João 18
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA
1 Jesús pevajëtsicujinae paxa Diosojavabelia, pijajivi barëpona Cedrónvënënajato itsapanabelia. Nexata bajarajotalia peubinaenë bacabobëxëpanata, Jesús pijajivi barëpata.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 Bajarajota cajena Jesús pijajivi barënacaetuatabiaba. Bajaraxuata Judas, Jesús pijajivitonë ata, ponë canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia, yapëtane itsajota Jesús pijajivi barënacaetuatabiaba.
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Nexata Judas peyapëtaexae, bajarajota barëpata vajabitsaë. Barëpatanua templobopijipolicíavi. Bajarapamonae itorobatsi sacerdotevi penamatacaitorobivibeje fariseovibeje. Judas pematacaponaevi capona espadanë, naebonë yajava. Lámparabëanënua capona. Beisotabuqueranënua capona penatsivajënaeitayotsinexa.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 Nexata baja Jesús yapëtane daxita pacuenia exanaejitsiatsi bajarapamonae. Nexata Jesús najetabalia. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Jipatsa pajaitame? jai Jesús.
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 Nexata bajarapamonae jumaitsi: —Jesús raja, Nazaret tomarapijinë, pajaitajë, jai bajarapamonae. Jesús nexata jumaitsi: —Xanë rabaja maje, jai. Judas, ponë Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia canajetatsi, nanuca bajarapamonaejavata.
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 “Xanë rabaja maje,” pejaijavata Jesús, bajarapamonae pematabëxëpa toquequenaponalia. Othopa irata.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Nexata icatsia Jesús jumaitsi: —¿Jipatsa nexata pajaitame? jai. Nexata icatsia bajarapamonae jumaitsi: —Jesús raja, Nazaret tomarapijinë, pajaitajë, jai bajarapamonae.
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —“Xanë rabaja maje,” pacajaitsi rabaja. Xanë itsa panejaitame, pacopatsianame mapamonaeje peponaenexa, jai Jesús pijajivi yabara.
8 Então Jesus disse:
9 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, copiajopa jane baja pacuenia tajëvelia jumaitsi Jesús. Jesús baja cajena pijajivi yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Pamonae taxa nerajuta, itsanë ata apo nevecuanaxuabi tsane,” jai cajena Jesús tajëvelia pijajivi yabara. Bajarapacuene jane baja copiajopa.
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Nexata Jesús pijajivitonë, Simón Pedro, namaracëtaponapona espada. Nexata Simón Pedro espada navemarajonotaxuabina. Pecujuanenia pamuxuyorotomi, muxuyoropaebiaxuaba sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë. Ponë Simón Pedro muxuyoropaebiaxuaba, pevënë Malco.
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: —Nijaespada baja pevënojojavareca xataremeca. Taxa baja cajena netocopata tanebejiobiaexanaenexa. Bajaraxuata nacaevetsianajë tanebejiobiaexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Vajabitsaëvi pijacapitán, pijajivi yajava, judíovi pijapolicíavinua, nacobenavaetabatsi Jesús. Nexata cobecëtatsi.
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 Caponatsi baja Anásvënënë pijaboyabelia. Anás paxuyo Caifás. Bajarapamatacabi Caifás sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë tsaponaponae.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Bajaraponë Caifás jumaitsi baja cajena copiaya judíovijavabelia Jesús yabara: “Bajaraponë caenë itsa beyaxuabiaexanaenatsi, bajaraponë pejamatabëcueneta daxita judíovitsi vajavajabitsaë apo nacaverebiabi tsane,” jai.
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Itsa baja Jesús caponaliatsi sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijaboyabelia, Simón Pedrobeje, itsanëbeje, Jesús pijajivitonëbeje, tajiyo pënanajetarucabeje. Ponë Simón Pedro yanatatsi, bajaraponë yapëtanetsi sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë. Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë, mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata ponë Pedro yanatatsi, bajarapayacaranatsijavaxaneto baupa najoneya. Nexata panepa bopanabojavabelia, itsabelia Jesús cajunuatsi.
