi pexainaepalatayajuvënëjava, rajuta Jesúsjavabelia. Nexata xuaxi Jesús pijajivi barënamatavenona pebarëcomuatsinexa bajarapapalatata.
3 Joana, mulher de Cuza, que era alto funcionário do governo de Herodes; Susana e muitas outras mulheres que, com os seus próprios recursos, ajudavam Jesus e os seus discípulos.
4 Jivi naropoba tomaranëjavaverena. Pata Jesúsjavaberena petaenexatsi. Itsa baja ayaibitsaëtoxaneto nacaetuata Jesúsjavaberena, nexata Jesús livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
4 Uma grande multidão, vinda de várias cidades, veio ver Jesus. Quando todos estavam reunidos, ele contou esta parábola :
5 —Peubinë pona pabiabelia peubinexa. Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Nexata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Bajarapaxu jivi taxunanonoba. Nexata bajarapaxumi juvinejeva baratsui xane.
5 — Certo homem saiu para semear. E, quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, onde foram pisadas pelas pessoas e comidas pelos passarinhos.
6 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji ira tseva.
6 Outras sementes caíram num lugar onde havia muitas pedras, e, quando começaram a brotar, as plantas secaram porque não havia umidade.
7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami.
7 Outra parte caiu no meio de espinhos, que cresceram junto com as plantas e as sufocaram.
8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Nexata xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje ata, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Itsa Jesús tsipaeba bajarapalivaisi, pinijijumeta jumaitsi: —Pajivi jamatabëjumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia.
8 Mas algumas sementes caíram em terra boa. As plantas cresceram e produziram cem grãos para cada semente. E Jesus terminou, dizendo:
9 Nexata Jesús pijajivi yanijobatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Palivaisi jivijavabelia tsipaebame peubinë pelivaisicuenia, pajamatabëcuene xaina, patayapëtaenexa panetsipaebare, jai Jesús pijajivi Jesúsjavabelia.
9 Os discípulos de Jesus perguntaram o que ele queria dizer com essa parábola .
10 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Bajarapacuene abaxë daxitajivi apo yapëtae. Bajaraxuata bajarapamonae itsa tsipaebajë livaisi, ëcomparacióncuenia tsipaebaponajë. Nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Namuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
10 Jesus respondeu:
11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Mara pajamatabëcuenelivaisi xainaje, palivaisi pacatsipaebatsi pabita peubinë pelivaisicuenia. Pacuenia itsi pabita peubixu, bajara pijinia itsi Dioso pitorobilivaisi jivi pejamatabëëthëtota. Dioso pitorobilivaisi jivi itsa tsipaebatsi, tsijamatabëubatsi Dioso pitorobilivaisi.
11 — O que essa parábola quer dizer é o seguinte: a semente é a mensagem de Deus.
12 Nexata pacuenia itsi pabita peubixu, paxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, jumetane picani. Tsijamatabëubatsi jane baja picani Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane pejumetaecujinae bajarapalivaisi, bepijia dovathi najetaruca bajarapamonaejavaberena. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, petsijamatabëubilivaisitsi dovathi baja vecuapitatsi bajarapalivaisimi. Vecuapitatsi pevajënaeyabelia Dioso pejumecovënëtsiyaniva, Dioso pecapanepaeyanivatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua.
12 As sementes que caíram na beira do caminho são as pessoas que ouvem a mensagem. Porém o Diabo chega e tira a mensagem do coração delas para que não creiam e não sejam salvas.
13 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi jumetane. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji saya caeepatoyo jumecovënëta bajarapalivaisi. Nexata paepatota dovathi jamatabëcueneëjëtatsi, copaba baja bajarapalivaisi pejumecovënëtsijavami.
13 As sementes que caíram onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a recebem com muita alegria. Elas não têm raízes e por isso creem somente por algum tempo; e, quando chega a tentação, abandonam tudo.
