João 11
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Lázaro, Betania tomarapijinë, avitane tsanucae Betania tomarata. Bajarapatomarata ponaponabeje pematapijivabeje, Maríabeje Martabeje.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era do povoado de Betânia, onde Maria e a sua irmã Marta moravam.
2 Bajarapova María itsamatacabi Jesús tsitaxuepanaena petuxujuvira. Daxitarayomi tsitaxuepanaena. Bajaraxuacujinae bajarapova pematanata taxuiquicaenanua.
2 (Esta Maria era a mesma que pôs perfume nos pés do Senhor Jesus e os enxugou com os seus cabelos. Era o irmão dela, Lázaro, que estava doente.)
3 Nexata pamatacabi Lázaro avitane tsanucae, Maríabeje Martabeje tonajumeitorobaliabeje Jesús. Jumaitsibeje: —Tajatuxanenë, niasivanë raja Lázaro catoavitane, jaibeje.
3 As duas irmãs mandaram dizer a Jesus: — Senhor, o seu querido amigo Lázaro está doente!
4 Jesús itsa jumetane bajarapovabeje petonajumeitorobijumetsi, nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Mapavitanetaje Lázaro apo tëpae tsane daxitamatacabijavabelianexa. Biji rajane bajarapavitane pejamatabëcueneta jivi yapëtaena Dioso pinijicuene pexanaenexa pecaëjëpaenëcuenetsi. Yapëtaenanua xanë ata, Dioso pexënatonë, pinijicuene taexanaenexa tanecaëjëpaenëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia.
4 Quando Jesus recebeu a notícia, disse:
5 Jesús bitso asivaya taeyabiaba Martabana, Maríabana, Lázarobana.
5 Jesus amava muito Marta, e a sua irmã, e também Lázaro.
6 Jesús vënëlivaisitae ata Lázaro bitso piavitanejava, itsiata abaxë apo ponae Betania tomarabelia. Anijamatacabibeje abaxë ponapona Jordánmene itsapanatalia.
6 Porém quando soube que Lázaro estava doente, ainda ficou dois dias onde estava.
7 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Ponaliatsi icatsia Judea nacuayabelia, jai Jesús.
7 Então disse aos seus discípulos:
8 Jesús nexata pijajivi jumaitsi: —Patajatuxanenë, canivita saya judíovi bajarajotalia jamatabëcatsecona picani ibotonëta. ¿Itsiata tsabaja icatsia ponaeliatsi bajarabelia? jai pijajivi.
8 Mas eles disseram: — Mestre, faz tão pouco tempo que o povo de lá queria matá-lo a pedradas, e o senhor quer voltar?
9 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Matacabi raja xaina doce pahorabeje. Nexata pajivi matacabita ponapona, apo firapecae. Tsipaji icotiata napebeta xaniavaetsia.
9 Jesus respondeu:
10 Itsiata pajivi meravi ponapona, firapeca. Tsipaji meravi apo napebetsi xaniavaetsia. Bajara pijinia xanë ata itsinë. Ponae ata tsanetsi Betania tomarabelia, itsiata apo nitsacueniabi tsane. Tsipaji abaxë tajamatacabi apo netocopiapatsi, jai Jesús pijajivijavabelia petëpaejavanexa yabara.
10 Mas, se anda de noite, tropeça porque nele não existe luz.
11 Bajaraxuacujinae Jesús peponaevajënae jumaitsi pijajivijavabelia: —Vajayapëtaenë rabaja Lázaro majitanuca. Nexata baja ponajë. Itavabijitsianë Lázaro, jai Jesús.
11 Jesus disse isso e depois continuou:
12 Nexata pijajivi jumaitsi: —Patajatuxanenë, itsa raeta saya Lázaro majitanuca, itsiata jamatejema tsane, jai Jesús pijajivi.
12 — Senhor, se ele está dormindo, isso quer dizer que vai ficar bom! — disseram eles.
13 “Vajayapëtaenë rabaja Lázaro majitanuca,” itsa jai Jesús, Jesús picani pejumaitsijume, “Lázaro rabaja tëpa,” pejaijume. Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajarapamonae Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: “Lázaro meta saya majitanuca pacuenia majitanucabiaba meravi,” jamatabëjai.
