João 9
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Jesús najetaruca namutua. Nexata tane penaexanaejavaveliacujinae bitso pitaxutotsëcënaenë.
1 Jesus ia caminhando quando viu um homem que tinha nascido cego.
2 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, ¿detsa meta xuajitsia maponë naexana bitso pitaxutotsëcënaenëje? ¿Paxa tsaeta pibisiacuene pexanaejamatabëcuene? Itsa jume, ¿pena tsaeta pibisiacuene pexanaejamatabëcuene maponë itaxutotsëcënaje? Itsa jume, ¿baja tsaeta ponë pijacuata pibisiacuene natoexana? jai Jesús pijajivi.
2 Os seus discípulos perguntaram: — Mestre, por que este homem nasceu cego? Foi por causa dos pecados dele ou por causa dos pecados dos pais dele?
3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Jume raja. Mara ponëje paxa, pena ata, pibisiacuene pexanaejamatabëcuene, apo itaxutotsëcënaeje. Naexana bitso pitaxutotsëcënaenë saya daxitajivi petaenexatsi Dioso icatsia pitaxutoxanepanaeyaexanaejavatsi.
3 Jesus respondeu:
4 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Matacabita xanepana vajanacuenebinexa. Itsa baja meravi, acuenebi vajanacuenebinexa. Bajara pijinia itsinë xanë ata. Taponaponaematacabi xanepana tatonacuenebinexa ponë nitorobica. Itsa pamatacabi nebeyaxuabiana, acuenebi tsane tatonacuenebinexa.
4 Precisamos trabalhar enquanto é dia, para fazer as obras daquele que me enviou. Pois está chegando a noite, quando ninguém pode trabalhar.
5 Abaxë paepatojebi ponaponaenajë mapanacuataje, daxitajivi jamatabëcueneitayotsianajë pexaniajailivaisita, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 Enquanto estou no mundo, eu sou a luz do mundo.
6 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae irabelia suabaxuaba. Peionitota tsorobojavayo exana. Nexata itaxutoexaba bitso pitaxutotsëcënaenë.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu no chão, fez um pouco de lama com a saliva, passou a lama nos olhos do cego
7 Nexata Jesús jumaitsi bitso pitaxutotsëcënaenëjavabelia: —Ponare baja. Naitaxutoquiaremelia pecueyetsipucayojavabelia, Siloévënë pucayojavabelia, jai Jesús. “Siloé,” itsa jai bajarapamonae pijajumeta, mapajumeta pejumaitsijume: “Pitorobinëtsitsica,” pejaijume. Nexata bitso pitaxutotsëcënaenë lia baja. Naitaxutoquiatojopalia. Naviarena baja pitaxutoxanepanaenë.
7 e disse: O cego foi, lavou o rosto e voltou vendo.
8 Nexata itsajota ponapona bitso pitaxutotsëcënaenëmi, imoxoyo penaevi, pamonae ata taeyabiabatsi, daxita bajarapamonae nayanijoba. —¿Matsa ponë palata amoneya pevajëcabiabecaenëmije? najai bajarapamonae.
8 Os seus vizinhos e as pessoas que costumavam vê-lo pedindo esmola perguntavam: — Não é este o homem que ficava sentado pedindo esmola?
9 Nexata itsamonae jumaitsi: —Jãjã, bajara covë ponë, jai. Itsiata itsamonae jumaitsi: —Apo ponë raja. Bajara saya itsiata beponë, jai. Nexata pitaxutotsëcënaenëmi pijacuata jumaitsi: —Jãjã, xanë rabaja, jai bajaraponë.
9 — É! — diziam alguns. — Não, não é. Mas é parecido com ele! — afirmavam outros. Porém ele dizia: — Sou eu mesmo.
10 Nexata bajarapamonae jumaitsi pitaxutotsëcënaenëmijavabelia: —¿Detsa nexata pacuenia taneme baja? jai.
10 — Como é que agora você pode ver? — perguntaram.
11 Nexata pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi: —Ponë raja Jesúsvënënë, exana tsorobojavayo. Nitaxutoexaba. Nexata nejumaitsi: “Liamëre pecueyetsipucayojavabelia, Siloévënë pucayojavabelia. Naitaxutoquiaremelia,” nejai Jesús. Nexata baja lianë. Itsa naitaxutoquiatajë bajarapapucayota, taniji baja, jai pitaxutotsëcënaenëmi.