14 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Najamatabëxainanua pexanaenexa pacuene mapanacuapijivi exana saya jema pebarëyanexa. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae.
14 As sementes que caíram no meio dos espinhos são as pessoas que ouvem a mensagem. Porém as preocupações, as riquezas e os prazeres desta vida aumentam e sufocam essas pessoas. Por isso os frutos que elas produzem nunca amadurecem.
15 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae ajamatabëcuenexuirajibi. Ëpexaniajamatabëcuene najamatabëxaina. Casaë tsavanapae pevajënaeyabelia Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava. Nexata Dioso pejumelivaisi tsijamatabëcuenevitsabaponatsi pevajënaeyabelia. Tsipaji exanavanapa Dioso pitorobicueniatsi, jai Jesús pijajivijavabelia itsa tsipaeba peyapëtaeyaexanaenexa palivaisi jivijavabelia tsipaeba pabita peubinë pelivaisicuenia.
15 E as sementes que caíram em terra boa são aquelas pessoas que ouvem e guardam a mensagem no seu coração bom e obediente; e, porque são fiéis, produzem frutos.
16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo mataacatetsi itsacuenejavata. Cama bëxëpanalia ata apo etsi. Biji rajane athëbëyo etsia jivi boyaberena pejonevi petsivajënaeitayotecaenexa.
16 Jesus continuou:
17 Bajara pijinia itsi palivaisianë tsipaebaponajë comparacióncuenia daxitajivi picani peyapëtaenexa. Najumematayatsia apo tsipaebaponaenë. Itsamonae nejumetae ata, aeconoxae abaxë apo nejumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisianë. Itsiata itsamatacabi, bexëajavabelia, daxitajivi nejumeyapëtaena pajamatabëcuene xaina palivaisianë comparacióncuenia tsipaebaponajë, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Pois tudo o que está escondido será descoberto, e tudo o que está em segredo será conhecido e revelado.
18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Panejumecanaëjëre patacatsipaebilivaisi. Itsamonae ata itsa pacatsipaebiana, bajarapamonae ata pajumecanaëjëtsianame papecatsipaebilivaisi. Palivaisivajëto panejumecanaëjëtsianame, nexata bajarapalivaisivajëto panejumeyapëtaename. Itsiata icatsia pematatsënëa bajarapitsilivaisivajëto Dioso pacayapëtaeyaexanaena. Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso jumeyapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa, bajarapajivi palivaisiyovajëto picani jumeyapëtane, nacofënëtsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.
18 — Portanto, tomem cuidado e vejam como vocês ouvem. Porque quem tem receberá mais; mas quem não tem, até o que pensa que tem será tirado dele.
19 Jesús pejuyapijivi, pena yajava, pata Jesúsjavaberena. Itsiata acuenebi bajarapamonae pimoxoyotsijava Jesús. Tsipaji bitso jivi ayaibitsaëto Jesús matatoyorotsia vënëcatsi.
19 A mãe e os irmãos de Jesus vieram até o lugar onde ele estava, mas, por causa da multidão, não conseguiam chegar perto dele.
20 Nexata pamonae Jesús petsipaebilivaisi matatoyorotsia jumetaeyenatsi, jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca patapënëverena. Bajarapamonae pina jitsipa pecataejava, jai Jesúsjavabelia.
20 Então alguém disse a Jesus: — A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
21 Nexata Jesús jumaitsi daxita bajarapamonaejavabelia: —Pamonae jumetane Dioso pejumelivaisi, jumecovënëtanua pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapamonae jane baja tajuyapijivi, taenajivinua, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
21 Mas Jesus disse a todos:
22 Itsamatacabi Galilea nacuata Jesús, pijajivi yajava, runareca jera ënëabereca. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Nicabaliatsi mapapucaxaneto itsapanabeliaje, jai Jesús.