13 Mas o que Jesus queria dizer era que Lázaro estava morto. Porém eles pensavam que ele estivesse falando do sono natural.
14 Bajaraxuata nexata Jesús rovialia jumaitsi pijajivijavabelia: —Lázaro rabaja tëpa.
14 Então Jesus disse claramente:
15 Paepatota Lázaro tëpa, bajarajotalia apo ponaponaenë. Bajaraxuata barëyanë paxamë yabara. Barëyanë tsipaji Lázaro petëpaexae, xaniavaetsia panejumecovënëtsianame. Baja nexata ponatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
15 mas eu estou alegre por não ter estado lá com ele, pois assim vocês vão crer. Vamos até a casa dele.
16 Jesús pijajiviyajuvënënë, Tomás, ponë icatsia itsavënë vënërubatsi Sapalanë. Bajaraponë jumaitsi penajuaponaevijavabelia: —Naponatsi Jesús pepëta. Ibotonëta itsa tseconatsi, vajayajavatëpaenexa bajaraponë, jai Tomás.
16 Então Tomé, chamado “o Gêmeo”, disse aos outros discípulos: — Vamos nós também a fim de morrer com o Mestre!
17 Pepuaxainae baja cuatro pamatacabibeje Lázaropijinë pemëthëtsicujinaetsi, Jesús matapania patajopa Betania tomarata.
17 Quando Jesus chegou, já fazia quatro dias que Lázaro havia sido sepultado.
18 Betaniatomara eca imoxoyo Jerusalén tomaravecua. Bejamatabëcuene anijakilómetrobeje epatua navecuaecabeje bajarapatomarabeje.
18 Betânia ficava a menos de três quilômetros de Jerusalém,
19 Jesús pepatsivajënaeya Betania tomarata, ayaibitsaëtoxaneto judíovi pata Martabeje Maríabejejavaberena Lázaro petëpaexae. Bajarapamonae jumaitsi bajarapovabejejavabelia: —Paxanë itsiata pacayanabatsi. Panajamatabëxainajë paxanë ata papecavecuatëpaexaebeje panejuyapijinëbeje, Lázaro, jai bajarapamonae.
19 e muitas pessoas tinham vindo visitar Marta e Maria para as consolarem por causa da morte do irmão.
20 Itsa Marta vënëlivaisitane Jesús penajetarucaejava, pitsapa pijabovecua pemataenenaenexa Jesús. María itsiata bota nacopateca.
20 Quando Marta soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele. Porém Maria ficou sentada em casa.
21 Nexata Marta itsa mataenenatsi Jesús, Marta jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, itsa majota ponaponaejitsipameje, apo tëpae tsipae tajuyapijinë.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido!
22 Itsiata yapëtaniji aeconoxae ata Dioso carajutsiana daxita pacuene vajëtame Diosojavabelia, jai Marta.
22 Mas eu sei que, mesmo assim, Deus lhe dará tudo o que o senhor pedir a ele.
23 Nexata Jesús jumaitsi Martajavabelia: —Nejuyapijinë raja itsiata icatsia asaë tsaponaponae tsane, jai Jesús.
23 — O seu irmão vai ressuscitar! — disse Jesus.
24 Nexata Marta apo jumeyapëtae Jesús piasaëyaexanaejavanexa Lázaro. Bajaraxuata Marta jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje: —Yapëtaniji rabaja pacuenia icatsia Lázaro Dioso asaëyaexanaejitsiatsi pamatacabita icatsia asaëyaexanaenatsi daxita petëpaevimi, jai Marta.
24 Marta respondeu: — Eu sei que ele vai ressuscitar no último dia!
25 Nexata Jesús jumaitsi Martajavabelia: —Xanë rabaja petëpaevi ata icatsia tasaëyaexanaenë, tarajutsinë matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi nejumecovënëtsiana Cristonëcuenenë, bajarapajivi tëpae ata, itsiata icatsia asaë tsane.
25 Então Jesus afirmou:
26 Pajivi abaxë pamatacabi asaë tsaponaponae mapanacuataje, itsa nejumecovënëtsiana Cristonëcuenenë, bajarapajivi tëpae ata, xainaena matacabi apo pevereverecaejava. ¿Xamë tsabaja bajarapalivaisi jumecovënëtame? jai Jesús Martajavabelia.