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 Nexata Pedro nucojopa sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo matatoyorotsia peyacaranatsijavaxaneto baupa jumavelia. Nexata ponë Pedro yanatatsi, caevëa pitsaparena. Nexata bajaraponë cuaicuaijai baupa pevetsivajavabelia Pedro ata penajonenexalia. Nexata baja Pedro ata tocopatatsi bopanabojavabelia penajonenexalia. Nexata baja Pedro ata najoneya bopanabojavabelia.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Nexata baupa pevetsiva jumaitsi Pedrojavabelia: —¿Xamë ata tsabaja Jesús apo pijajivitonëmë? jai. Pedro nexata jumaitsi: —Jume raja. Xanë raja Jesús apo pijajivitonënë, jai Pedro.
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Bajarapaepatota bitso bajarapameravi cainejeba. Nexata bajarapabota penacuenebivi, policíavi yajava, isoto itajuruteta bopanabota. Bajarapamonae nonopanubena. Nexata Pedro nanuca bajarapamonaejavata. Nanonopanuca.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Anás jane baja sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa pamatabëxëyo nijajivi? ¿Detsa palivaisi tsipaebabiabame nijajivi? jai.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Jesús nexata jumaitsi Anásjavabelia: —Xanë daxitajivi pexanialivaisi tsipaebabiabajë itsajota nacaetuatabiaba. Tsipaebabiabajë penacaetuatsibonëjava, templobota ata. Muetsia cajena itsamatacabi ata apo tsipaebinë.
20 Jesus lhe respondeu:
21 ¿Detsa xuajitsia nexata neyanijobame? Yanijobare pamonaejavabelia tsipaebabiabajë. Nexata bajarapamonae catsipaebiana pacuenia nejumetaeyabiaba. Bajarapamonae yapëtane xua yabara pexanialivaisi tsipaebabiabajë, jai Jesús sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëjavabelia.
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Itsa bajarapacuenia Jesús jumaitsi, nexata bajarajota penucaenë templobopijipolicíanë itabarapacataxuabatsi. Policíanë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Pëtsa bajarapacuenia cuaicuaijamë sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëjavabelia, jai.
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Jesús nexata jumaitsi policíanëjavabelia: —Itsa pibisiacuenia cuaicuaijanë, netsipaebare papibisiacuene yabara cuaicuaijanë. ¿Detsa xuajitsia saya xaniavaetsia tajumaitsijava yabara, nebiame? jai Jesús.
23 Jesus lhe respondeu:
24 Nexata Anás itoroba Jesús cobecëtsiaya tsiteca pecaponaenexatsi Caifásjavabelia, ponë sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëjavabelia.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Pedro abaxë nanonopanuca isotojavata. Nexata bajarajota penubenaevi jumaitsitsi: —¿Xamë ata tsabaja Jesús apo pijajivitonëmë? jaitsi. Pedro nexata nayavajunuaxainaeya jumaitsi: —Jume raja. Xanë raja Jesús apo pijajivitonënë, jai Pedro.
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Nexata icatsia bajarajota sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë, ponë Pedro muxuyoropaebiaxuaba pijamonaenë, jumaitsi: —Xamë cajena covë catanetsi Jesúsjavata, peubinaenë bacabojavata, jai.
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Pedro icatsia nayavajunuaxainaeya jumaitsi: —Jume raja. Xanë cajena apo yapëtaenë Jesús, jai Pedro. Itsa baja Pedro najumeveretaba bajarapacuenia pejumaitsijava, vacara baja fiaba.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Itsa baja ajena matacabi tsina, Jesús capitsapatsi Caifás pijabovecua. Nexata Jesús caponaliatsi nacuaevetsinë Pilato pijaboyabelia. Judíovi, pamonae najetarubena Jesús peneconitsinexatsi, apo najonelia nacuaevetsinë Pilato pijaboyalia. Tsipaji Pilato apo judíonë. Judíovi apo joneyabiabi apo judíonë pijaboyalia. Bajarapamonae itsa jonejitsipa Pilato pijaboyalia, bajarapamonae judíovixae, jamatabëjumai tsipae: “Najamatabëcuenebijianajë Dioso pitabarata apo judíonë pijaboyalia tanajonexae. Nexata tavëna judíovi apo netocopatsi tsane tanaxaenexa pascua fiestamatacabi pexaejava,” jamatabëjai tsipae bajarapamonae.