22 Certo dia Jesus subiu num barco com os seus discípulos e disse: Então eles partiram.
23 Itsa baja naropobalia, Jesús majitanuca. Nexata pinijijoviboxaneto jemata najetaruca. Malataca nexata bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Mera nexata vënëcapona jera ënëaberena. Bubunaejitsia baja bajarapamo.
23 Enquanto estavam atravessando o lago, Jesus dormiu. Um vento muito forte começou a soprar sobre o lago, e o barco foi ficando cheio de água, de modo que todos estavam em perigo.
24 Nexata Jesús pemajitanucaenë pijajivi yaitavabatsi. Jesús pijajivi jumaitsi: —¡Patajatuxanenë, vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! jai Jesús pijajivi. Nexata Jesús pemajitanucaenëmi naëcotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo, malataca yajava. Jovibo baja nexata ajibi tsaxuabi. Mene ata baja nexata vainae ecaxuaba.
24 Aí os discípulos chegaram perto de Jesus e o acordaram, dizendo: — Mestre, Mestre! Nós vamos morrer! Jesus se levantou e deu uma ordem ao vento e à tempestade. Eles pararam, e tudo ficou calmo.
25 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús pijajivijavabelia. Nexata Jesús pijajivi itsa tane Jesús pitavetsijava jovibo, malataca yajava, Jesús pijajivi jamatabëcuenenajunaviaca bëpënëa. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: —¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca yajava! ¡Nexata jumecovënëtatsi! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi.
25 Então ele disse aos discípulos: Mas eles estavam admirados e com medo e diziam uns aos outros: — Que homem é este? Ele manda até no vento e nas ondas, e eles obedecem!
26 Jesús pijajivi barëyaëta pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Gerasanacua boca puca itsapanaverena, Galileanacua pecanacujitsialia.
26 Jesus e os discípulos chegaram à região de Gerasa, no lado leste do lago da Galileia.
27 Itsa Jesús jeravecua nonotajunaya, mataenenarenatsi bajarapanacuapijinë, dovathivi peyajavaponaponaenë. Bajaraponë bajayajebi baja jumasa ponaponabiaba. Pijabota apo ponaponae. Jivimëthëanëjavata saya ponaponabiaba.
27 Assim que Jesus saiu do barco, um homem daquela cidade foi encontrar-se com ele. Esse homem estava dominado por demônios. Fazia muito tempo que ele andava sem roupas e não morava numa casa, mas vivia nos túmulos do cemitério.
28 Nexata bajaraponë itsa pata Jesúsjavaberena, pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Pinijijumeta aëjai. —Jesús, Dioso athëbëtatsia peecaenë pexënatomë. ¿Detsa xua jaitame xanëjavaberena? Pexaniacuene bitso cavajëtatsi. Nejamatabëcuenebejiobitsipame, jai dovathivi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia.
28 Quando viu Jesus, o homem deu um grito, caiu no chão diante dele e disse bem alto: — Jesus, Filho do Deus Altíssimo! O que o senhor quer de mim? Por favor, não me castigue!
29 Bajarapacuenia jumaitsi dovathivi peyajavaponaponaenë tsipaji Jesús jerajavavetsina penonotajunaejavata, dovathivi peyajavaponaponaenë pemataenenaejavatatsi, Jesús itaveta dovathivi. Jesús jumaitsi dovathivijavabelia mapacueniaje: “¡Dovathivi, bajaraponë baja pavecuapitsapare!” jai. Bajaraponë anijatonë dovathivi vaetababiabatsi. Jivi picani bajaraponë cadenamaëtonëta cobecëtabiabatsi. Yajavataxucëtabiabatsi cadenamaëtonëta xaniavaetsia picani peecaenexa. Itsiata baitsi dovathivi peyajavaponaponaenë ucubabiaba cadenamaëtonëmi. Dovathivi pejamatabëcueneta najetabajiravabiaba petusatuabelia.