26 e quem vive e crê em mim nunca morrerá. Você acredita nisso?
27 Marta nexata jumaitsi: —Tajatuxanenë, jumecovënëtajë rabaja. Xamë rabaja cajena Cristomë, Dioso pexënatomë, ponë pacopiaevetavanapajë athëbëvetsica pepatsijavanexatsica mapanacuayabetsicaje jivi pecapanepaenexa, jai Marta.
27 — Sim, senhor! — disse ela. — Eu creio que o senhor é o Messias , o Filho de Deus, que devia vir ao mundo.
28 Itsa baja Marta najumelivaisivereta bajarapalivaisi, naviata pijaboyabelia pejunatsinexa pejuyapijiva María. Nexata Marta muetsia jumaitsi Maríajavabelia: —Vajanacacujarubinë rabaja pata. Cajunalia raja bajaraponë, jai Marta.
28 Depois de dizer isso, Marta foi, chamou Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Caejumetae María Jesús pejunatsijavatsilia, nonotabapuna. Pona Jesúsjavabelia petaenexa.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi encontrar-se com Jesus.
30 Jesús abaxë apo patsi Betania tomaraberena. Ecojopa abaxë itsajotalia Marta mataenenatsi.
30 Pois ele não tinha chegado ao povoado, mas ainda estava no lugar onde Marta o havia encontrado.
31 Pajudíovi bajarapovabeje pijabota pata peyanabinexatsibeje Lázaro petëpaexae, bajarapamonae tane María penonotabapunaejava bepijia pepitsatabijavalia bovecua. Nexata bajarapamonae María pënaponatsi. Tsipaji bajarapamonae jamatabëjumaitsi: —María raeta pejuyapijinëmi pemëthëjavabelia pona pematanueyabinexa, jamatabëjai:
31 As pessoas que estavam na casa com Maria, consolando-a, viram que ela se levantou e saiu depressa. Então foram atrás dela, pois pensavam que ela ia ao túmulo para chorar ali.
32 Itsa María palia, itsajotalia Jesús ecojopa, nexata María pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Jumaitsi: —Tajatuxanenë, itsa majota ponaponaejitsipameje, apo tëpae tsipae tajuyapijinë Lázaro, jai María Jesúsjavabelia.
32 Maria chegou ao lugar onde Jesus estava e logo que o viu caiu aos pés dele e disse: — Se o senhor tivesse estado aqui, o meu irmão não teria morrido!
33 Jesús itsa tane María penueyaxuabijava, judíovi ata María peyajavapatsivi penuejava itsa tane, Jesús nexata bitso najamatabëxainaxuaba.
33 Jesus viu Maria chorando e viu as pessoas que estavam com ela chorando também. Então ficou muito comovido e aflito
34 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Detsa jota pamëthëtame Lázaro? jai Jesús. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Naxanitsia. Taename itsajota pamëthëtajë Lázaro, jai.
34 e perguntou: — Venha ver, senhor! — responderam.
35 Jesús nexata vënua Lázaro.
35 Jesus chorou.
36 Nexata judíovi najumaitsi: —Pataema Jesús penuejava. Jesús picani bitso asiva petëpaenëmi, najai judíovi.
36 Então as pessoas disseram: — Vejam como ele amava Lázaro!
37 Itsamonae judíovi najumaitsi Jesús yabara: —Mara ponëje itaxutoxaniavaeta bitso pitaxutotsëcënaenëmi ataje xaniavaetsia petaenexa. ¿Apo caëjëpaetsi tsamëra tsipae Lázaropijinë pejamatejemayaexanaenexa petëpaeyaniva? najai bajarapamonae.
37 Mas algumas delas disseram: — Ele curou o cego. Será que não poderia ter feito alguma coisa para que Lázaro não morresse?
38 Jesús bitso sivanajamatabëxaina Lázaropijinë. Nexata Jesús cujilia Lázaropijinë pemëthëtsiibovajutsijavabelia. Ibopanaxanetota Lázaro yamëthëvëpa acatabuatatsi.