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Nexata Pilato pitsaparena. Jumaitsi judíovijavabelia: —¿Detsa pitsineconi yabara pacapatame maponëje? jai Pilato judíovijavabelia.
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Nexata judíovi jumaitsi: —Itsa raja pibisiacuene apo pexanaenë tsipae, apo pacatocapatsi tsipaetsi maberenaje, jai judiovi.
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Nexata icatsia Pilato jumaitsi: —Paca ponaremelia caevëalia. Pananeconitsiaexanaename panijacuata pacuenia panijalivaisi pacaitoroba paneexanaenexa, jai Pilato judíovijavabelia. Nexata judíovi icatsia jumaitsi: —Paxamë baitsi jane apo panetocopatsimë patabeyaxuabinexa itsanë ata pijaneconi yabara, jai judíovi.
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 Bajarapacuenia Jesús tocopiapatatsi pacuenia baja cajena tajëvelia pijajivijavabelia navajunupaebapona pebeyaxuabijavanexatsi.
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Nexata Pilato icatsia joneya pijaboyalia. Jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Xamë tsaja judíovi pepo nevetsinë? jai.
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Jesús nexata jumaitsi Pilatojavabelia: —¿Xamë tsaja nejamatabëcueneta neyanijobame? Jume. ¿Catsipaeba tsaja itsamonae xanë judíovi pepo taevetsinëcuene? jai Jesús.
34 Jesus respondeu:
35 Pilato nexata jumaitsi: —Xanë raja apo judíonënë. Bajarapacuenia apo tacasivanajamatabëxainaeta. Judíovi raja, caranata nijanacuapijivi, sacerdotevi penamatacaitorobivi yajava, cacapata maberenaje pecaneconitsinexa xanëjavaberena. ¿Detsa jane xua exaname? jai Pilato Jesúsjavabelia.
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Nexata Jesús jumaitsi Pilatojavabelia: —Mara panacua xanë apo taevetsinëje. Itsa ra peneta mapanacua taevetsinë tsipaeje, nexata paepatota judíovi nevaetaba, daxita tajajivi neyapijivinamaxëvanitsipa tapanepaenexa. Xanë raja mapanacua apo taevetsinëje, jai Jesús Pilatojavabelia.
36 Jesus respondeu:
37 Nexata Pilato jumaitsi: —¿Xamë tsaja nexata jivi nevetsinë? jai. Jesús nexata jumaitsi: —Jãjã, xanë raja jivi taevetsinë pacuenia nejumaitsimë. Bajaraxuata patajë mapanacuayabetsicaje tatsipaebinexa jivi pexaniajailivaisi. Daxita pamonae jitsipa pexaniajailivaisi, nenamuxunaevetabiaba bajarapalivaisi, jai Jesús Pilatojavabelia.
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa pacuenia nayapëtane pexaniajailivaisicuene? jai. Pacuenia baja Pilato tocopata Jesús pebeyaxuabinexatsi yabara pelivaisi (Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25) Pilato peyanijobicujinae Jesúsjavabelia, Pilato icatsia pitsapalia. Nexata Pilato jumaitsi judíovijavabelia: —Apo caxitajarabinë cajena itsacujiruneconi ata pexanaejava, paneconi yabara bajaraponë naneconitsijitsia.
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Penaneconitsivi pejebabiabibota naneconitsia peponaponaenë pepitsapaenexa itsa panevajëtame, nexata pascua fiestamatacabi caenë pacatocapitsapabiabatsi. ¿Pajitsipame tsaja patacatocapitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua pepitsapaenexa pajudíovimë papecaevetsinë? jai Pilato judíovijavabelia Jesús yabara.
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 Nexata bajarajota daxitajudíovi vavajai. —¡Pëtsa abaxë copatame bajaraponë! ¡Panetocapitsapaename jane Barrabás! jai judíovi. Bajaraponë Barrabás bitso penacobetoxotsinë. Bajaraxuata penaneconitsivi pejebabiabibota, naneconitsiaponapona.
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.