29 Ele disse isso porque Jesus havia mandado o espírito mau sair dele. Esse espírito o havia agarrado muitas vezes. As pessoas chegaram até a amarrar os pés e as mãos do homem com correntes de ferro, mas ele as quebrava, e o demônio o levava para o deserto.
30 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —¿Detsa pavënëmë? jai Jesús. Nexata bajaraponë navënëpaeba. —Tavënë raja Legión, jai. Bajarapacuenia navënëpaeba tsipaji dovathivi ayaibitsaëtoxaneto tsijamatabëjinavanapatsi.
30 Jesus perguntou a ele: — O meu nome é Multidão! — respondeu ele. (Ele disse isso porque muitos demônios tinham entrado nele.)
31 Bajarapadovathivi vajëta Jesúsjavabelia infiernojavabelia Jesús pitorobiyaniva.
31 Aí os demônios começaram a pedir com insistência a Jesus que não os mandasse para o abismo .
32 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. Dovathivi bitso vajëta Jesúsjavabelia. —Panetocopare patajonenexa marranobitsaëtoxanetojavabelia, jai dovathivi. Jesús nexata pevajëtsicueniatsi tocopata.
32 Muitos porcos estavam comendo num morro ali perto. Os demônios pediram com insistência a Jesus que os deixasse entrar nos porcos, e ele deixou.
33 Nexata dovathivi pebi vecuapitsapecatsi. Nexata marranobitsaëtoxanetojavabelia baja junua dovathivi. Nexata daxita bajarapamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna.
33 Então eles saíram do homem e entraram nos porcos, que se atiraram morro abaixo, para dentro do lago, e se afogaram.
34 Marrano pevetsivi itsa tane bajarapacuene, rëcëpeca. Pona, pacuene tane, petsipaebinexa tomarapijivijavabelia, petsipaebinexa vayafotusatojava penaevijavabelia ata.
34 Quando os homens que estavam tomando conta dos porcos viram o que havia acontecido, fugiram e espalharam a notícia na cidade e nos seus arredores.
35 Nexata jivi ponarena petaenexa bajarapacuene. Jivi itsa parena Jesúsjavaberena, taeyeta dovathivi peyajavaponaponaenëmi peecaejava Jesús pemuxuneneta. Penaxatatsijava baja bajaraponë naxatateca. Jamatejema baja. Xaniavaetsia eca. Nexata bajarapamonae cujunavatsi Jesús.
35 Muita gente foi ver o que havia acontecido. Quando chegaram perto de Jesus, viram o homem de quem haviam saído os demônios. E ficaram assustados porque ele estava sentado aos pés de Jesus, vestido e no seu perfeito juízo.
36 Pamonae cuenetanetsi Jesús pejamatejemayaexanaejava dovathivi peyajavaponaponaenëmi, bajarapamonae paeba pepatsivijavabelia daxita pacuenia tane.
36 Os que haviam visto tudo contaram ao povo como o homem tinha sido curado.
37 Bajarapamonae bitso cujunavatsi Jesús. Nexata daxita Gerasa nacuapijivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Pexaniacuene pacavajëtatsi. Ponare baja patajanacuavecua, jai Gerasa nacuapijivi Jesúsjavabelia tsipaji cujunavatsi. Nexata baja Jesús runareca jera ënëabereca. Ponaejitsia baja.
37 Aí toda a gente da região de Gerasa ficou com muito medo e pediu que Jesus saísse da terra deles. Então Jesus subiu no barco e foi embora.
38 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëmi bitso picani navajëca Jesúsjavabelia penaponaenexa picani Jesús pepëta. —Petuxanenë, netocopare tanaponaenexa nepëta, jai picani Jesúsjavabelia. Itsiata Jesús apo jejai. Jumaitsi bajaraponëjavabelia:
38 E o homem de quem os demônios tinham saído implorou a Jesus: — Me deixe ir com o senhor! Mas Jesus o mandou embora, dizendo:
39 —Ponare nijamonaejavabelia. Tsipaebianame pacuenia ayaicuene nijatuxanenë Dioso catoexana, jai Jesús. Nexata baja bajaraponë pona. Tsipaebapona daxita pijatomarapijivijavabelia pacuenia Jesús jamatejemayaexanatsi.