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez um pouco de lama, passou a lama nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave o rosto.” Então eu fui, lavei o rosto e fiquei vendo.
12 Nexata bajarapamonae jumaitsi: —¿Detsa jota bajaraponë ponapona? jai. Nexata icatsia pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi: —Apo yapëtaenë itsajota ponapona, jai.
12 — Onde está esse homem? — perguntaram. — Não sei! — respondeu ele.
13 Pitaxutotsëcënaenëmi pitaxutoxanepanaejava jivi itsa tane, yanijobatsi peyapëtaenexa pacuenia itaxutoxanepana. Pamonae yanijobaponatsi, bajarapamonae pitaxutotsëcënaenëmi caponaliatsi fariseovijavabelia.
13 Então levaram aos fariseus o homem que havia sido cego.
14 Pamatacabi Jesús exana tsorobojavayo pitaxutoxanepanaeyaexanaenexa bitso pitaxutotsëcënaenëmi, bajarapamatacabi judíovi penacueraevetsimatacabi.
14 O dia em que Jesus havia feito lama e curado o homem da cegueira era um sábado.
15 Nexata jane baja fariseovi yanijoba pitaxutotsëcënaenëmijavabelia. —¿Detsa pacuenia nexata itaxutoxanepaname? jai fariseovi. Nexata pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi: —Nitaxutoexaba raja tsorobojavayota. Bajaraxuacujinae naitaxutoquiatajë. Nexata aeconoxae taniji baja, jai pitaxutotsëcënaenëmi fariseovijavabelia.
15 Aí os fariseus também perguntaram como ele tinha sido curado. — Ele pôs lama nos meus olhos, eu lavei o rosto e agora estou vendo — respondeu o homem.
16 Nexata fariseovi najumaitsi: —Ponë bajarapacuene exana, Dioso apo pitorobinëtsi cajena. Tsipaji apo yaiyatae penacueraevetsimatacabi, najai fariseovi. Itsiata bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae najumaitsi: —Itsa pibisiacuene pexanaenë tsipae, apo caëjëpae tsipaetsi bajarapitsipinijicuene pexanaenexa, najai itsamonae. Nexata daxita fariseovi apo najamatabëcuenejëpae.
16 Alguns fariseus disseram: — O homem que fez isso não é de Deus porque não respeita a E outros perguntaram: — Como pode um pecador fazer milagres tão grandes? E por causa disso houve divisão entre eles.
17 Nexata icatsia fariseovi yanijoba pitaxutotsëcënaenëmijavabelia. —¿Detsa jane xamë bejamatabëitsimë ponë caitaxutoxanepanaeyaexana yabara? jai fariseovi. Nexata pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi: —Bajaraponë cajena Diosojumepaebinë profeta, jai.
17 Então os fariseus tornaram a perguntar ao homem: — Você diz que ele curou você da cegueira. E o que é que você diz dele? — Ele é um
18 Judíovi apo jumexaniatae pitaxutoxanepanaeyaexanaejavatsi yabara. Nexata bajarapamonae junata pitaxutotsëcënaenëmi paxa, pena yajava.
18 Os líderes judeus não acreditavam que ele tinha sido cego e que agora podia ver. Por isso chamaram os pais dele
19 Judíovi jane baja yanijoba pitaxutotsëcënaenëmi paxabeje penabejejavabelia. Jumaitsi: —¿Baja tsa maponë panexënatobejeje, ponë penaexanaejavaveliacujinae pitaxutotsëcënaenëmije? ¿Detsa pacuenia aeconoxae baja tane? jai judíovi.
19 e perguntaram: — Esse homem é filho de vocês? Vocês dizem que ele nasceu cego. E como é que agora ele está vendo?
20 Nexata pitaxutotsëcënaenëmi paxabeje penabeje jumaitsibeje: —Maponëje pataxënatobeje payapëtanijibeje cajena. Payapëtanijibejenua penaexanaejavaveliacujinae pitaxutotsëcënaejava.
20 Os pais responderam: — Sabemos que ele é nosso filho e que nasceu cego.
21 Itsiata baitsi jane aeconoxae apo payapëtaenëbeje pacuenia baja itaxutoxanepana. Apo payapëtaenëbejenua ponë itaxutoxanepanaeyaexanatsi. Bajaraponë taxënato payanijobare. Penaveretsinë rabaja. Pijacuata pacatsipaebiana, jai pitaxutotsëcënaenëmi paxabeje penabeje judíovijavabelia.