38 Jesus ficou outra vez muito comovido. Ele foi até o túmulo, que era uma gruta com uma pedra colocada na entrada,
39 Jesús nexata jumaitsi bajarajota penapatsivijavabelia: —Pavecuatixiremelia mapaibopanaxanetoje, jai Jesús. Nexata Marta, petëpaenë pematapijiva, jumaitsi: —Tajatuxanenë, tuxutsaeba raeta baja bitso Lázaro. Tsipaji rabaja petëpaecujinae, ajena baja cuatro pamatacabibeje xaina, jai Marta Jesúsjavabelia.
39 e ordenou: Marta, a irmã do morto, disse: — Senhor, ele está cheirando mal, pois já faz quatro dias que foi sepultado!
40 Jesús nexata jumaitsi Martajavabelia: —Catsipaebatsi rabaja pacuenia taejitsiamë Dioso ayaicuene pexanaejava itsa jumecovënëtame Dioso, jai Jesús.
40 Jesus respondeu:
41 Nexata bajarapamonae Lázaropijinë pemëthëvëpavecua tixilia ibopanaxaneto. Jesús itaboxo naëcotsiaya jumaitsi: —Taxa, pexaniajamatabëcuene carajutatsi tanejumetaexaemë.
41 Então tiraram a pedra. Jesus olhou para o céu e disse:
42 Yapëtaniji cajena tanenamuxunaevetabiabijavamë. Itsiata icatsia cavajëtatsi mapamonaeje ayaibitsaëtoxaneto pejumecovënëtsinexa taneitorobinëcuenemëtsica, jai Jesús Diosojavabelia.
42 Eu sei que sempre me ouves; mas eu estou dizendo isso por causa de toda esta gente que está aqui, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae, ayaijumeta jumaitsi Lázaro pebuatsiibovajutsijavabelia: —¡Lázaro, bajara jane mëthëvecua pitsaparemena! jai Jesús.
43 Depois de dizer isso, gritou:
44 Nexata baja Lázaro petëpaenëmi pitsaparena mëthëvecua. Piapiasábanata daxitanëreca mataquionaeya pematacacëbicujinaetsireca abaxë, pitsaparena. Pitabaraacatsipapaëbërëpanatsi abaxë tsiteca itabaraacatatsi. Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Pavecuaisinare bajarapapana. Pacopare peponaenexa pijaboyabelia, jai Jesús.
44 E o morto saiu. Os seus pés e as suas mãos estavam enfaixados com tiras de pano, e o seu rosto estava enrolado com um pano. Então Jesus disse:
45 Judíovi, pamonae María yanabatsi, tane Lázaro petëpaenëmi Jesús piasaëyaexanaejava. Nexata bajarapamonaeyajuvënëvi ayaibitsaëto jumecovënëta Jesús Dioso pexënatocuene.
45 Muitas pessoas que tinham ido visitar Maria viram o que Jesus tinha feito e creram nele.
46 Itsiata itsamonae bajarapamonaeyajuvënëvi pona fariseovijavabelia. Nexata tsipaeba pacuenia Jesús Lázaro petëpaenëmi asaëyaexana.
46 Mas algumas pessoas voltaram e contaram aos fariseus o que ele havia feito.
47 Nexata fariseovi, sacerdotevi penamatacaitorobivi yajava, nacaetuata. Nexata bajarapamonae junata penacaetuatsinexa judíovi pijaancianovi, judíovi pecujarubivi ata yajava. Nexata bajarapamonae najumaitsi: —¿Detsa meta vaxaitsi itsanetsi? Bajaraponë Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava exanapona.
47 Então os fariseus e os chefes dos sacerdotes se reuniram com o Conselho Superior e disseram: — O que é que nós vamos fazer? Esse homem está fazendo muitos milagres!
48 Itsa vaxaitsi cuenecopatsipatsi bajarapacuene pexanaponaejava, daxitajivi jumecovënëtaponaejitsipa bajaraponë. Apo jumecovënëtsi tsipae Romanonacua pevetsivi. Nexata Romanonacua pevetsivi anaepanaejitsipa. Itorobijitsiparena pijajivi, vajabitsaë. Nexata vajabitsaë itsa patsiparena, vajatemplobo nacatoxuabijitsipaica. Nacaverebiabijitsipanua, najai bajarapamonae.
48 Se deixarmos que ele continue fazendo essas coisas, todos vão crer nele. Aí as autoridades romanas agirão contra nós e destruirão o Templo e o nosso país.