39 — Volte para casa e conte o que Deus fez por você. Então o homem foi pela cidade, contando o que Jesus tinha feito por ele.
40 Jesús icatsia pecovëyaberena naviarena jerata pucaxaneto itsapanaverena. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto copiapitatsi barëyaya. Tsipaji baja cajena copiaevetavanapatsi pepatsijavarena.
40 Quando Jesus voltou para o lado oeste do lago, a multidão o recebeu com alegria, pois todos tinham ficado ali à espera dele.
41 Nexata bajarajota napatajopa Jairovënënë. Bajaraponë judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë. Jairo pematabacabëta yaiyataeya Jesús pitabarata nucajunua. Pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tapëta ponare tajaboyabelia, jai.
41 Então chegou um homem chamado Jairo, que era chefe da sinagoga daquele lugar. Ele se jogou aos pés de Jesus e pediu com insistência que fosse até a sua casa
42 Bajarapacuenia Jairo jumaitsi Jesúsjavabelia tsipaji caevayo pexënatovayo totëpaejitsiatsi. Bajarapovayo xaina doce pavaibeje. Itsa Jesús napona Jairo pepëta, jivibitsaëtoxaneto Jesús pepënaponaevitsi matatoyorotsia cënënanajetarubenatsi.
42 porque a sua filha única, de doze anos, estava morrendo. Enquanto Jesus ia caminhando, a multidão o apertava de todos os lados.
43 Bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta, itsava pijanacuene pecapunaevatsi nanajetaruca. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi, doce baja pavaibeje xaina. Beyajiobi tsabiabi bajarapajana. Daxita pexainaejavaximi navecuavereta pematamobita pevaëbivitsi. Itsiata baitsi jane itsanë ata pevaëbivitsi apo jamatejemayaexanaetsi bajarapavitanevecua.
43 Nisto, chegou uma mulher que fazia doze anos que estava com uma hemorragia. Ela havia gastado com os médicos tudo o que tinha, mas ninguém havia conseguido curá-la.
44 Nexata bajarapova ponataba Jesús pepënëvelia, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia. Nexata bajarapaepatota pijanacuenemi vecuaajibitsi baja.
44 Ela foi por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele, e logo o sangue parou de escorrer.
45 Jesús nexata jumaitsi: —¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba? jai Jesús. Daxitajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Xanë cajena apo cajayatabitsi, jai. Nexata Pedrobana jumaitsi: —Patajatuxanenë, jivibitsaëtoxaneto raja camatatoyorotsia cënënanajetarubena. Apo becaajayatsijibi. ¿Detsa xuajitsia: “¿Jipatsa tanaxatatsijava netojayataba?” jamë? Itsajiviyo raeta baja cajayataba, jai Pedrobana.
45 Aí Jesus perguntou: Todos negaram. Então Pedro disse: — Mestre, todo o povo está rodeando o senhor e o está apertando.
46 Nexata Jesús jumaitsi: —Itsajiviyo baja cajena tanaxatatsijava netojayataba. Yapëtaniji bajarapajiviyo tajamatejemayaexanaejava tasaëta, jai Jesús.
46 Mas Jesus disse:
47 Nexata petiriva jamatabëjumaitsi: —Jesús baja yapëtane tanejamatejemayaexanaejava, jamatabëjai. Nexata bajarapova najetabarena Jesús pitabarayaberena. Neconecojai pecajunavi. Pematabacabëta tonucajunua Jesús pitabarata. Bajarapova nexata navajunupaeba daxitajivi tuatuajëta pacuene yabara tojayataba Jesús penaxatatsijava. Navajunupaebanua pacuenia jamatejemayaexanatsi pejayatabijavata.