21 Mas não sabemos como é que ele agora pode ver e não sabemos também quem foi que o curou. Ele é maior de idade; perguntem, e ele mesmo poderá explicar.
22 Judíovi baja cajena najamatabëcuenejëpa pevajënaeitavetsinexa penajoneyaniva judíovi penacaetuatabiabibojavaberena pajivi jumaitsi: “Jesús rabaja cajena Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa,” pejaijivi. Bajaraxuata pitaxutotsëcënaenëmi paxabeje penabeje bajarapacuenia jumecanaviatabeje pecujunavixaebeje judíovi.
22 Os pais disseram isso porque estavam com medo, pois os líderes judeus tinham combinado expulsar da sinagoga quem afirmasse que Jesus era o Messias .
23 Bajaraxuata bajarapajivibeje jumaitsibeje: “Taxënatojavabelia payanijobare. Penaveretsinë rabaja,” jaibeje.
23 Foi por isso que os pais disseram: “Ele é maior de idade; perguntem a ele.”
24 Nexata judíovi icatsia junata pitaxutotsëcënaenëmi. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Panetsipaebare xaniavaetsia Dioso pitabarata. Paxanë baja cajena payapëtaniji bajaraponë pibisiacuene pexanaenëcuene, jai judíovi Jesús yabara.
24 Então os líderes judeus chamaram pela segunda vez o homem que tinha sido cego e disseram: — Jure por Deus que você vai dizer a verdade. Nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Nexata pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi: —Pibisiacuene meta pexanaenë. Xanë apo yapëtaenë. Itsiata baitsi jane nitaxutoxanepanaeyaexana taitaxutotsëcënaenëmi, jai pitaxutotsëcënaenëmi.
25 Ele respondeu: — Se ele é pecador, eu não sei. De uma coisa eu sei: eu era cego e agora vejo!
26 Nexata icatsia judíovi jumaitsi: —¿Detsa pacuenia catoexana netaenexa? jai judíovi.
26 — O que foi que ele fez a você? Como curou você da cegueira? — tornaram a perguntar.
27 Nexata pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi judíovijavabelia: —Pacatsipaebatsi rabaja picani xaniavaetsia. Itsiata apo panejumecovënëtsimë. ¿Detsa xuajitsia pajitsipame patacatsipaebaponaenexa icatsia? ¿Paxamë ata tsaja pajitsipame panejumecovënëtsinexa bajaraponë papijajivinexamë? jai pitaxutotsëcënaenëmi judíovijavabelia.
27 O homem respondeu: — Eu já disse, e vocês não acreditaram. Por que querem ouvir isso outra vez? Por acaso vocês também querem ser seguidores dele?
28 Nexata judíovi bijatanetsi pitaxutotsëcënaenëmi. Jumaitsitsi: —Xamë raeta baja cajena bajaraponë pijajivitonëmë. Paxanë raja saicaya Moiséspijinë petsipaebilivaisi pajumecovënëtavanapajë.
28 Então eles o xingaram e disseram: — Você é que é seguidor dele! Nós somos seguidores de Moisés.
29 Paxanë baja cajena payapëtaniji pepacuene Dioso pebarëcuaicuaijaijavatsi Moiséspijinë. Itsiata baitsi jane ponë cabarëcuaicuaijai, apo payapëtaenë itsaverena pata, jai judíovi.
29 Sabemos que Deus falou com Moisés; mas este homem, nós nem mesmo sabemos de onde ele é.
30 Nexata pitaxutotsëcënaenëmi jumaitsi judíovijavabelia: —¿Detsa xuajitsia nitaxutoxanepanaeyaexanae ata, apo payapëtaemë itsaverena pata bajaraponë?
30 Ele respondeu: — Que coisa esquisita! Vocês não sabem de onde ele é, mas ele me curou.
31 Yapëtanetsi baja cajena mapacueneje. Diosojavabelia vajëtsi ata pamonae pibisiacuene pexanaevi, Dioso baja cajena apo namuxunaevetsi. Dioso baja cajena banamuxunaeveta itsa vajëtatsi pejitsipaecuenia yaiyataeya petojinavanapaevitsi.