49 Bajarapamonaeyajuvënënë pevënë Caifás. Bajarapamatacabi bajaraponë Caifás, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë tsaponaponae. Nexata Caifás jumaitsi penajuanacaetuatsivijavabelia: —Paxamë raja apo payapëtaemë.
49 Então Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote , disse: — Vocês não sabem nada!
50 Nexata Romanonacua pevetsivi vajabitsaë itsa itorobarena, vajanacaverebiabiyaniva, bepanajamatabëxainame mapacueniaje. Bajaraponë caenë itsa beyaxuabiaexanaenatsi, bajaraponë pejamatabëcueneta daxita judíovitsi vajavajabitsaë apo nacaverebiabi tsane, jai Caifás Jesús yabara.
50 Será que não entendem que para vocês é melhor que morra apenas um homem pelo povo do que deixar que o país todo seja destruído?
51 Itsiata baitsi jane Caifás apo jumaitsi bajarapacuenia pijacuata penajamatabëxainaecuenia. Biji rajane bajarapamatacabi Caifás daxita sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëxae, Dioso bajarapacuenia jumaitsiayaexanatsi. Bajarapacuenia Caifás tajëvelia jumaitsi tsipaji Jesús sivatëpaejitsia daxita judíovi.
51 Naquele momento Caifás não estava falando por si mesmo. Mas, como ele era o Grande Sacerdote naquele ano, estava profetizando que Jesus ia morrer pela nação.
52 Itsiata Jesús apo sivatëpae tsane ëjudíovi. Daxitanacuanëjava, pamonae nacayajataruta Dioso pexi, bajarapamonae ata pecaetuatsinexa, sivatëpaena Jesús.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo todos os filhos de Deus que estão espalhados por toda parte.
53 Bajarapacuenia bajara pamatacabijavaveliacujinae cajena judíovi pevetsivi najamatabëveretapona pacuenia bajarapamonae Jesús beyaxuabijitsiatsi.
53 Então, daquele dia em diante, os líderes judeus fizeram planos para matar Jesus.
54 Bajaraxuata Jesús apo ponabiabi baja itsabelia judíovi nacaetuatabiaba. Nexata Judea nacuavecua pitsapa. Jesús baja nexata pona petusatonacua imoxoyojavabelia, Efraínvënë tomarajavabelia. Nexata bajarapatomarata Jesús ponapona pijajivi yajava.
54 Por isso ele já não andava publicamente na Judeia, mas foi para uma região perto do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ficou ali com os seus discípulos.
55 Imoxoyo baja pevajënae judíovi pijafiesta pejonematacabinexa, pascuavënëfiesta. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto pona Jerusalén tomarabelia. Pona pexanaenexa pacuenia exanabiaba fiestavajënaeya penajamatabëcuene xaniavaetsinexa Diosojavabelia. Bajarapamonae naropoba tsiquiritomaraxijavaverena.
55 Faltava pouco tempo para a Festa da Páscoa . Muitos judeus foram a Jerusalém antes da festa para tomar parte na cerimônia de purificação .
56 Nexata bajarapamonae jaitarutatsi Jesús. Itsa bajarapamonae nacaetuata templobota, nayanijoba. Najumaitsi: —¿Detsa xamë jamatabëitsimë? ¿Jesús tsamëra patsiana mapafiestajavaje? Jume. Apo patsi tsamëra tsane, najai ëpamonae.
56 Eles procuravam Jesus e, no pátio do Templo, perguntavam uns aos outros: — O que é que vocês acham? Será que ele vem à festa?
57 Nexata fariseovibeje sacerdotevi penamatacaitorobivibeje najumecopata jivijavabelia petonaitaxutocaevetsinexatsi Jesús. Nexata pajivi yapëtane itsajota Jesús ponapona, petsipaebinexa bajarapamonaejavabelia. Nexata fariseovibeje sacerdotevi penamatacaitorobivibeje itsa yapëtane itsajota Jesús ponapona, pevaetabinexatsi Jesús penaneconitsiaexanaenexatsi.
57 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus queriam prender Jesus. Por isso tinham dado ordem para que, se alguém soubesse, contasse onde ele estava.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.