47 Então a mulher, vendo que não podia mais ficar escondida, veio, tremendo, e se atirou aos pés de Jesus. E, diante de todos, contou a Jesus por que tinha tocado nele e como havia sido curada na mesma hora.
48 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Xamë nesivajamatabëjumaitsimë: “Jesús penaxatatsijava itsa tojayatabianajë, tavitanejavami nevecuaajibi tsane,” nesivajamatabëjamë. Bajaraxuata jamatejemamë baja. Ponare baja jamatejema, jai Jesús bajarapovajavabelia.
48 Aí Jesus disse:
49 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsanucaejavata namutoepatota, pataba jivitonë Jairo pijaboverena. Bajaraponë jumaitsi Jairojavabelia: —Jairo, nexënatoyo rabaja tëpa. Pëtsa baja matavëjëa jamatabëitonotaponame Jesús, jai bajaraponë Jairojavabelia.
49 Jesus ainda estava falando, quando chegou da casa de Jairo um empregado, que disse: — Seu Jairo, a menina já morreu. Não aborreça mais o Mestre.
50 Jesús jumetae ata bajarapajume, itsiata jumaitsi Jairojavabelia: —Jairo, pëtsa najamatabëxainame. Najamatabëcuenecopare saya ëxanëjavaberena. Nexënatovayo raja jamatejema tsane, jai Jesús Jairojavabelia.
50 Jesus ouviu isso e disse a Jairo:
51 Itsa Jesús pata Jairo pijabota, apo tocopatsi ayaibitsaëto penajonenexa Jesús pepëta petëpaevayo pebocaejavabelia. Tocopata saya penajonenexa mapamatabëxëyoje. Pedro, Santiago, Juan, petëpaevayo paxa, pena, bajara saya pamatabëxëyo tocopata penajonenexa Jesús pepëta. Pamonae Jesús pevajënae ena Jairo pijabota, bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana.
51 Quando Jesus chegou à casa de Jairo, deixou que Pedro, João e Tiago entrassem com ele, além do pai e da mãe da menina, e mais ninguém.
52 Daxitajivi pinijicuenia matanueyaba petëpanucaevayo. Nexata Jesús jumaitsi: —Pëtsa pamatanueyabame. Pejanava raja apo tëpae. Saya raja majitanuca, jai Jesús bajarapamonaejavabelia tsipaji yapëtane Jesús piasaëyaexanaejavanexa bajarapovayo.
52 Todos os que estavam ali choravam e se lamentavam por causa da menina. Então Jesus disse:
53 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae saya Jesús jumecapocaponatsi. Tsipaji bajarapamonae yapëtane bajarapovayo baja picani pepacuene petëpaejava.
53 Aí começaram a caçoar dele porque sabiam que ela estava morta.
54 Nexata Jesús petëpaevayo cobepita. Jumaitsi pinijijumeta: —Pejanavayo, nonotabapunare, jai Jesús.
54 Mas Jesus foi, pegou-a pela mão e disse bem alto:
55 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petëpanucaevayomi nonotabapuna. Asaë baja icatsia petëpaevayomi. Nexata Jesús jumaitsi pejanavayo penajavabelia: —Nexënatovayo pexaejava rajure, jai Jesús.
55 Ela tornou a viver e se levantou imediatamente. Aí Jesus mandou que dessem comida a ela.
56 Nexata pejanavayo paxa, pena ata, bitso jamatabëcuenenabenajacabeje. Nexata Jesús jumaitsi bajarapajivibejejavabelia: —Pëtsa papaebamebeje itsajivijavabelia ata pacuene pacatoexanatsibeje, jai Jesús.
56 Os seus pais ficaram muito admirados, mas Jesus mandou que não contassem a ninguém o que havia acontecido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.