31 Sabemos que Deus não atende pecadores, mas ele atende os que o respeitam e fazem a sua vontade.
32 Caeto ata mapanacuapijivi apo vënëlivaisitaetsi ponë caëjëpatsi pitaxutoxanepanaeyaexanaenexa penaexanaejavaveliacujinae bitso pitaxutotsëcënaenë.
32 Desde que o mundo existe, nunca se ouviu dizer que alguém tivesse curado um cego de nascença.
33 Peneta bajaraponë itsa apo patsi tsipae Diosojavavetsica, nexata apo caëjëpaetsi tsipae pexanaenexa Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, jai pitaxutotsëcënaenëmi judíovijavabelia.
33 Se esse homem não fosse enviado por Deus, não teria podido fazer nada.
34 Nexata judíovi jumaitsi: —Xamë cajena pibisiacuene exaname nenaexanaejavaveliacujinae. ¿Itsiata tsaja caranata pibisiacuene nexanaenë jamatabëpanemuxujiobame? jai judíovi pitaxutotsëcënaenëmijavabelia. Nexata torotajarabaxuabatsi judíovi penacaetuatabiabibo pevecuapitsapaenexa.
34 Eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e é você que quer nos ensinar? E o expulsaram da sinagoga.
35 Jesús vënëlivaisitane pitaxutoxanepanaeyaexanaenë judíovi petorobajarabijavatsi judíovi penacaetuatabiabibo pevecuapitsapaenexa. Nexata Jesús itsa caxitajaraba pitaxutoxanepanaeyaexanaenë, Jesús jumaitsi pitaxutoxanepanaeya exanaenëjavabelia: —¿Najamatabëcopatame tsabaja Dioso pexënatojavabelia? nayabarajai Jesús.
35 Jesus ficou sabendo que tinham expulsado o homem da sinagoga . Foi procurá-lo e, quando o encontrou, perguntou:
36 Nexata ponë Jesús itaxutoxanepanaeyaexana, jumaitsi: —¿Detsa ponë Dioso pexënato tanajamatabëcopatsinexa bajaraponëjavabelia? jai.
36 Ele respondeu: — Senhor, quem é o Filho do Homem para que eu creia nele?
37 Jesús nexata pijacuata nayabarajumaitsi: —Ponë rabaja cabarëcuaicuaijai, Dioso rabaja pexënato, nayabarajai Jesús.
37 Jesus disse:
38 Nexata ponë Jesús itaxutoxanepanaeyaexana, pematabacabëta nuca Jesús pitabarata. Jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, casivanajamatabëcopatatsi baja cajena, jai.
38 — Eu creio, Senhor! — disse o homem. E se ajoelhou diante dele.
39 Nexata Jesús jumaitsi pitaxutoxanepanaeya exanaenëjavabelia: —Xanë patajë mapanacuayabetsicaje jivi penayapëtaenexa pijaneconi pexainaejava. Nexata pamonae pexaniajailivaisi tatsipaebijavata najamatabëcueneyapëtaena piajamatabëcueneitaquirijava, bajarapamonae jamatabëcueneitayotsianajë pexaniajailivaisita. Pamonae jemajai. Apo yapëtae ata pexaniajailivaisi, jamatabëjumaitsi: “Vaxaitsi rabaja yapëtanetsi pexaniajailivaisi,” jamatabëjai, bajarapamonae apo jamatabëcueneitayotsinë tsane, jai Jesús.
39 Então Jesus afirmou:
40 Nexata fariseovi, bajarajota penubenaevi, jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia. —¿Paxanë ata tsabaja pajamatabëcueneitaquirinë tsavanapae? jai.
40 Alguns fariseus que estavam com ele ouviram isso e perguntaram: — Será que isso quer dizer que nós também somos cegos?
41 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: —Jãjã, bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsavanapae. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi rabaja jumecovënëtatsi Dioso,” pajamatabëjamë tsabiabi. Nexata Dioso pejumelivaisi payapëtae atamë, itsiata pibisiacuene paexanabiabame. Nexata bitso pananeconitame Diosojavabelia. Paxamë Dioso pejumelivaisi apo paneyapëtaexae, itsa pajamatabëcueneitaquirimë tsipae, nexata bitso apo pananeconitsimë tsipae Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.
41 — Se vocês fossem cegos, não teriam culpa! — respondeu Jesus. — Mas, como dizem que podem ver, então continuam tendo culpa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.