João 13
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Caematacabi baja saica pejonenexa pascuavënëfiesta. Jesús nexata yapëtane pamatacabita pijavajabitsaë beyaxuabijitsiatsi. Yapëtanenua peponaejavanexa paxa Diosojavabetsia. Jesús bitso asiva pijajivi, mapanacuapijivije. Jesús nexata bajarapamatacabi pijajivi tsitanajamatabëcueneitajëta piasivacuene.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Jesús pijajivi barënabane caniviyopijijava. Nexata Judas Iscariote, Simón pexënato, dovathi pejamatabëcueneta najamatabëxainaeyaexanatsi. Nexata Judas najamatabëxaina Jesús pecanajetsinexa pijavajabitsaë pecobeyabelia.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Jesús yapëtane paxa Dioso perajutsijavatsi daxitacuene pevetsinexa. Yapëtanenua paxa Diosojavavetsica pepatsijava. Icatsia pacuenia ata naviatsijitsia paxa Diosojavabetsia, yapëtane.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Nexata Jesús pijajivi pebarënabanijavata, Jesús nonotapuna mesajavata. Najumajonota penaxatatsijava. Nexata toalla naepacëta.
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 Jesús mera epata penacobequiatsinëjavabelia petaxuquiatsinexa pijajivi. Jesús nexata beveliajamatabëcuenenë nataeya taxuquiatapona pijajivi, caenë canacujitsia. Taxuiquicapona icatsia pijatoallata penaepacëtsipanata.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Itsa Jesús taxuquiatsijitsia Simón Pedro, nexata Simón Pedro jumaitsi: —Tajatuxanenë, apo jitsipaenë tanetaxuquiatsijavamë. Tsipaji ayaijamatabëcuenenëmë, jai Simón Pedro Jesúsjavabelia.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Jesús nexata jumaitsi: —Aeconoxae abaxë apo yapëtaemë pajamatabëcuene yabara cataxuquiatsijitsiatsi. Itsiata baitsi jane bexëajavabelia yapëtaename, jai Jesús.
7 Jesus respondeu:
8 Nexata Pedro jumaitsi: —Apo catonataxucopatsi tsanetsi tanetaxuquiatsinexamë, jai Pedro. Jesús nexata jumaitsi: —Itsa apo cataxuquiatsi tsanetsi, nexata apo tajajivitonëmë tsane, jai Jesús Pedrojavabelia.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Simón Pedro nexata jumaitsi: —Tajatuxanenë, ëtataxu nexata apo netoquiatsimë tsane. Tacobe ata, tamatabocoto ata, netoquiatsianame, jai Pedro.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: —Pajivi baja navane, apo namatavenonae baja pequiatsinexatsi daxitanë. Saya namatavenona ëpetaxuquiatsinexatsi. Tsipaji baja daxitanë axuirajibi. Paxamë rabaja pajamatabëcuenexuirajibimë. Itsiata baitsi jane apo padaxitamë, jai Jesús Pedrojavabelia.
10 Aí Jesus disse:
11 “Pajamatabëcuenexuirajibimë. Itsiata baitsi jane apo padaxitamë,” jai Jesús. Tsipaji yapëtane tajëvelia ponë canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Petaxuquiatsicujinae pijajivi, Jesús baja icatsia penaxatatsijava naxatata. Eca icatsia mesa muxuneneta. Jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Payapëtaneme tsabaja paxamë pajamatabëcuene yabara pacataxuquiatatsi?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 “Vajanacacujarubinë,” pajamë tsabiabi itsa panabarëcuaicuaijamë xanë yabara. Itsajavata: “Vajatuxanenë,” pajamë tsabiabi. Paxaniajamë rabaja cajena. Bajara tsipaji taitsinë.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Xanë, patacacujarubinë ata, panijatuxanenë atanënua, beveliajamatabëcuenenënë nataeya pacataxuquiatatsi bepanijajivitonënëcuenia. Nexata bajarapacuenia paxamë ata beveliajamatabëcuenevi nataeya panataxuquiatabiabianame namataenetsia.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Pacatsitaexanatsi bajarapacuene paxamë ata bajarapacuenia namataenetsia panenatoexanaenexa.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë cajena apo panejamatabëcuene matatoxenetsimë. Tsipaji itsanë ata apo jamatabëcuenematatoxenetsi pitorobinëtsi.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Payapëtaneme rabaja pajamatabëcuene yabara panijatuxanenë atanë, beveliajamatabëcuenenënë nataeya pacataxuquiatatsi. Nexata pijinia paxamë ata bajarapacuenia beveliajamatabëcuenevi nataeya namataenetsia nasivaya itsa panayavenonabiabianame, pajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae tsane, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Daxita raja itsiata apo pajamatabëcuenebarëyamë tsavanapae tsane. Tsipaji caenë paxamëyajuvënënë, ponë naxaena xanëta, bajaraponë necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia pacuenia tajëvelia jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota. Yapëtaniji ponë necanajetsijitsia. Tsipaji xanë patacaitapetsivi patajajivinexamë, pacajamatabëcueneyapëtanetsi pacaenëmë canacujitsia. Nexata pacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara, bajarapacuenia netocopiapatsiana.
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Pacatsipaebatsi bajarapacuenia taneexanaevajënaeya. Nexata itsa nebeyaxuabiana, panejumecovënëtsianame xanë Cristocuenenë pacuenia baja cajena pacatsipaebatsi.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi copiapitsiana taitorobinë, xanë neyajavacopiapitsiana. Pajivi necopiapitsiana, bajarapajivi neyajavacopiapitsiana taxa Dioso, ponë nitorobica, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Jesús pejamatabëëthëtota bëpënëa bitso natsinajamatabëxaina. Nexata rovialia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caenë paxamëyajuvënënë necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Nexata Jesús pijajivi nataeyena. Tsipaji apo yapëtae ponë yabara Jesús jumaitsi.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Jesús pijajiviyajuvënënë, caenë bitso asivaya tane. Bajaraponëbeje Jesúsbeje namuxuneniaxaeyecabeje.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Nexata bajaraponë Jesúsjavabelia petoyanijobinexatsi, Simón Pedro pecobeta itorobeca. —Yanijobare ponë yabara Jesús jumaitsi, jai tsecae Simón Pedro pecobeta.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Nexata bajaraponë natixireca. Eca bitso Jesús pemuxuneneta peyanijobinexa Jesúsjavabelia. —Tajatuxanenë, ¿jipatsa yabara jumaitsimë? jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Nexata Jesús jumaitsi pijajivitonëjavabelia, bitso piasivanëjavabelia: —Ponë ra peneta panjavayo tocajabutsianajë, bajaraponë tsane, jai Jesús pijajivitonëjavabelia, bitso piasivanëjavabelia. Nexata Jesús panjavayo pita. Cajabuta. Nexata jane baja rajuteta Judas Iscariote, Simón pexënatojavabelia.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Judas itsa pita pan, nexata bajarajota Judas dovathi tsijamatabëjunuatsi. Nexata Jesús jumaitsi Judasjavabelia: —Xua baja exanaejitsiamë, naxanitsiayo baja exanare, jai Jesús.
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Itsiata baitsi jane pamonae najuaxaeyena bajarapamesata, apo jumeyapëtae xua yabara Jesús jumaitsi Judasjavabelia.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Judas toevetabiaba bajarapamonae pijapalatadoro. Bajaraxuata Judas yabara Jesús pijajivi jamatabëjumaitsi: —Jesús raeta itoroba Judas pecomuatsinexa vajaxaejavanexa fiestajavata. Itsa jume, itoroba meta perajutsinexa itsacuenejavaxi bepejiobivijavabelia, jamatabëjai Jesús pijajivi.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Itsa baja Judas pan pita, bovecua pitsapalia vayafuabelia, meravi baja.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Pabota Jesús pijajivi barënacaetuata, bajarapabovecua Judas pitsapalia. Nexata Judas pepitsapaecujinaelia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Aeconoxae rabaja xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najamatabëcueneitajëtsianajë ayaijamatabëcuene taxainaejava. Taxa Dioso ata bajarajota yajavajamatabëcueneitajëtsianajë ayaijamatabëcuene pexainaejava.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Nexata taxa Dioso juya nejamatabëcueneitajëtsiana ayaijamatabëcuene taxainaejava. Bajarapacuene baja naxanitsiayo taxa Dioso exanaena.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Bepataximë patacataevi. Bajara maapo pacayajavaponaponaetsi tsane bajayajebije. Paxamë panejaitsianame. Pacuenia jumaitsinë itsamonae judíovijavabelia, bajarapacuenia paxamëjavabelia ata pacajumaitsijitsiatsi. Apo pacacaëjëpae tsane paneponaenexa itsabelia ponaejitsianë.
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Pacatsipaebijitsiatsi icatsia pejanalivaisi. Paexanavanapaename mapacueniaje. Pasivamë tsavanapae tsane itsamonae ata. Pacuenia xanë pacaasivatsi, bajarapacuenia namataenetsia panaasivamë tsavanapae tsane.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Namataenetsia itsa panaasivamë tsavanapae tsane, nexata daxitanacuanëpijivi pacayapëtaena patajajivicuenemë, jai Jesús pijajivijavabelia.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Simón Pedro yanijoba Jesúsjavabelia. —Tajatuxanenë, ¿detsa belia ponaejitsiamë? jai Pedro. Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: —Itsa belia ponaejitsianë, aeconoxae apo cacaëjëpae tanepënaponaenexamë. Itsiata baitsi jane itsamatacabi nepënaponaename, jai Jesús Pedrojavabelia.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, ¿detsa xuajitsia apo necaëjëpae aeconoxae tacapënaponaenexa? Daxita pacuenia nitorobame, catoexanaejitsipatsi. Nebeyaxuabijitsia ata tsipae xamë yabara, apo cacopatsi tsipaetsi, jai Pedro Jesúsjavabelia.
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: —¿Xaniajamë tsaja? ¿Nacaevetsipame pecabeyaxuabinexa taneasivaxaemë? Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Vacara raja pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. “Apo yapëtaenë cajena bajaraponë,” jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje, jai Jesús Pedrojavabelia.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.